TROGIRSKA PRIČA BROJ 1 /ŠTO
SE KRIJE IZA OSTAVKE ŽELJKA KLANCA,
PREDSJEDNIKA SUDA U TROGIRU I FANTOMSKOG NESTANKA
SUDSKOG IZVRŠITELJA SINIŠE PALADE
PETOGODIŠNJA KRAĐA
POD POKROVITELJSTVOM
PITANJA Kako je moguće da je sudski izvršitelj Siniša
Palada godinama potkradao stranke u ovršnim postupcima, a da nitko od pretpostavljenih to
nije primijetio?
Zašto se ministrica Vesna Škare-Ožbolt zadovoljila ostavkom predsjednika Općinskog
suda u Trogiru Željka Klanca, a nije zatražila njegovu smjenu i utvrđivanje
odgovornosti
piše Marijan PUNTARIĆ
Bez puno medijske prašine ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt je prije mjesec
dana usvojila ostavku predsjednika suda u Trogiru Željka Klanca, nakon što je na vidjelo
izbila afera s dugogodišnjom zlouporabom položaja i ovlasti sudskog izvršitelja Siniše
Palade. Kada su se sumnje u potkradanje stranaka u ovršnim postupcima Općinskog suda u
Trogiru pokazale točnim, kada se razotkrila igra i pokušaj skrivanja spornih Paladinih
spisa, kada je Ministarstvo u Trogir moralo poslati svoju posebnu komisiju, kada je
djelomičnom revizijom Paladinih predmeta postalo jasno da postoji izravna sumnja kako
sudski izvršitelj nije sam umiješan u počinjenje kaznenih djela, već da je u pitanju
sprega sa sudionicima u i izvan sudske zgrade - ostaje potpuno nejasno zašto ministrica
Škare-Ožbolt nije zatražila daljnju dodatnu istragu, tijekom koje je, u najmanju ruku,
trebala suspendirati predsjednika Općinskog suda u Trogiru Željka Klanca.
Pandorina kutija: izlaze slučajevi Balan i motel
Je li ministrica strahovala od toga da se "slučaj Palada", kao prvorazredni
nacionalni pravosudni skandal, pretvori u još veći - "slučaj Klanac"? Tada bi
postalo jasno da se do potpune ocjene o počinjenim nezakonitostima može doći
isključivo revizijom rada Općinskog suda u Trogiru. Iako već do sada otkriveno daje
dovoljno razloga da se posumnja u zakonitost cjelokupnog rada u tome sudu, ministrica
Škare-Ožbolt, očigledno, nije imala snage zatražiti reviziju, pa utoliko i sama snosi
odgovornost za prikrivanje istine. U zapadnoeuropskim pravosuđima ministrica bi se vrlo
brzo našla na meti javnosti zbog ometanja istrage. Pravo dimenzioniranje stanja u
Općinskom sudu u Trogiru i odgovornosti predsjednika Suda Klanca, dovelo bi do
razotkrivanja brojnih zlouporaba i pravosudnih afera koje su se proteklih godina događale
u Trogiru. Svi ti slučajevi jasno bi upozorili da se radi o
beskrupuloznoj sprezi nekih sudaca s pojedinim odvjetnicima, građevinskim i poslovnim
lobijem koji su "držali u šakama" trogirsku pravdu. "Slobodna
Dalmacija" stoga će razotkriti pozadinu "lova na odbjegloga sudskog
izvršitelja", ali će u javnosti prvi put iznijeti detalje u aferi apartmanske
zgrade "Balan" i prodaji motela "Trogir" u kojima su djelatnici i
dužnosnici Općinskog suda u Trogiru imali veliku i zapaženu ulogu.
Dana 27. ožujka 2004. nestao je iz Trogira sudski izvršitelj Siniša Palada. Policija je
vrlo brzo uklonila sumnju na suicid, te ustanovila da se radi o organiziranom i
smišljenom bijegu u BiH zbog tada nerazjašnjenih razloga. Nakon objavljivanja prvih
novinskih članaka o Paladinu nestanku, pojavila su se i nagađanja da je motiv bijega
pronevjera i krađa novca koji je Siniša Palada kao sudski izvršitelj uzimao od
ovršenika i dijelio sa sudionicima.
