MRAVINCI - Minulog je vikenda od 19.28 do 20 sati Sutikva, greben ili brdašce toliko
mistično i opjevano u djelima, suvremenika potpisnika ove notice, pjesnika Tonča
Petrasova Marovića i Petra Opačića, kojih četrdesetak metara visoko, zasjalo čudnim
svjetlom. Oživjelo je nekom nestvarnom, bajkovitom ljepotom, pomalo nadrealno, poput
kakva ukazanja. Baš onako kako i dolikuje jednome takvom prostoru punom priča i
predanja. A ono kazuje o Tekli, mladoj djevojci koja je postala kršćankom, slušajući
apostola Pavla kako propovijeda o Kristu. Dakako, biva proganjana, mučena... Povlači se
na brdo pokraj Ikonija i dobiva iscjeliteljske moći. Gradske liječnike učini zavidnima,
te je na posljetku odluče ubiti. I dok pred njima bježi, otvori se nekim čudom pećina
i zakloni je. Progoniteljima je ostao tek dio vela... Željko Marović, splitski slikar, docent na
Umjetničkoj akademiji, Mravinčanin s očeve strane, svojim je filmskim sličicama htio
podsjetiti da se mit sagleda na nekoliko različitih nivoa, pa je pedesetak namjernika i
ljubitelja umjetnosti, htio ponukati na promišljanja o ljepoti, o vremenu starijem i
mnogo moćnijem od čovjeka, ali i ukazati na kontaminiranost cijelog tog područja. Prvi
je dio performancea bio miran, sunce je osvjetljavalo stolicu i križ napravljen godine
1933., i podsjećalo na mit i zapis o sv. Tekli. S nadolaskom elektrike u
"sliku" je stavljeno na stolu i 10 esencijalnih knjiga čovjekova djelovanja,
zavidna mentalna energija koja "ruje" sa svojim moćima, a tu je da i nas
akcelerira kako bismo došli što brže i dublje do spoznaja u i o prostoru i vremenu,
datostima.
Marovićev performance jedan je od događanja ovih dana aktualne splitske manifestacije
Artist Now. A zašto se umjetnik odlučio baš za ovu lokaciju, niz je razloga, a može
biti bitnim i taj što je sa spomenutim grebenom, istinama i dogradnjom uza nj vezanim,
bio fasciniran još kao dijete.
- Ima pravde i Boga, jer kad sve i planirate, dogodi vam se to da u jednom trenutku avion
svojom "repicom" poremeti svu predvidivost, pa vam se srećom potrefe dodatne
dvije-tri male čarolije; ljepota koja prijeti da se pretoči u kič! - reći će Marović
i dodati:
- Opterećen sam slutnjama da, slikajući, ponavljam slike. Želim da moja slika postane
film i zato sam se zadnje vrijeme "utopio" u instalacije i performance.
Statična slika zalaza imala je gotovo sve karakteristike umjetničke instalacije, a moju
je prisutnost transformiralo u performance. Baviti se interakcijom i pereformanceom za
mene je sublimacija epidemioloških pozicija značenja i korištenja etabliranih
znanstvenih činjenica. U vremenima u kojima čovjek tehnologijom uspijeva akcelerirati
tijelo, informaciju i znanje do neslućenih brzina i promijenjenih formi, mene zanima ono
jučer.
Radom jednostavno nazvanim Sutikva Marović propituje topografiju estetike, ono što
ostaje od mita, čovjekovu digresiju, lijepo i ružno u vlastitu okružju. Prostor je kao
scena, čovjek je zapravo povijest, promatrač, baš kao i onaj koji s kredom označava
kvadrat na kori borovine, ostaje zatečen istinama, onim što je ostalo od mita, u nama.
Igor BREŠAN
DUBROVNIK: ZAVRŠEN FESTIVAL SCENSKIH
UMJETNOSTI KARANTENA
Kafkin proces Bacača sjenki
DUBROVNIK - Festival scenskih umjetnosti Karantena koji je osmu godinu za redom
organizirala dubrovačka Art radionica Lazareti završen je ove nedjelje predstavam Proces
grad, treći dio triptiha u izvedbi Bacača sjenki. Predstava je to koja je inspirirana
djelom Franza Kafke i Orsona Wellesa, a koje je prema prijevodu Snješke Knežević
dramaturški i konceptualno obradio te režirao Boris Bakal koji na
sceni igra u predstavi zajedno s Katarinom Bistrović-Darvaš i Damirom Klemenićem.
Riječ je o inscenaciji poznatog podloška Proces kojega Bacači sjenki donose u
zanimljivom scenskom konceptu u kojem kombiniraju glumu na sceni i videoprojekcije na
platnu. Time gledateljima pružaju mogućnost izbora na koji će način pratiti izvedbu,
kao film u realnom vremenu koje projekcijama na platnu stvaraju VJ-evi sa šest kamera ili
kao predstavu koja se odvija pred publikom.
Svakako, zanimljiv pristup i zaokružena priča koja je na najbolji mogući način završnog
dana "Karantene" fokusirala unutarnju komunikaciju i nelagodu, što je i bila
temom ovogodišnjega Festivala scenskih umjetnosti.