Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
utorak, 5.10.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  stella
automoto
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 2 od 2

EKOLOŠKO-ZDRAVSTVENI ŠTIT
VRANJIČKI SALONIT NEĆE JOŠ DUGO PROIZVODITI BOLEST

Azbest(oza) umire od 2005.

SVIJET I HRVATSKA Mnoge su zemlje već zabranile azbest, a tamo gdje to još nije učinjeno, strogi propisi zahtijevaju posebna odijela, maske, obuću... Kod nas pak, još će dugo trajati bitka oboljelih od azbestoze protiv državnih institucija za što veće odštete

piše Lidija GNJIDIĆ

Složena priča vezana uz vranjički Salonit, tvornicu azbestnih proizvoda koja "proizvodi" i plućnu bolest azbestozu stanovništvu šireg okolnog područja, koncentrira se u dva pitanja: koliko je azbestna prašina za njih doista opasna, te kada će Hrvatska zabraniti korištenje azbesta?
Azbestna prašina - sitne čestice koje se zabadaju u pluća uzrokujući zadebljanja, upale, a mogu izazvati i neke vrste raka - doista jest opasna za zdravlje. Ilustracije radi, u američkoj državi Utah propisi koji se odnose na uklanjanje azbestnih materijala iz vlastite kuće toliko su strogi da uključuju obučene radnike, posebna odijela, maske, rukavice i obuću, dekontaminirajuću zonu i prijevoz otpada u dvostruko osiguranim kontejnerima na zaštićena odlagališta.

Odštete su pale s 30.000 na 2000 eura

Dr. Labud Kurajica: oštećenim radnicima treba dati višeU Europi, zahtjevne smjernice (direktive) Europske komisije koje se odnose na azbest s vremenom su eskalirale do potpune zabrane, što su neke zemlje u vlastitoj legislativi osigurale i prije zahtjeva zajedničke uprave, a sve (ostale) članice svoje će zakone morati prilagoditi do kraja ove godine.
Na internetskim stranicama, među zemljama koje su zabranile korištenje azbesta navedena je i Hrvatska, ali uz napomenu - od 2005. godine. Međutim, prema Prijedlogu zakona o zabrani proizvodnje i prometa azbestnim proizvodima u RH, koji je u lipnju izradilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, proizvodnja i uvoz azbestnih proizvoda bili bi zabranjeni od 31. prosinca iduće godine, a promet azbestnim proizvodima iz zaliha utvrđenih toga dana bio bi dopušten do polovice 2007. godine.
Azbest će se, prije ili kasnije, prestati proizvoditi, no dugo će na naplatu dolaziti u obliku azbestoze, odnosno posljedičnih teških oboljenja kakva su rak pluća i pleuralni mezoteliom. Logično je stoga da se članovi Udruge oboljelih od azbestoze bore za što veća prava, odnosno što veće odštete koje im se - nakon vještačenja stručnjaka i utvrđenog stupnja oštećenja - dosuđuju na nadležnim sudovima. Činjenica je, međutim, da su članovi Udruge nezadovoljni, a u medijima su više puta upozoravali na višestruko smanjenje odšteta za svoje profesionalno oboljenje - s tridesetak tisuća strmoglavile su se na tek dvije tisuće eura. Upozoravali su, također, da ne postoje jasni kriteriji za utvrđivanje stupnja oštećenja zdravlja uzrokovanog profesionalnim oboljenjem azbestozom, te da se azbestoza pretvorila u biznis u kojemu sudjeluju odvjetnici, suci, liječnici i vještaci.
Ministarstvo zdravstva sredinom 2002. godine donijelo je rješenje kojim se Odjel za plućne bolesti KB-a Split određuje Referentnim centrom Ministarstva za azbestozu i druge azbestom izazvane bolesti. Time je ovo područje (u kojem su se, osim iz Salonita, koncentrirali i oboljeli iz pločanskih poduzeća, te brodogradilišta), dobilo mjesto koje je po svojoj prirodi trebalo objediniti sve aspekte utvrđivanja azbestoze. No, primjedbe iz Udruge oboljelih od azbestoze odnose se i na Centar, čije je osnivanje, kako kaže njezin predsjednik Grgo Mandić, tražila i Udruga sama, ali je u međuvremenu došlo do razlaza u suradnji, što je zapravo eufemizam kad se zna da je Udruga oboljelih pisala Ministarstvu zdravstva, žaleći se na rad Centra, na kriterije koji se primjenjuju pri utvrđivanju oštećenja, kao i visine naknada "koje će uskoro biti manje od 2800 kuna, koliko treba platiti za vještačenje".
- Kriteriji koje primjenjujemo prolaze recenziju Nacionalnog zdravstvenog vijeća RH. Naknade šteta prije su doista bile puno veće, ali mi o tome ne odlučujemo, kratko je rekla doc. dr. Slavica Cvitanović, šefica Odjela za plućne bolesti KB-a Split i voditeljica Referentnog centra, upućujući nas na dr. Labuda Kurajicu, specijalista medicine rada i jednog od vještaka u Referentnom centru.
- U vještačenje su uključeni specijalisti pulmolozi, radiolozi, kardiolozi, psihijatri i medicina rada, a njihovo konačno vještvo, koje potpisuje doc. dr. Cvitanović, opširno je obrazloženo, često i na tridesetak stranica. To je čist posao. Mi ga obavljamo izvan radnog vremena, po ugovoru o djelu s bolnicom, a sve što radimo može se kontrolirati i sa stručne i s financijske strane.
Vještačenje su, kaže dr. Kurajica, u Salonit u Vranjicu u središtu pozornosti (oboljelih) radnika, ali i pravosudnih organaCentru htjeli staviti na transparentnu razinu - "sami smo sebi stavili brnjicu, a ipak se u Udruzi sumnja u naš rad. Jedina nam je mana što kad nađemo da oštećenja nisu velika - moramo to i reći! Centar postoji zato da svojim radom osigura točan uvid u stupanj oštećenja, ni umanjen ni napuhan".

