strana 1 od 3

HRVATSKO-SLOVENSKI ODNOSI
Dr.BOŽO DIMNIK, POČASNI HRVATSKI KONZUL U LJUBLJANI, NAKON
SASTANKA S HRVATSKIM POLITIČKIM VRHOM, PREDLAŽE RJEŠENJE

MORATORIJ NA GRANIČNI SPOR

UZAVRELO STANJE Bojim se novih incidenata koji bi mogli eskalirati do neslućenih opasnosti. Zbog toga bismo učinili veliki korak ako bi se obje strane sporazumjele o moratoriju i kodeksu ponašanja u pograničnom području
NEPOTREBNA ARBITRAŽA Mnogi još ne razumiju koliko je arbitraža skup i neizvjestan proces koji bi trajao i do pet godina, nakon čega bismo se ponovno našli na početku. Nakon subotnjeg razgovora s predsjednikom Stipom Mesićem postao sam još uvjereniji u nužnost dijaloga

piše Ivan BOTTERI

Dr. Božo Dimnik je najzanimljiviji sugovornik kad političari šute ili kada vlada napeto ozračje u slovensko - hrvatskim odnosima. Taj predsjednik Društva hrvatsko-slovenskog prijateljstva i utjecajni slovenski politički lobist, baš tada može najviše kazati o politici koju inače stalno drži na sporednom kolosijeku, izvan svog svijeta biznisa i privatnih susreta s brojnim svjetskim uglednicima. On je u kritičnim vremenima za hrvatsku povijest organizirao susret Genschera i Mesića, te Pape i Mesića, a zahvaljujući njegovu prijateljstvu s princom Charlesom i drugima, u Hrvatsku je stizala pomoć kada joj je bila najpotrebnija.

Duboko zamrzavanje

Doktor medicine i poslovna osoba u svijetu medicinske opreme, Dimnik je ostao vezan za Hrvatsku, za Istru i Dalmaciju, gdje provodi svoje ljetne dane, a od prošle godine prihvatio se i dužnosti počasnog konzula Hrvatske u Sloveniji. Trebali smo razgovor završiti uoči prošlog vikenda, ali dr.Dimnik je bio pozvan u Hrvatsko zagorje na susret s hrvatskim i slovenskim političarima. Tako i ovaj intervju završava dojmovima s tog susreta koji nije bio dostupan javnosti.
Što mislite, zašto se u posljednje vrijeme sve više govori o nužnosti arbitraže za rješavanje problema hrvatsko-slovenske granice?
- Ljudi se bave arbitražom jer nemaju ideju kako bi riješili problem granice, pa taj teret prebacuju na nekoga drugoga. Moram reći da u ovoj situaciji, sada kada su stvari tako napete i na jednoj i na drugoj strani, mislim da bi bilo pametno za obje strane da stvari zamrznemo, duboko zamrznemo, pa da se dogovorimo o nekom kodeksu ponašanja na granici, da se ne približavamo neuralgičnim točkama i da počekamo nekoliko godina, jer uvjeren sam da se u sadašnjoj situaciji ne može ništa riješiti. Nitko nema hrabrosti ići u kompromis, čak i kad bi mislio tako, jer se boji svoje javnosti.
Znači li to da je potrebno vrijeme za puno bolju pripremu terena za nove pregovore?
- Apsolutno je potrebno vrijeme za pripremu terena i pozadine. Kako nismo bili spremni za kompromisno rješenje, svi smo zakasnili. Pogodno razdoblje za dogovor bilo je od 1992. do 1996.godine, a kasnije se situacija samo pogoršavala. Sada smo doista u jednoj slijepoj ulici iz koje nijedna strana ne vidi povratka. Ja sam još uvijek uvjeren da je potreban dijalog i da je moguć dijalog, ali u ovom trenutku se ništa ne može riješiti. Štoviše, bojim se da bi moglo doći do novih incidenata, do novih napetosti, koje bi mogle eskalirati do neslućenih opasnosti. Zbog toga bismo učinili veliki korak ako bi se obje strane sporazumjele o moratoriju i kodeksu ponašanja u pograničnom području.

