OTVOREN "TJEDAN KNJIGE MEDITERANSKE TEMATIKE"
Priredba čvrste okosnice
SPLIT - Premda je program ovogodišnjeg Tjedna knjige mediteranske tematike već
otpočeo zasjedanjem simpozija o Petrarki i hrvatskim petrarkistima, manifestacija je
svečano otvorena u ponedjeljak navečer u Zavodu HAZU. Uvodni je govor u ime organizatora
održao akademik Nenad Cambi:
- Tjedan knjige mediteranske tematike, ili, kako se kod nas uvriježilo, Knjiga Mediterana
održava se već šesnaestu godinu. Nije je ugasio ni rat, ni zamračenja, ni financijske
teškoće koje je stalno prate. Nije li to znak da je čvrsto uhvatila korijenje? Imala je
svoje uspone i padove i koncepcijska kolebanja, ali danas već ima čvrstu okosnicu: to je
jedan ili dva znanstvena skupa godišnje, predstavljanje knjiga o mediteranskoj tematici i
popratne izložbe i predavanja. Ove godine bavimo se Petrarkom i utjecajem njegove
galantne poezije na hrvatsko pjesništvo - kazao je Nenad Cambi i najavio za dogodine skup
o Dioklecijanu i njegovu povratku u zavičaj.
U sklopu ovogodišnje manifestacije bit će održan još jedan znanstveni skup s temom
Hrvatska književnost tridesetih godina dvadesetog stoljeća koji će otpočeti u
četvrtak.
Joško Belamarić je pročitao svoj esej o Dalmaciji pod naslovom Hrvatski Jadran-između
mora i kontinenta, a potom je predstavljen niz novih književnih izdanja. Natka Badurina
predstavila je Pjesme o Lauri, antologijski izbor iz Petrarkina Kanconjera u prijevodu
Mirka Tomasovića. Ljiljana Avirović predstavila je pak knjigu Zvonjelice ljuvene: novi
prepjevi, također Tomasovićevo djelo u kome su okupljeni radovi brojnih Petrarkinih
sljedbenika i oponašatelja.
Ovom prilikom je Bratislav Lučin predstavio i Bibliografiju hrvatskih prijevoda
Kanconjera koju je sastavila Nedjeljka Paro, dok je Tomislav Bogdan govorio o bolonjskom
kulturnom godišnjaku Comunicare letterature lingue. U pinakoteci samostana Gospe od
Zdravlja predstavljene su i dvije knjige klarise Anke Petričević. To su ep Estera i
meditacije i ogledi Srce svemira i svijeta o kojima su govorili Nedjeljko Mihanović i fra
Josip Marcelić. Na predstavljanjima novih knjiga, odabrane tekstove i stihove čitao je
glumac HNK Split Josip Genda.
J. PARIĆ
IZLOŽBA U MUZEJU GRADA ZAGREBA
Umjetnost ulice
ZAGREB - "Na fenomen grafita ne možemo gledati
crno-bijelo, kao na isključivo umjetnost ili vandalizam jer se radi o složenoj
sociološkoj, psihološkoj i estetskoj pojavi koja mora biti sagledana istodobno iz svih
tih aspekata", naglasio je Slavko Šterk, autor izložbe Umjetnost ulice -
zagrebački grafiti 1994. - 2004. koja je od utorka smještena u Muzeju grada Zagreba.
Ne želeći se, dakle, jednoznačno odrediti prema samom fenomenu, izložba predstavlja
tristotinjak fotografija pisanih i slikanih grafita koji su se mogli vidjeti na
zagrebačkim fasadama u proteklih deset godina, te tako pokušava "prezentirati
realno stanje na ulicama metropole". Riječ je o izboru koji je autor načinio među
1650 fotografija grafita inventiranih u fototeci MGZ-a, a koji je opet izbor među više
od 4500 snimaka grafita što ih je sam zabilježio. U selekciji najznačajnijih slikovnih
grafita Šterku su pomogli poznati zagrebački grafiteri Slaven Kosanović (Lunar), Gordan
Orešić (Gene) i Željko Rus (Dock), koji su u ponedjeljak u Muzeju specijalno za ovu
prigodu naslikali nekoliko grafita, što je zabilježeno na videosnimci i bit će
prikazivano tijekom izložbe. Osim toga, u povodu izložbe ostvaren je veliki mural u
Gračanima koji je poslužio za izradu plakata i naslovnice vrlo opširnog i informativnog
kataloga. Za likovni postav izložbe zaslužan je Željko Kovačić, a njezin integralni
dio je i CD-ROM u kojemu je autorica Maja Šojat-Bikić pokušala ispričati priču o
nastanku i razvoju grafita u okviru hip-hop kulture. Izložba traje do 31. listopada.
|