5 do 15 posto oboljelih

I dr. Kurajica se slaže da su odštete premale i da oštećenim radnicima "treba dati više, ali jedino što možemo učiniti jest da zajedno djelujemo na sudbenu vlast, odnosno na povećanje odšteta za jedan postotak oboljenja. Nitko do sada nije obrazložio zašto su novčane naknade tako bijedno male. Država je bila vlasnik poduzeća koja su koristila azbest, ona će plaćati odštete, pa joj je valjda u interesu osigurati što manji trošak".
Odštete o kojima je riječ odnose se samo na azbestozu, napominje dr. Kurajica, a ona može imati sto različitih posljedičnih šteta, zbog čega ne mogu svi tražiti isti postotak oštećenja. Azbestoza, uz to, "više ne ubija - ubijala je u prvoj polovici 20. stoljeća, a kod nas i duže, kad su koncentracije azbestnih čestica u zraku bile iznimno visoke".
- Danas se, zahvaljujući napretku tehnologije i zaštite na radu, od azbestoze više ne umire. Azbestna prašina može izazvati rak pluća i mezoteliom, ali od toga mogu oboljeti i oni koji prije nisu imali azbestozu, i oni koji je nisu imali, ali su bili izloženi azbestu. Od azbestoze oboli 5 do 15 posto ljudi koji su bili profesionalno izloženi azbestu, a od raka pluća i mezotelioma još manje njih.
Koliko je ljudi oboljelo i umrlo od azbestoze - nitko točno ne zna. Dr. Kurajica je predlagao Centru i Zavodu za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske da organiziraju preglede radnika i ugroženog stanovništva da bi se točno utvrdilo koliko je tko izložen azbestozi. Nakon toga napravio bi se registar azbestoze, registar raka i registar mezotelioma, i tek bi se onda moglo reći kakvo je pravo stanje i koliki je rizik.

   

Udruga oboljelih: Zakon je loš

Članovi Udruge oboljelih od azbestoze sadašnji oblik Prijedloga zakona o zabrani azbesta drže lošim, a najveća zamjerka odnosi se na činjenicu da njime država preuzima obvezu isplaćivanja odšteta oboljelim radnicima. U ocjeni stanja koje se ima urediti ovim zakonom navodi se da od 1994. godine odštete za profesionalne bolesti snosi poslodavac, no zbog specifične prirode bolesti koja se javlja "i do 30 godina" nakon udisanja azbestnih čestica, "jasno je da je stvorena apsurdna situacija u kojoj bi sadašnji poslodavci koji su propisane standarde izričito poštovali morali sami snositi teret naknade troškova nastalih kao posljedica profesionalnih bolesti (s obzirom na dugi period inkubacije azbestoze)".
Grgo Mandić to komentira riječima kako je "nečuveno da država privatniku otpisuje i na sebe preuzima višemilijunske odštetne dugove, u ovom slučaju dugove većinskog vlasnika Salonita Joze Ćurkovića protiv kojega je podignuto više kaznenih prijava i raspisana tjeralica. Zapravo, to i nije čudno kad se zna da je zakon pisala ista osoba koja je bila član Nadzornog odbora u Salonitu".
Usvoji li se rečeni zakon u sadašnjem obliku, država će preuzeti i obavezu obeštećenja radnika koji će, ukidanjem proizvodnje na bazi azbesta "ostati bez posla i poslodavca, a javljat će se kontinuirano duži niz godina sa zahtjevima za obeštećenja, s obzirom na period inkubacije profesionalne bolesti azbestoze".

 
Još u rubrici:
 


REPORTER U ŠIŠINCU - POSJET ZAJEDNICI CENACOLO U DRUŠTVU
IVANA FILIPOVIĆA, SVEĆENIKA I BIVŠEG OVISNIKA O DROGAMA

OVISNI O ZEMLJI, RADU I MOLITVI


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 2/2