Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
subota, 4.9.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  forum
sd magazin
pomet
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

KNJIGE - ALFONS PAVIĆ PRINOSI POVIJESTI POLJICA, PRETISAK

Otac poljičke historiografije

Iz zanimanja za svoje korijene Pavić je pristupio izradi djela s kojim je stekao epitet "oca poljičke historiografije"

Kapitalno djelo Alfonsa Pavića, Prinosi povijesti Poljica, nedavno je u povodu stote obljetnice prvog izdanja doživjelo pretisak u nakladi Društva Poljičana Sv. Jure - Priko. Nijedan poljički iseljenik "nije iskazao toliko ljubavi i koristio toliko domovini pradjedova kao Alfons Pavić", napisao je svojedobno za Pavića njegov biograf dr. Miroslav Vulić. Sudbina je htjela da je Alfons Pavić, rođen inače u Ljubljani 1839. godine, u obitelji plemićke tradicije kojoj nije znao podrijetlo, a čiji su članovi po tradiciji obnašali časne dužnosti u Austro-Ugarskoj Monarhiji, od 1883. do 1903. godine službovao u Zadru u svojstvu carskog kraljevskog potpredsjednika dalmatinskog Namjesništva.
Po dolasku na službu u Zadar, sumnjajući da je podrijetlom iz Dalmacije, Pavić piše kotarskim poglavarima neka istraže odakle su njegovi pređi. Spoznavši da je njegovo genealoško stablo iz Poljica, Alfons je zajedno s bratom pukovnikom Dragutinom Pavićem 3. kolovoza 1883., na granici Poljica između Doca Donjega i Kotlenica kod tzv. Obišenog Duba, poljubio poljički kamen. Od tada je više puta pohodio Poljica, materijalno ih pomagao (i danas se most između Blata na Cetini i Podgrađa naziva Pavića most) te postao najpoznatiji poljički historiograf. Uz Prinose povijesti Poljica, koje je objavio u Sarajevu 1903., Pavić je napisao još dva djela: Mosor, objavljen u Zadru 1907. te još jedan naslov tiskan u Sarajevu, Štatut poljički iz godine 1908.
"Ovo velebno djelo sazdano na 152 stranice popraćeno s 39 slika i 5 rodoslovlja, te pisano usuđujemo se reći, znanstvenom akribijom zrači snagom i uvjerljivošću jednako onda kada je pisano kao i danas dok ponovno listamo njegove stranice. A evo zašto: nitko do sada nije osporio niti jedan autorov navod, jer su svi, a to je veličina ovog djela, potkrepljeni najrelevantnijim povijesnim vrelima i pomno odabranom literaturom." Piše to među ostalim dr. Ante Laušić u proslovu ovoga pretiska, koji u ime nakladnika potpisuje Martin Žilić, te urednik Ivan Banić. U jednom od pet rodoslovlja autor se posebno bavi rodovnikom porodica, koje lozu vuku od plemića Jurja Rajčića i Dražoe-Dražoevića. Rečeni rodovnik sastavljen je po rodoslovnim ispravama, objelodanjenim po popu Petru Škarici i po prepisu jedne sa spomenutim skoro sasvim jednake isprave, koji je prepis piscu dostavio Mate Jelić iz Donjeg Doca. Uz to su grbovi obitelji Ugrinović i Dražoević.
Juraj Rajčić je kao plemić iz Ugarske došao u Poljica. Umro je u Splitu i pokopan je u klaustru sv. Kate u crkvi sv. Dominika. Imao je dva sina, Ugrina i Novaka. Ugrin se ženio tri puta, druga mu je žena bila rođena Dražoe. Po njemu se nazvala loza Ugrinovića koja je dala i poljičkih knezova i biskupa Nikolu. Od Ugrinova brata Novaka koji je imao sina Petrića, umro bez djece, i drugog sina Pavla, razvilo se pleme Pavića koje je imalo više velikih knezova u Poljicima, od kojih potječe i Alfons Pavić.
Pavić uvodno posvećuje dosta prostora rodoslovlju praotaca Rajčića i Dražoevića i njihovih potomaka i u prilog tome donosi značajne isprave. Potom piše o upravi Poljica, dokumentima koji potvrđuju granice kneževine. Najveći dio knjige posvećen je redu poljičkih župana i velikih knezova. Donosi i epizodu obračuna oko zemlje sa splitskim nadbiskupom Rajnerijem koji je bio kamenovan ispod Debelog Brda nedaleko od sela Dubrave. Opisuje i rat s Turcima podno Klisa, slobodnu kneževinu sve do poljičkog ustanka ugušenog od Francuza 1807. godine. Posljednje poglavlje nosi naslov Francuska vladavina, u kojem Pavić donosi i pisma posljednjeg velikog kneza poljičkoga, Ivana Čovića, koji se nakon pada Poljica stavio u rusku službu i umro u Petrogradu 31. prosinca 1816. "Pri bijegu svome na ruske brodove ponio je po nekima i škrinjicu sa štatutom i povlasticama, koju je svaki veliki knez kod sebe u pohrani držao. Drugi misle da je škrinjica zaostala bila, a sadržaj njezin je dospio u razne ruke", zaključuje Alfons Pavić.

