strana 1 od 3

NA POMOLU OPĆI KONSENZUS STRANAKA I GRAĐANA
OKO USPOSTAVE HRVATSKOG TV KANALA

Pretplatu FTV-u ne plaća
čak 95 posto bh Hrvata

Oko 95 posto bh-Hrvata samostalno je odlučilo ne plaćati TV pristojbu zbog nacionalne (ne)zastupljenosti i indoktrinacije na FTV-u i BHTV-u. Valja očekivati da takav "bunt" podrže i njihovi političari, pa bi se glede projekta ustrojavanja bh-hrvatskog kanala stekli ozbiljni uvjeti za pluralni međustranački konsenzus svih vladajućih i oporbenih bh-hrvatskih stranaka

Hoće li vladajuće i oporbene bh-hrvatske stranke postići međustranački konsenzus oko projekta "bh-hrvatski program na bh-hrvatskom kanalu u BiH"?
Oko istog pitanja, naime, nadstranački nacionalni konsenzus već je postignut. Postigli su ga bh-Hrvati kao neorganizirani individualni slobodni građani i birači. Neorganizirani od bilo koga i na bilo koji način i bez ikakvih dogovora, pregovora i strančarenja. Dapače, mimo i bez pokušaja utjecaja bilo koje politike i stranke, oko 95 posto bh-Hrvata je pojedinačno i samostalno odlučilo ne plaćati TV pristojbu zbog nacionalne (ne)zastupljenosti i indoktrinacije na FTV-u i BHTV-u. Dakle, spontano i nadstranački, samo na osnovu vlastite građanske hrabrosti, nacionalne svijesti i savjesti. Dakako, to je demokratski presedan i paradoks u poslijeratnoj BiH.

Podrška peticiji

Može li se dogoditi paradoks na paradoks, pa da bh-hrvatske stranke iznevjere svoje biračko tijelo i ne uspiju se dogovorno usuglasiti oko rješenja istog pitanja oko kojeg su se njihovi birači usuglasili bez dogovora?
Svjesni ovog demokratskog presedana i paradoksa, a na tragu međustranačkog konsenzusa, veliki dio vladajućih i oporbenih bh-hrvatskih političara, najviših dužnosnika i zastupnika, potpisao je ponuđenu im peticiju za ustrojavanje bh-hrvatskog programa na bh-hrvatskom kanalu. Tako su uvažili i značajno osnažili bh-hrvatsko javno mnijenje u BiH, a također su i institucionalizirali potpisani zahtjev i peticiju. Što je bio i ozbiljan poticaj mnogim strankama da službeno podupiru istu ideju i peticiju.
Nakon što je predsjednik HDZ-a BiH Bariša Čolak javno podržao prijedlog i peticiju, a hrvatski parlamentarni zastupnici uložili amandman s istim zahtjevom u Parlamentu BiH, najavljujući i poziv na ustavnu zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, razvidno je da su ideja i peticija za bh-hrvatski program na bh-hrvatskom kanalu uspješno transformirani u ozbiljan institucionaliziran projekt bh-Hrvata u BiH. K tomu, dopredsjednik oporbene HSS BiH i parlamentarni zastupnik Ante Čolak, inače potpisnik peticije, na konferenciji za tisak u Livnu oštro je i argumentirano kritizirao FTV i BHT 1 i odlučnim priopćenjem u ime HSS BiH snažno podržao projekt ustrojavanja bh-hrvatskog programa i kanala u BiH.
Dakle, tim činom je već institucionalizirani nacionalni projekt bh-Hrvata postao i nadstranački projekt bh-hrvatskih stranaka. Na što je od početka ukazivao razborit nadstranački pristup bh-hrvatskih političara vladajuće i oporbenih stranaka koje, poštujući zajednički nacionalni cilj, nisu podlegle izazovu predizbornog strančarenja i nisu preuzele organiziranje tekuće peticije na stranačkoj razini.
Tako su definitivno demantirane dezinformacije nekih medijskih "mudroznanaca" da je projekt i peticija za bh-hrvatski program i kanal samo predizborni trik ove ili one hrvatske stranke. Dapače, načete su i podmukle metode kojima se razgrađuje ne samo ustrojavanje bh hrvatskog programa i kanala, nego destruira i ustrojavanje i institucionaliziranje političkog življenja i djelovanja bh Hrvata.

Neutemeljene kritike

Na ovom primjeru se također pokazalo da neki kritičari ne razumiju situaciju i trilaterarnu raspodjelu vlasti i ovlasti u BiH. Naime, glede potpisa člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića i predsjednika FBiH Nike Lozančića, pojavile su se pučkoškolski nesuvisle i zlurade kritike da ti dužnosnici, navodno, potpisuju peticiju sami sebi. Te kritike su potpuno neutemeljene, jer o zahtjevu peticije odlučuje samo parlament, dakle zakonodavna a ne izvršna vlast, pa je sasvim prilično, legitimno i neizbježno da obnašatelji izvršne vlasti snažno podupru legitimne zahtjeve javnosti koji su upućeni zakonodavnoj vlasti.
Osim toga, i zakonodavna i izvršna vlast u BiH raspodijeljene su još i na tri naroda i tri (dva) supredsjedatelja, pa je to zapravo ponajbolji način da hrvatski dužnosnici i zastupnici argumentirano upute usuglašen nacionalni stav ostalim dvama nacionalnim komponentama u vlasti. Također, ovim činom su demokratski načelno uvažili i poduprli legitimnost javnog nadstranačkog izjašnjavanja građana BiH.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.