MODEL - PRIVATIZACIJA
KOJA MOŽE BITI POUČNA ZA TURISTIČKE TVRTKE
RAPSKI "IMPERIJAL" KUPUJU
ZAJEDNO ZAPOSLENICI I GRAD
FORMULA U temeljni kapital hotelskog poduzeća s oko 3000
mjesta u hotelima i 6000 mjesta u kampovima, grad će unijeti 23 tisuće četvornih metara
svog zemljišta koje je u funkciji "Imperijala" i tako sa zaposlenicima postati
vlasnik 70 posto tvrtke
piše Ružica MIKAČIĆ
U godinama privatizacije turističkog portfelja u Hrvatskoj koji su kupovali i
postajali mu većinski vlasnici neki u poslovnim krugovima potpuno nepoznati međunarodni
financijeri, zaposlenici u turizmu uglavnom su bili nijemi i bespomoćni promatrači toga
procesa. Stječući i skupo plaćajući dionice koje su im pripadale kao djelatnicima,
mogli su tek konstatirati kako su im godine ulaganja i odricanja za tvrtku u kojoj rade
otišle u nepovrat i za korist nekoga novog vlasnika za kojega su, i ne znajući, sačuvali
poduzeće. Nada da bi nešto mogli promijeniti javila se prije nekoliko godina prijedlogom
ESOP programa koji bi radnicima jamčio upravljanje tvrtkama u kojima su zaposleni, ali
taj program još nije zaživio jer mu ni zakonske pretpostavke nisu ostvarene.
Izlaz iz kalvarije
Upravo zbog svega toga pokušaj zaposlenika hotelsko-turističkog poduzeća
"Imperijal" s Raba da sami postanu vlasnici i upravljači imovinom koja im
osigurava egzistenciju, a koji ovih dana dobiva i konačne obrise, može biti indikativna
za mnoge tvrtke u turizmu koje privatizacija tek čeka. Dakle, tvrtka
"Imperijal" nakon cijelog desetljeća poslovne kalvarije, nagomilanih dugova,
blokiranog računa i rada bez plaća, na putu je da postane profitabilno turističko
poduzeće kojim upravljaju mali dioničari, odnosno zaposlenici. Kako to planiraju
ostvariti, kazao nam je direktor "Imperijala" Vlado Miš.
- Posljednje četiri godine tvrtka je prebrodila teška vremena i stečaj koji joj je
prijetio, a račun tvrtke bio je blokiran 2400 dana. U tom razdoblju napravili smo prvu
fazu konsolidacije i započeli razvojni ciklus ulaganjem oko stotinu milijuna kuna u
obnovu i modernizaciju objekata. Predstoji nam privatizacija, a u sadašnjoj vlasničkoj
strukturi mali dioničari imaju 35 posto, država je većinski vlasnik sa 56 posto,
Privredna banka Zagreb 5 posto i Slavonski investicijski fond 3 posto. To su okrugle
brojke. Napravili smo vlastiti model privatizacije koji smo uputili nadleženima u Vladi
RH i Hrvatskom fondu za privatizaciju još 2002. godine - kaže Miš i pojašnjava.
- Naš model je u suštini osnivanje novog dioničkog društva "Eva" d.d. koje
bi pripalo državi i u njega bi se prenijele državne dionice, a ostatak bi se
privatizirao kroz smanjenje temeljnog kapitala za obveze i gubitke u ratu i poraću, a to
je oko 200 milijuna kuna. Taj iznos gubitaka smanjen je za 12 posto u odnosu na 2000.
godinu bez obzira na ulaganja. Nakon toga bi se dokapitalizirala tvrtka
"Imperijal" d.d. s imovinom grada Raba koju čini i 23 tisuće metara četvornih
zemljišta koje je u funkciji "Imperijala", ali mu je vlasnik grad Rab koji bi
tu vrijednost zemljišta unio kao svoj udio u novo dioničarsko društvo. Na taj način bi
se došlo do nove vlasničke strukture u kojoj bi grad Rab i mali dioničari postali većinski
vlasnici s oko 70 posto kapitala "Imperijala". U takvoj strukturi vlasništva država
bi imala još četiri posto, a i za taj udio zainteresirani su rapski poduzetnici za
kupnju.
