strana 1 od 4

KASNEĆI 35 GODINA VODA JE STIGLA DO PRIMOŠTENSKOG ZALEĐA,
NO TEK TU POČINJU PROBLEMI

"VODOVOD" TRAŽI GRAĐEVINSKE DOZVOLE ZA VIŠESTOLJETNE KUĆE

Zbog Vladine uredbe o priključivanju na komunalnu infrastrukturu, koja je u rujnu stupila na snagu, stanovnici sela primoštenskog zaleđa ne mogu se spojiti na vodu iako su neki od njih priključak platili prije više mjeseci. Naime, od vlasnika kuća traže se građevinska dozvola, uredni vlasnički list i potvrda da su do veljače 1998. godine platili struju

PRIMOŠTEN - Projekt vodoopskrbe primoštenskog zaleđa, tvrde sve relevantne političke snage u Primoštenu, kasni 35 godina. To je glavni razlog što je to područje s najbolje očuvanom autohtonom arhitekturom, na kojem jedino uspjeva loza vrhunskog babića, doživjelo stravičnu depopulaciju. No, vodoopskrba zaleđa konačno je privedena kraju. U 13 sela voda je već potekla a u preostalih šest sela i zaselaka trebala bi poteći do polovice ožujka iduće godine. Izgradnja cjevovoda investicija je teška desetine milijuna kuna. Međutim, izgleda da je to bio znatno manji problem od postavljanja vodomjera. Zbog Vladine uredbe o priključivanju na komunalnu infrastrukturu, koja je u rujnu stupila na snagu, stanovnici sela primoštenskog zaleđa ne mogu se spojiti na vodu iako su neki od njih priključak platili i prije više mjeseci. Naime, od vlasnika kuća traže se građevinska dozvola, uredni vlasnički list i potvrda da su do veljače 1998. godine platili struju.
Stanovnici nekih sela, oni sretniji, priključili su se na vodu prije stupanja na snagu spornog zakona, međutim, mještanima Krč Doca, oba Vezca, Stavora i Vadlja spoj na vodu postao je tek puki san. Vadljari ističu da su još prije dvije godine sami počeli graditi mjesnu mrežu i to zahvaljujući donaciji Slobodana Gracina od 100.000 kuna. Nijedna subota nije prošla bez radnih akcija, a posebno su se istaknule najstarije stanovnice ovog mjesta koje, na žalost, još uvijek piju vodu iz svojih gustirni iako je tekuća voda kroz cijevi potekla još prije šest mjeseci. Ante Gracin Bakuko živi u Vadlju, u kući koja je izgrađena još 1938. godine. Prije Domovinskog rata radio je u Mjesnoj zajednici Vadalj. Za proširenje, dogradnju ili gradnju nove kuće tadašnja mjesna zajednica izdavala je potvrdu da područje nije urbanizirano i da se može graditi bez lokacijskih i građevinskih dozvola, što je bilo u skladu s ondašnjom zakonskom regulativom. Zbog straha od kazne teške 200.000 kuna po priključku šibenski Vodovod traži građevinske dozvole čak i za kuće stare nekoliko stotina godina, a posebna su priča vlasnički odnosi. Naime, kaže nam Ante Gracin Bakuko, malo je nasljednika kuću prepisalo na svoje ime. Pored općinske i županijska vlast trebala bi od nadležnog ministarstva zatražiti da se sela zaleđa izuzmu iz ove odredbe, drži Ante Gracin Bakuko. Općinski vijećnik Milivoj Gracin znatno je radikalniji. On u svemu vidi zavjeru protiv općinske vladajuće koalicije, na čelu s nezavisnom listom Vinka Bolanče.
U nepune dvije godine Vadljari su uz pomoć Općine dovršili mjesnu mrežu, kamenim pločama popločali su 4000 metara četvornih javnih mjesnih površina. Izgradili su 3,5 km poljskih putova, postavili 65 stupova javne rasvjete i planiraju doček Nove godine na otvorenom. Ako do tada ne budu spojeni na vodu zajedno sa stanovnicima ostalih sela koje je "zakačila" ova uredba, organizirat će masovni prosvjed pred Županijom i šibenskim Vodovodom. A ovih dana krenulo je i potpisivanje peticije, kaže nam Milivoj Gracin.
— Mi smo započeli graditi novu kuću ali zbog problema s vodom i slabim naponom struje smo odustali. Teško da će mlade obitelji ostati ovdje živjeti ili se pod ovakvim uvjetima vraćati na djedovinu — rezignirano nam je rekla članica Mjesnog odbora Vadalj Ivona Gracin. U rješavanje ovog problema pored općinske vlasti, koja se, pak, odlučila na građanski neposluh i najavila samoinicijativno priključivanje kućanstava, uključio se i lokalni oporbeni HDZ.
Alen Papak, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a, izvijestio nas je o jamstvu šibenskog Vodovoda da će spojiti sve one kuće s urednim papirima i plaćenim priključkom. Međutim, takvih bi trebalo biti najmanje 20, tada bi ostali stanovnici svoje gustirne mogli puniti na hidrantima s vodomjerima i umjesto 250 plaćati samo 50 kuna. Još tamo 1987. godine u Vadlju su organizirane prve "Primoštenske užance". Ta manifestacija gotovo je u potpunosti izmijenila, naravno nabolje, kvalitetu komunalnog življenja, što je bio i glavni preduvjet da se zaustavi depopulacija. Nisu mještani tih sela krivi što je područje "ispušteno" iz nekih ranijih prostornih planova, a teško im je i shvatiti da se na vodu, unatoč uredbi, spajaju neki bespravni objekti uz samo more, pa čak i parcele na pomorskom dobru na kojima je građevinska inspekcija u više navrata zaustavila bespravnu gradnju u temeljima.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.