U okvir brojki zadanih smjernicama Vlade o makroekonomskoj i fiskalnoj politici do
2007., valjat će smjestiti sve "subjektivne" i "objektivne" okolnosti
jer to je "lancun" kojim se moraju pokriti svi rashodi
Izrada državnog proračuna za 2005., kao i za sljedeće dvije godine, određena je
dokumentom pod nazivom Smjernice Vlade RH o makroekonomskoj i fiskalnoj politici za
razdoblje 2005.- 2007. U okvir tih brojki koje su predočene u priloženoj tablici, morat
će se smjestiti i "subjektivne" i "objektivne" okolnosti - milom ili
silom. Drugim riječima - ovo je "lancun" koji imamo i svi se izdaci i rashodi
moraju "pokriti" pod njega. Naravno, u slučaju da BDP zbilja raste po predviđenim
stopama. Zadaci i mjere fiskalne politike HDZ-ove Vlade usmjerene su k promjeni
strukture rashodne strane proračuna i smanjivanju udjela u BDP-u određenih kategorija
rashoda. To prije svega, kako se navodi u dokumentu, znači smanjenje godišnjeg fiskalnog
troška državnih investicija na razinu koja je dugoročno održiva, smanjenje strukturnog
manjka zdravstvenog sektora primjenom mjera racionalnog poslovanja i kontrole troškova.
Nadalje, inzistirat će se na reformi javne uprave, a povećanje plaća bit će moguće
jedino smanjenjem broja zaposlenih u javnom sektoru. Udjel potrošnje za socijalne naknade
će ostati na razini 20 posto BDP-a, a 2005. bi se smanjio udjel kapitalnih investicija u
BDP-u na 5,9 posto, dok bi do 2007. trebao pasti na 5,5 posto BDP-a. Radit će se na povećanju
udjela privatnog sektora u BDP-u i povećanju izravnih stranih investicija privatizacijom
poduzeća čime će se smanjiti ovisnost poduzeća o državnom proračunu. Subvencije
sektoru poduzeća će se smanjiti na 2,2 posto BDP-a u 2007., a ta sredstva preusmjeriti u
rashode pravosuđa i obrazovanja.
Iako se još znaju konačne pojedinosti novih poreznih izmjena, projicirano je da će
prihod od poreza na dohodak za 2005. biti veći za 7,5 posto prema 2004., dok bi u 2006. i
2007. bio veći za 6,9 i 6,8 posto. Te projekcije radile su se na bazi analize prema kojoj
će masa bruto plaća godišnje rasti za pet posto, a broj zaposlenih za 1,8 posto. Predviđa
se rast prihoda od poreza na dobit u 2005. od 10 posto, a u idućim godinama sedam posto.
Prihod od poreza na imovinu bi u tom razdoblju trebao godišnje rasti sedam posto, dok bi
prihodi od najizdašnijeg PDV-a u 2005. rasli za 8,2 posto, te u iduće dvije godine za
7,8 i 7,4 posto. Zbog rasta trošarina planira se u 2005. porast prihoda prema godini
prije od 13,3 posto, ali bi u 2006. i 2007. taj porast iznosio 6,9 posto. Rast prihoda od
doprinosa trebao bi rasti u 2005. po stopi od 7,5 posto, u 2006. po stopi od 6,9 posto, te
u 2007. po stopi od 6,8 posto.
Podsjetimo, prema stand-by aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom deficit opće države,
dakle uključujući izvanproračunske fondove, HAC, HC, HFP i DAB trebao bi u 2005. biti
3,7 posto i ovako općenito postavljeni planovi rashoda trebali bi odgovarati toj računici.
O drugim detaljima državnog proračuna u Ministarstvu financija i Vladi nisu spremni
raspravljati niti izlaziti u javnost prije nego to odobri premijer Ivo Sanader, a rok za
dovršetak izrade proračuna je, prema Uputama za izradu državnog proračuna - 15.
studenog ove godine.
Prema planiranom kretanju rashoda državnog proračuna (bez izvanproračunskih fondova,
HAC-a, HC-a, HFP-a i DAB-a i drugih velikih poduzeća kojima upravlja država) u razdoblju
od 2005. do 2007. rashodi proračuna bi u 2005. trebali biti 4,94 posto veći nego u 2004.
i iznosili bi 87,10 milijardi kuna, u 2006. bi dosegnuli 92,676 milijardi kuna, a u 2007.
98,288 milijardi kuna. U okviru toga masa plaća korisnika državnog proračuna bi u 2005.
iznosila 16,540 milijardi kuna i bila bi za 3,86 posto veća nego u 2005., dok bi 2006.
masa plaća iznosila 17,087 milijardi kuna, a iduće godine 17,767 milijardi kuna.