"Imperijal", imače, ima četiri hotela, dva turistička naselja i dva
autokampa, odnosno u čvrstim kapacitetima oko tri tisuće mjesta i šest tisuća mjesta u
kampovima. Ideju za privatizaciju na takav način već su u praksi vidjeli od "Rapske
plovidbe" koja je, kažu, jedna od najuspješnijih gospodarskih tvrtki, dijeli
dividendu i zaposlenici imaju izvrsne plaće, a na sličnu se privatizaciju spremaju i u
"Hotelima Baška" na Krku. Sve odluke kojima je Gradsko vijeće i Gradsko
poglavarsvo Raba trebalo potvrditi unošenje zemljišta u temeljni kapital
"Imperijala", čime se povećava njegova vrijednost, već su donesene i
"ulogom" 23 tisuće metara četvornih zemljišta u tvrtku grad Rab postat će
vlasnik 11 posto dionica poduzeća.
Temeljni kapital "Imperijala" je oko 480 milijuna kuna, a dokapitalizacija grada
Raba kroz vrijednost zemljišta je oko 2 milijuna eura (oko 140 milijuna kuna). Na takav
način bi 312 zaposlenih "Imperijala" d.d. imalo većinski paket, a interes u što
boljem upravljanju tvrtkom dijelili bi s lokalnom upravom kojoj je također interes uspješno
turističko poduzeće kao nositelj gospodarske aktivnosti.
U očekivanju odgovora
- Već četiri godine poslujemo s dobiti, povećali smo plaće 38 posto, zapošljavamo
nove ljude i stipendiramo cijeli jedan razred Ugostiteljske škole u kojemu su uglavnom
kuhari i konobari kako bismo mladim kadrom nadoknadili prirodni odljev ljudi. Mislim da
smo u stanju nastaviti raditi još bolje. Management i zaposlenici su zainteresirani i
dalje kupovati dionice tvrtke, pa smo tako prije tri mjeseca kupili od "Kvarner
expresa" 7,73 posto naših dionica na burzi i platili oko pola milijuna eura
vlastitim novcem. Svaki zaposlenik zadužio se osobno kod Privredne banke Zagreb za
potreban iznos i ništa nam nije darovano - kaže Miš.
Kada su prije dvije godine predložili takav model privatizacije, uvjet od države bio je
da izađu iz zone stečaja i počnu poslovati pozitivno, te da se proda dio imovine i to
objekte koji su zahtijevali golema ulaganja i bili su godinama izvan funkcije. Sada su svi
ti objekti s novim vlasnicima obnovljeni, preostaje još samo hotel "Riva", a on
ide u rekonstrukciju nakon ove sezone. Ovu godinu planiraju u "Imperijalu" završiti
sa 2 posto prometa više nego lani, a financijski bi to značilo veći prihod za 7 posto
od lani kada je iznosio oko sto milijuna kuna. Ovih dana čekaju odgovor Upravnog odbora
Hrvatskog fonda za privatizaciju čije su sve preduvjete za takav model privatizacije
ispunili, pa se nadaju i pozitivnom odgovoru.
U mjesecu koji je već počeo otvaranjima ponuda za prodaju nekih turističkih tvrtki u većinskom
državnom vlasništvu i kada su sve glasniji zahtjevi za što bržu privatizaciju
preostalih dionica u turizmu kojima još upravlja država, rapski model može biti više
nego poučan. Teško je, naime, vjerovati, da bi neki Turčin, Indijac ili Indonežanin
unaprijedio i održavao tvrtku bolje od onih kojima je ona desetljećima hraniteljica
obitelji. Osobito kada im lokalna samouprava u tome pruži ruku pomoći kao što je slučaj
u Rabu.
|