Janša i Sanader su prijatelji

Je li uopće granični spor moguće pomaknuti s mrtve točke, bez rješavanja drugih problema, posebice Ljubljanske banke?
- Ako bi se riješio dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama, onda bismo se vjerojatno puno lakše dogovorili i o drugim otvorenim pitanjima.
Unatoč tome što slovenska strana daje određene signale da je spremna zagristi u taj problem, činjenica je da proces povrata duga još nije počeo....
- I ne samo da nije počeo, nego je problem Ljubljanske banke još eskalirao! Izgleda da smo zakasnili na taj vlak. Sada, kada je Ljubljanska banka tako ozloglašena, trebala bi golema energija za pomak s mrtve točke.
Upravo Vi često naglašavate da bi povrat bankarskog duga hrvatskim štedišama izvanredno pozitivno utjecao na gospodarsku suradnju između Slovenije i Hrvatske. Znači li to da politika koči gospodarsku suradnju ?
Upravo to se događa, na štetu jedne i druge strane. Pogledajte, mi imamo komplementarna gospodarstva, što je velika stvar za odnose između dva naroda. Mi gospodarstvenici s obje strane očitujemo svoj interes i doista možemo tvrditi da se slovensko i hrvatsko gospodarstvo fenomenalno povezuju kad ih ne koči politika. Čim dođe do zaoštravanja na političkoj razini, odmah se to osjeti u gospodarstvu. No, unatoč svemu, ima prostora za daljnje poboljšanje, što, uostalom, potvrđuju i pokazatelji.
Na slovenskim parlamentarnim izborima pobijedio je karizmatični Janez Janša, koji je trenutačno u teškoćama oko traženja koalicije. Postane li premijer, čini se da bi mu bilo stalo da učini značajan pomak u odnosima s Hrvatskom ?
Dakako, kao i naše privrede, i Janša i Sanader su kompatibilni. Oni se dobro poznaju, imaju od ranije prijateljski odnos. Osobno sam se uvjerio i da Janša visoko kotira kod Sanadera. Zbog svega držim da bi Janša mogao unaprijediti odnose.
Zbog Europe?
- I zbog Europe i zbog slovensko - hrvatskih odnosa, ali i zbog političke javnosti u Sloveniji koja to očekuje nakon izbora. Janša će morati neke stvari pomaknuti s mrtve točke i on će zasigurno to pokušati, premda će imati tešku zadaću, upravo zbog pregrijanog i napetog političkog ozračja.
Mpže li on zagristi u problem Ljubljanske banke?
- To bi bilo potpuno logično, gospodarski i politički opravdano jer naslijeđe Ljubljanske banke generira nesporazume, averziju , konfrotacije... Ponavljam, mora se pokazati dobra volja i početi postupno vraćati novac štedišama, što bi se vrlo brzo isplatilo povećanjem ugleda slovenskoga bankarstva u Hrvatskoj, pa i povećanjem ugleda slovenske države u susjednoj prijateljskoj hrvatskoj državi.

Napetosti umiriti - odmah

U subotu ste se sastali s vrhom hrvatske države i zasigurno ste pretresli sve mogućnosti novih pomaka. Što vi sada zapravo realno očekujete da će se dogoditi u slovensko - hrvatskim odnosima ?
- Očekujem da će obje strane imati toliko energije, odnosno toliko hrabrosti, da će prije nego što se uhvate arbitraže prihvatiti ideju o kodeksu ponašanja za pogranično područje. Najprije bi to trebalo učiniti, a onda zastati jer u prenapetoj situaciji nećemo stići dalje od arbitraže. A mnogi ne razumiju koliko je to skup i potpuno neizvjestan proces koji bi trajao najmanje četiri ili pet godina, i na kraju bismo opet došli na početak sa zaključkom da nismo zadovoljni onim što nam nudi arbitraža.
Iz subotnjeg razgovora s predsjednikom Stipom Mesićem i dr.Ivicom Maštrukom postao sam još uvjereniji da je baš sada vrijeme za dijalog. Ako nije vrijeme za pregovore, za dijalog sigurno jest, jer ozračje treba umiriti - odmah!
Morate voditi računa i o još jednoj činjenici. Ako sada zamrznemo granični spor, a Hrvatska se istodobno bude uspješno približavala Europskoj uniji, u čemu joj Slovenija pomaže, onda problem dobiva novu dimenziju. Naime, kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, ovog problema više neće ni biti.
Vi mislite da Slovenija ne bi smjela uvjetovati podršku Hrvatskoj na njezinu putu u EU?
- To bi bilo kontraproduktivno. Jedini izlaz je u neprekidnom dijalogu i smirivanju napetosti privremenim zamrzavanjem graničnog pitanja.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.