Predsjednik Općinskog suda Željko Klanac prvo je zabranio ovršnoj sutkinji da daje bilo
kakve izjave za javnost. On je 7. travnja u izjavi za "Slobodnu Dalmaciju",
rekao kako se radi o neprovjerenim "čaršijskim pričama" i da se ne zna je li
novac sa Suda nestao. Ali, demanti predsjednika Suda kako nije riječ o pronevjeri novca
to je čudniji, jer je Klanac već tada mogao znati da je samo u tom trenutku nedostajalo
4.000 eura. Napomenuo je da je Palada u Sudu radio nešto manje od osam godina i da je to
"težak, traumatičan i delikatan posao". Nakon pet-šest dana Palada se pojavio
u Trogiru u pratnji svoga odvjetnika i izjavio kako se radi o nesporazumu. Općinsko
državno odvjetništvo u Splitu nije povjerovalo u tu priču, i zatražilo je prikupljanje
prethodnih obavijesti. Tako je policija nastavila obradu predmeta Palada.
Tek kada je shvatio da policija i odvjetništvo neće stati na utvrđivanju daljnjih
činjenica o već uočenim zlouporabama, predsjednik Općinskog suda Klanac zatražio je
formiranje internog sudskog povjerenstva. U prvom izvještaju te komisije, napisanom 16.
travnja 2004. godine, ustanovljeno je da je Palada potkradao stranke u izvršnom postupku,
uzimao od njih novac koji nije polagao u računovodstvu. Komisija je pregledala Paladin
blok uplatnica i u brojnim predmetima našla nedostatke. Suma pronevjerenog novca, uzeta
od naivnih stranaka nad kojima se provodila sudska ovrha, svakog trena bivala je sve
veća. Komisija je pregledala samo dva Paladina bloka i ustanovila katastrofalno stanje.
Može se pretpostaviti koliko bi se još zlouporaba našlo da se pregledalo tisuće
predmeta koje je sudski izvršitelj vodio u zadnjih pet godina.
Panika u sudu zbog 200 spisa u "renaultu"
Oko 200 tajnovitih Paladinih slučajeva koji su trebali biti pohranjeni u sudskoj
zgradi, ostalo je skriveno u prtljažniku službenog automobila "renault clio",
kojim se služio Palada. U Sudu je zbog toga zavladala panika. Međutim, unatoč
evidentnim zlouporabama i nedostacima, predsjednik Suda Klanac nije protiv Palade pokrenuo
ni disciplinski postupak, a kamoli uručio otkaz ili podnio kaznenu prijavu. Nitko nije
odgovorio na pitanje zašto se službeni dokumenti o provođenju odluka nalaze u
automobilu, ali je ta činjenica jako uzbudila duhove u Općinskom sudu. To znači da su
potvrde, popisi i Paladini dokumenti nekoga mogli jako kompromitirati.
Nitko nije odgovorio na pitanje kako je moguće da novac koji je Palada uzimao od
ovršenika, nije polagao u sudsku blagajnu, već ga je tek djelomično dostavljao
ovrhovoditelju, a djelomično ostavljao sebi. Svako nepolaganje novaca u sudsku blagajnu
trebalo je biti zamijećeno najkasnije tijekom redovite računovodstvene kontrole na kraju
tekuće godine.
