U Hrvatskoj možete tipovati
na Busha i Kerryja,
ali ne i na Mesića, Kosoricu i Ćiru
Klađenje na domaće političke izbore izričito je zabranjeno Zakonom o igrama na sreću
SPLIT - U Hrvatskoj se možete kladiti na izborne rezultate Georgea W. Busha ili Johna
Kerryja, ali ne i na to kako će kod birača proći Stjepan Mesić, Jadranka Kosor,
Miroslav Ćiro Blažević, Slaven Letica, Ivić Pašalić, Ljubo Ćesić Rojs... Domaća
izborna utrka ostat će izvan kladionica iz prostog razloga što tako nalaže zakonska
regulativa. - U Hrvatskoj je
klađenje na domaće političke izbore zabranjeno Zakonom o igrama na sreću - pojasnio je
izvršni direktor Sport Tipa Željko Pađen kad smo krenuli u traženje odgovora nakon
zahtjeva nekolicine čitatelja.
Doista, u Zakonu o igrama na sreću između ostaloga stoji:
- Zabranjuje se priređivanje klađenja koja se odnose na rezultate izbora za predsjednika
Republike Hrvatske, zastupnika u Hrvatski sabor i članova predstavničkih tijela jedinica
lokalne i područne samouprave.
Istodobno, u hrvatskim kladionicama nesmetano se novac može uložiti na američke
predsjedničke izbore. Kladionice Favorit primjerice za pobjedu Georgea W. Busha nude
koeficijent 1.60, dok bi se na svaku uloženu kunu na Johna Kerryja moglo dobiti 2.10. Za
sve ostale kandidate za čelnika Bijele kuće koeficijent je čak 100, no realno gledajući
i izgledi su nikakvi.
- Moram priznati da interes za klađenje na političke događaje i nije iznimno velik. Za
domaće je igrače i dalje prioritet nogomet, a pogotovo utakmice iz liga
"petice". No, kako priređivanje klađenja na domaće političke izbore nije
dopušteno, i dalje ćemo povremeno imati u ponudi strane političke događaje - izjavio
nam je direktor Favorita Velimir Čerkez.
U usporedbi s Favoritom, poznata britanska kladioničarska kuća William Hill još
izglednijom vidi pobjedu Georgea W. Busha. Na klađenju putem Interneta, za Busha su u
ponedjeljak nudili koeficijent 1.57, a za njegova protukandidata Johna Kerryja 2.25.
ZAGREB - Izrada prijedloga novog zakona o trgovini je u tijeku, a prema planu Vlade RH,
trebao bi biti gotov i upućen u saborsku proceduru do 31. prosinca ove godine, kazala nam
je u ponedjeljak Ema Culi, pomoćnica ministra gospodarstva za sektor trgovine. Zakonom o
trgovini bit će konačno riješen i problem rada nedjeljom, a za sada, kako nam je kazala
Ema Culi, postoji nekoliko radnih verzija rješavanja tog pitanja.
— Konzultiramo sve zainteresirane strane, predstavnike sindikata i poslodavaca i posebno
vodimo računa o tome da zakon opet ne dođe u koliziju s odredbama Ustava RH, kao što je
to bio slučaj sa zakonom koji je radila prethodna vlast. Za sada vam mogu reći da razmišljamo
o mogućnosti da obiteljske trgovine dobiju što veću mogućnost rada nedjeljom, jer u
suprotnom dolazi u pitanje njihova poslovna egzistencija — rekla nam je Ema Culi.
Kako se ne bi pobunili veliki trgovci, u Ministarstvu gospodarstva razmišljaju o verziji
prema kojoj bi veliki trgovački lanci mogli raditi nekoliko nedjelja u godini koje će
same izabrati, ali za sada se ne zna koliko bi to nedjelja bilo. Pomoćnica ministra
gospodarstva nam je rekla kako rad nedjeljom neće biti određen Zakonom o radnom vremenu
trgovina, kako to predlaže Sindikat trgovine Hrvatske.