piše Ivan UGRIN

 

U SPLITU POČELA MANIFESTACIJA ARTIST NOW

Intervencije u Palači

SPLIT - U Dioklecijanovim podrumima u četvrtak navečer bilo je vrlo živo zbog brojnih posjetitelja koji su došli na otvoranje umjetničke manifestacije Artist Now, velike godišnje izložbe u organizaciji splitskog HULU-a.
U zapadnom i istočnom dijelu Podruma svoje radove predstavilo je 23 umjetnika, domaćih i stranih, zapravo 20 jer su tri rada izmještena na druge lokacije. Svi oni na svoj način obradili su zadanu tematiku suvremene umjetnosti za Dioklecijanovu palaču, objedinjenu u naslovu Jedan podzemni vrt, prema propozicijama selektorice Dragice Čakić. Nastali Performance Siniše Labrovića na Peristilu/Vojko BAŠIĆradovi bave se vezom umjetnosti s prostorom i ambijentom, fizičkim, prirodnim, antropološkim i sociološkim. Konkretno, Palača se umjetnicima nametnula kao autentični antički prostor u kojem su oni intervenirali po svojem viđenju, koristeći se uglavnom videoradovima i instalacijama. Primjerice, Toni Meštrović tonom i slikom snimio je tradicionalnu obradu kamena za gradnju suhozida, možda čak i gomila ili pak kamene kuće. U multimedijalnom projektu Tko dolazi prvi? Mateo Perasović uvrstio je katedralu sv. Duje i kriptu kao mjesto zbivanja, spiralnog uzdizanja i vraćanja u ratiom nedohvatljivo. Vedran Perkov je pak pokupio smeće iz podruma i nabacao ga na jedno mjesto kritizirajući tako odnos prema zaštiti kulturne baštine i umjetnosti općenito. Razlomcima i datumima "prethodnima" poigrao se Gorki Žuvela koji je umjesto razlomka izložio tapet, dok je Vanja Pagar ozelenio podrume umjetnom travom. Ambijentalnu instalaciju Petra Grimanija Split garden čini sijenom obložena satelitska snimka Splita, "urbane kancerogene metastaze, labirinta iz koje se izlaz ne može tražiti ubijanjem i žrtvovanjem". Momci iz Zidara Betonskog, odnosno Issa 3000 predstavili su videozvučnu instalaciju Past present simulirajući prošlu sadašnjost. Naime, dok pokušavamo pohraniti dragocjene trenutke u memoriju, samim pokušajem zabilježavanja gubimo sam osjet ... Arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina izložili su Datasupermarket, digitalni okoliš u kojem bitovi zamjenjuju opeke. Ivan Kožarić pak postavio je skulpture od gipsa carice Livije, Dioklecijana u mlađoj i starijoj dobi...
Nakon službenog otvaranja na kojem su posjetitelje pozdravili župan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja, Ljubomir Urlić, zamjenik gradonačelnika, predsjednik HULU-a Split Mateo Perasović i Dragica Čakić, na Peristilu je Siniša Labrović izveo performance Kvadratura kruga.

Merien JELAČA
 
Još u rubrici:
 


UZ START 2. FESTIVALA KOMORNE GLAZBE JULIAN RACHLIN & FRIENDS
Ista shema, nova imena


RAZGOVOR - PROF. ŽELIMIR KOŠČEVIĆ,
SELEKTOR TRIENNALA ČOVJEK I MORE

Kad će muzej fotografije


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3