strana 1 od 1

IZ PROŠLOSTI BOKE:
PERAŠTANI - ČUVARI STIJEGA MLETAČKOG DUŽDA (1)

Grad ratničke i pomorske prošlosti

Jedna od najslavnijih epizoda iz događanjima prebogate prošlosti bokeljskoga gradića Perasta zasigurno je vojno sudjelovanje Peraštana u mletačkim vojnim, poglavito pomorskim akcijama diljem Jadrana i Sredozemlja. O peraškim vojnim pothvatima te posebice o obvezi i časti čuvanja duždeva ratnog stijega na admiralskom brodu vrhovnog zapovjednika mletačke mornarice, koju su pripadnici 12 peraških bratstava obnašali od 1571. do 1797. godine, piše Lovorka Čoralić iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu

piše Lovorka ČORALIĆ

Benemerita Comumunita et Universita di Perasto, Fedelissima Comun ed uomini di Perasto, la spetabil et onoranda Communita di Perasto, Magnifica Communita di Perasto, Primogenita al confine d'Albania, La Gonfaloniera, Regia Confaloniera, samo su neka od imena kojima su se, u izvješćima predstavnika mletačke civilne i vojne uprave, nazivali grad i stanovnici Perasta, nevelikog naselja smještenog u sjeveroistočnom dijelu Bokeljskog zaljeva.
U svima je zajednička pohvala odanosti, vjernosti, časti, slavi, ratnim zaslugama, ali i žrtavama i stradanjima Peraštana u čast i slavu Prevedre Republike. Zvučni naslov vječnih čuvara duždeva stijega neodvojiv je i iznimno važan dio peraške povijesti, jedan od ključeva za razumijevanje njegova uzdizanja u samosvojnu općinu i postizanja gospodarskog prosperiteta.

U sastavu kotorske komune

Naselje Perast nalazilo se, poput drugih malih bokeljskih mjesta, tijekom srednjeg i dijela ranog novog vijeka u sastavu kotorske općine. U doba kada Mletačka Republika zauzima pretežit dio istočnojadranske obale (1420.), sveukupan bokeljski prostor, te tako i Perast, ulaze u sastav prekojadranskih stečevina Serenissime. Prirodnim položajem usmjeren na intenzivno bavljenje pomorstvom i brodarstvom, Perast će - umjesto neometanoga gospodarskog razvoja - za stoljeća unaprijed trpjeti sudbinu brojnih hrvatskih gradova neposredno izloženih osmanlijskim presizanjima. Već od osamdesetih godina 15. stoljeća gradić je u neposrednom osmanlijskom okruženju, što je - uz otežane trgovačko-prometne komunikacije (osmanlijski gusari) i podložnost kotorskoj općini i tamošnjoj vlasteli, drugim smjerovima upravilo perašku događajnicu.
Tijekom 15. i 16. stoljeća traju intenzivna nastojanja Perasta na stvaranju samostalne općinske uprave. Zahvaljujući velikim prinosima peraških građana mletačkim ratnim pothvatima tijekom ratova u 16. i 17. stoljeću (o kojima će u idućim cjelinama biti više riječi), grad je stekao brojne gospodarske povlastice koje su postale temeljnim preduvjetom za izdvajanje iz kotorske uprave.

Mletačke povlastice

Riječ je o čitavom nizu povlastica glede trgovine s mletačkim i osmanlijskim krajevima, a čija je primjena u velikoj mjeri omogućila gospodarsko izdizanje Perasta u odnosu na ostale bokeljske gradove. Od 80-ih godina 16. stoljeća Perast se u vrelima sve više naziva općinom (Communita) te u sklopu izborenih povlastica postupno ustrojava gradsko vijeće i sve potrebne nosioce općinske uprave. Oslobađenjem od osmanlijskog susjedstva u Morejskom ratu koncem 17. stoljeća (zauzimanjem Herceg-Novog i Risna), prestaje uloga Perasta kao mletačke predstraže prema osmanlijskim posjedima u bokeljskom priobalju i zaleđu.
Od tada se vodeće peraške obitelji usmjeravaju na pomorsko-trgovačku djelatnost te grad tijekom 18. stoljeća postaje jednim od vodećih brodarskih središta na istočnom Jadranu. Općina Perast broji tada 13 naselja, u gradu obitava 300 obitelji, a prema statistici iz 1754. godine u Perastu su registrirana 44 broda, 393 mornara te 37 kapetana i viših pomorskih časnika.

Gospodarski i kulturni procvat

Vrhunac peraškoga gospodarskog razvoja u 18. stoljeću najzornije potvrđuju velebna zdanja uglednih peraških kapetanskih i trgovačkih obitelji (palače obitelji Balović, Bujović, Zmajević i dr.). O njemu svjedoče i brojne crkve i zavjetne kapele (ponajprije znamenita barokna crkva Gospe od Škrpjela na susjednom otočiću), nastale ponajprije zahvaljujući iznimnim gospodarskim mogućnostima peraških obitelji.
U "zlatno doba" peraške povijesti ondje žive i djeluju znameniti bokeljski velikani: matematičar i nautičar Marko Martinović, koji u prvoj našoj pomorskoj školi drži predavanja za ruske pomorce, zatim barski nadbiskup i pisac Andrija Zmajević, barski i zadarski nadbiskup Vicko Zmajević, admiral ruske flote Matija Zmajević, hidrograf Antun Grubaš i brojni drugi.
Korijeni tako uspješnog prerastanja malog bokeljskog priobalnog naselja u pomorsko-trgovačko središte glasovito diljem Sredozemlja, nalaze se u davnijim razdobljima njegove povijesti, kada se pod časnim stijegom Privedre Republike gradila slava peraških pomoraca.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.