Podsjetimo, Sindikat trgovine Hrvatske, kao i Udruga trgovine pri Hrvatskoj udruzi
poslodavaca, ne slažu se da obiteljske trgovine imaju privilegiran status u zakonu,
odnosno da bilo tko ima pravo na izuzeće ako se već donosi restriktivan zakon o radu
nedjeljom. Ana Culi nam je, pak, rekla kako većina zemalja koje su ograničile rad
nedjeljom ima pojedina izuzeća i da će se to isto pokušati riješiti i ovim zakonom,
ali bez kršenja Ustava.
— Prošla Vlada je imala uzak krug konzultanata, dok mi nastojimo cijeli problem
sagledati iz svih perspektiva i napravit ćemo dobar zakon, pogotovo u dijelu koji se tiče
rada nedjeljom. Naime, trgovina je gospodarska djelatnost koja se procjenjuje na deset
posto bruto domaćeg proizvoda i reguliranju tog područja se mora prići ozbiljno i
detaljno — istaknula je pomoćnica ministra, dodavši kako će u novom zakonu biti
izbjegnuta pravna pogreška iz bivših odredbi zakona prema kojima benzinske pumpe nisu
smjele nedjeljom raditi poslije deset sati navečer.
Josip Zaher, predsjednik Udruge trgovine u HUP-u, već je najavio da će velike trgovačke
kuće opet podignuti ustavnu tužbu bude li netko privilegiran ovim zakonom i stoga će
biti vrlo zanimljivo vidjeti kako će Ministarstvo gospodarstva riješiti ovaj problem.
Ratko Maček, glasnogovornik Vlade, ustvrdio je kako će prijedlogom zakona biti omogućena
opskrba građana nužnom robom i uslugama nedjeljom, ali da će rad trgovina biti
minimalan.
ČELNIK ZUSVDDR-a DAVOR KARNINČIĆ
ODGOVARA NENADU PUHOVSKOM
Zločine kažnjavaju sudovi, a ne mediji
SPLIT - Dragovoljačke udruge su odgovorile na optužbe redatelja, jer on svojim filmom
optužuje nepoznate sudionike Domovinskog rata za zločine u Lori, što znači da ne stoji
naslov članka "Redatelj odgovorio na optužbe dragovoljačkih udruga".
To, među ostalim, stoji u reagiranju dopredsjednika Zajednice udruga svehrvatskih
veterana i dragovoljaca Domovinskog rata (ZUSVDDR) Hrvatske Davora Karninčića na izjave
Nenada Puhovskog o filmu "Lora - svjedočanstva". Naš je stav, ističe Karninčić,
da svaki zločin treba sankcionirati, ali to trebaju učiniti legalne institucije, a ne
mediji. Ukoliko vi ili vaši svjedoci imate podatke o počinjenim zločinima, obratite se
Javnom tužiteljstvu, pa će ono provesti potrebne korake. Svaka optužba za ubojstvo je i
te kako teška i ne treba biti individualna, već može optuživati i institucije države,
kao u ovom slučaju Hrvatsku vojsku ili Vladu ili obezvrjeđivati Domovinski rat. Potvrda
da se nakon vašeg filma ne govori više o optužbi za dvoje ubijenih, već 60-70 je i to
što novinar Slobodne u pitanju Tonču Majiću (... prema dostupnim podacima u Lori je
svojedobno mučeno više stotina srpskih civila, a ubijeno ih je 50-70...) jednu
neprovjerenu informaciju pretvara u činjenicu, upozorava Karninčić.
On pita i što je to precizno u tvrdnji Puhovskog kad kaže da se "u filmu precizno
navodi da se uz zatvor vezuje smrt 60-70 ljudi, bilo da su ubijeni u samom zatvoru, viđeni
u njemu zadnji put ili umrli neposredno nakon izlaska iz zatvora". "Vas nitko ne
želi potjerati iz ove zemlje, već tražimo da poštujete njezine vrijednosti. A da je u
nama recidiv staljinizma, svi bismo mi bili direktori poduzeća i kombinata, a vi po
jamama. Ne stavljajte nas u isti koš s onima protiv kojih smo se borili, poštujte
institucije i hrvatsku državu, ne govorite o Domovinskom ratu po načelu rekla-kazala,
jer je on i te kako važan za sve Hrvate", poručuje Karninčić Puhovskom.