Na traženje MUP-a pomoćnica ministrice pravosuđa Barica Novosel je u Trogir početkom
svibnja poslala inspekciju Ministarstva, na čelu s načelnikom Odjela za
kadrovsko-organizacijske poslove Đorđom Maravićem. Komisija je žurno trebala preuzeti
i oko 200 spisa koji su se nalazili u blokiranom Paladinu automobilu. Komisija
Ministarstva je trebala utvrditi i razmjere kriminala i utvrditi odgovornost predsjednika
Općinskog suda Željka Klanca, ali i predsjednika Županijskog suda Igora Benzona, koji
je dužan provoditi godišnju kontrolu sudova. Međutim, Maravićevoj komisiji ne polazi
za rukom doći do tajnih spisa iz Paladina automobila. Umjesto njih, spisi dospijevaju u
ruke predsjednika Suda Klanca. Klanac se pred komisijom Ministarstva pravdao da će protiv
predsjednice Ovršnog odjela suda Nane Čatipović poduzeti mjere, iako je u javnost
procurilo da je upravo ta sutkinja, navodno, već duže vrijeme upozoravala na
nezakonitosti i kriminal u radu Siniše Palade.
Predsjednik Općinskom suda u Trogiru izgubio je živce. O svojoj odgovornosti nije
govorio. A, ni komisija Ministarstva pravosuđa nije našla razloge da ga prijavi. Iako
je, tek nakon dolaska Komisije Ministarstva pravosuđa, Klanac sudskom izvršitelju Paladi
dao otkaz, i to zbog petodnevnog neopravdanog odlaska s posla. Interna sudska komisija 30.
travnja pregledala je još 24 Paladina predmeta. I opet su utvrdili brojne zlouporabe.
Ali, opet predsjednik Suda Klanac protiv Palade nije podnio nikakvu kaznenu prijavu. Tek
4. svibnja 2004. godine, dan nakon što je komisija Ministarstva stigla u Trogir, Klanac
je podnio i kaznenu prijavu protiv Palade, ali samo za dio utvrđenih nepravilnosti. Druge
revizije Paladine dokumentacije nije bilo.
Sada već bivši predsjednik Općinskog suda u Trogiru Željko Klanac u kaznenoj prijavi
podnesenoj Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu navodi da postoji osnovana sumnja
kako je Palada u "vremenskom periodu od 1999. do 2004. godine kao službenik
Općinskog suda u Trogiru, obavljajući poslove sudskog ovršitelja, novac koji je primio
od ovršenika na ime ispunjavanja njihovih novčanih tražbina u ovršnim predmetima, a
koji je trebao predati ovrhovoditeljima ili uplatiti na njihove račune, djelomice ili u
cijelosti zadržavao za sebe".
Neka visi (samo) Palada
Dakle, Klanac prijavljuje Paladu zbog sumnji u kazneno
djelo iz čl. 345. KZ-a, djelo počinjeno protiv službene dužnosti pronevjerom.
Suhoparna kaznena prijava nije ni iscrpna, ni dokumentirana, pa se nameće zaključak da
je napisana preko volje, iz nužde, kako bi se na taj način zaustavila šira istraga.
Takav je osjećaj imao i ODO Split, kada je odmah zatražio podrobnije informacije i
saznanja na temelju kojih je predsjednik Suda u Trogiru došao do saznanja da je Siniša
Palada zadržavao novac preuzet od ovršenika. Potom je Željko Klanac dostavio dva
izvještaja interne komisije (povjerenstva) Općinskog suda u Trogiru. Tako ODO-u stoje na
raspolaganju spisi koji jasno govore da je Palada uz pomoć suradnika iz Suda godinama
otuđivao novac.
Karakterističan je slučaj jednog ovršenika, koji je na ime duga i pripadajućih kamata
dao Paladi više novca od stvarnog duga, od čega je ovrhovoditelj dobio samo polovicu.
Strašnije od toga zvuči podatak da taj predmet u Općinskom sudu u Trogiru datira od
1999. godine. Zato se s punim pravom može postaviti pitanje kakao je moguće da sudski
izvršitelj, navodno, samostalno i bez suradnika, potkrada stranke u ovršnim postupcima
pet ili više godina, a da nitko od njegovih pretpostavljenih u Sudu to nije primijetio?
Zašto je prihvaćanjem ostavke utjecajnog predsjednika Suda Željka Klanca ministrica
Škare-Ožbolt dala priliku da se događaji u trogirskom Sudu prikriju i da jedini krivac
u daljnjoj istrazi i sasvim izglednom sudskom postupku bude sudski izvršitelj Siniša
Palada.