utorak, 7.9.2004.


	novosti teme dana ekonomija sport kultura mozaik crna kronika

	dalmacija split županija zadar šibenik dubrovnik bih

	stella automoto feljton kolumne osmrtnice zadnje vijesti

	impresum kretanje brodova

	kontakt linkovi arhiv e-mail adresar




	strana 1 od 2

U SRPNJU NAJVEĆI PORAST ŠTEDNJE U 12 MJESECI

Depoziti veći tri milijarde kuna

Premda građani preferiraju deviznu štednju, u srpnju su prvi put kunski depoziti premašili 22 milijarde kuna

ZAGREB - Srpanjsko povećanje kunskih i deviznih depozita za više od tri milijarde kuna predstavlja najveći rast depozita u posljednjih 12 mjeseci.
Ukupni depoziti tog su mjeseca u odnosu na lipanj, a riječ je o depozitnom novcu, štednim i oročenim kunskim i deviznim depozitima, porasli po mjesečnoj stopi od 2,1 posto, za 2,48 milijardi kuna na 120,7 milijardi kuna.
Godišnja stopa rasta ukupnih depozita je bila 8,5 posto, a analitičari Raiffeisenbank ističu da su štedni i oročeni kunski depoziti, unatoč srpanjskom rastu, imali najnižu godišnju stopu rasta u dvije godine, dok su devizni u srpnju prema istom lanjskom mjesecu povećani po stopi od 4,6 posto.
Premda građani preferiraju deviznu štednju, u srpnju su prvi put kunski depoziti premašili 22 milijarde kuna, a kako depoziti u domaćoj valuti i dalje rastu po znatno višim stopama od deviznih, u kolovoz su banke ušle s deviznim depozitima 3,4 puta većim od kunskih, što je najniži omjer zabilježen do sada.
Analitičari Raiffeisenbank objašnjavaju da je srpanjsku razinu ukupnih depozita u bankama podignulo povećanje kunskih štednih i oročenih depozita od 1,2 milijuna kuna te deviznih od gotovo 1,8 milijuna kuna, ali je depozitni novac, za razliku od prethodna četiri mjeseca, "utanjio" za 515,3 milijuna pa je negativno utjecao na rast ukupnih depozita. Devizna štednja, koja je u srpnju rasla po stopi od 2,4 posto, najviše je pridonijela porastu ukupnih depozita.
No, ta je štednja uglavnom denominirana u eurima, dok se u konsolidiranoj bilanci objavljuje u kunama, pa je slabljenje domaće valute prema euru (krajem srpnja kuna je oslabila 0,55 posto prema euru), dijelom povećalo kunsku razinu deviznih depozita. Osim toga, analitičari RBA ističu da su veće stope rasta deviznih depozita uobičajene za ljeto zbog turističke sezone.

S. STAPIĆ

AZ fond 21. po veličini imovine u Europi

ZAGREB - AZ obvezni mirovinski fond zauzeo je 21. mjesto po veličini imovine među 750 europskih mirovinskih fondova na listi koja je objavljena u specijalnom prilogu rujanskog izdanja magazina Investment and Pensions Europe (IPE). Na ukupnoj ljestvici mirovinskih fondova svih kontinentalnih europskih zemalja AZ fond pozicioniran je na 527. mjestu. Kako su izvijestili iz tog fonda, liste su rađene prema podacima o veličini imovine na kraju prošle godine što je u slučaju AZ fonda bilo 1,983 milijarde kuna, dok je tada broj članova bio 425.734. Koncem ovogodišnjeg srpnja AZ fond je imao 449.365 članova, a upravljao je imovinom od 2,644 milijarde kuna. S obzirom na takve visoke stope rasta, u AZ fondu očekuju još bolje pozicije na listi najvećih europskih mirovinskih fondova.

Još u rubrici:

ROBNA RAZMJENA HRVATSKE U PRVIH SEDAM MJESECI
Dvije trećine roba plasirano u EU

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

1/2