Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 23.8.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 4 od 5

EKOŠKOLA NA DIOMEDOVU OTOKU

Palagruža čista čeka medvjedicu

piše Linda VUKOREPA
snimio Feđa KLARIĆ

S palagruškog je žala odneseno desetak velikih vreća otpada; uglavnom plastike i bocaOdlazak na Palagružu jedinstven ti je doživljaj. Lakše ćeš doć do Rima ili New Yorka; svaki dan imaš letove, a za Palagružu nemaš brodske linije - govorio je prije polaska na Diomedov otok fotoreporter Feđa Klarić. Koliko je bio u pravu, uvjerili su se svi sudionici edukativne akcije i ekoškole na Palagruži što ju je organizirala Grupa sredozemna medvjedica, ista ona koja nas je prije dva mjeseca vodila na još jedan pučinski otok - Sušac. Uz predstavnike Državnog zavoda za zaštitu prirode i županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, jedinstven doživljaj upoznavanja Palagruže okusili su i mali ekolozi iz dviju županijskih ekoškola; splitske OŠ Lučac, te OŠ Komiža.
Do najudaljenijeg našeg otoka vozili smo se gotovo osam sati vojnim brodom Faust Vrančić. Drugim, nešto modernijim plovilima to, navodno, ide prilično brže, ali nam na Faustu barem nije bilo tijesno, tješili smo se. Od samog je početka akcija poprimala prava obilježja avanture, a takvim bi se ponajprije moglo opisati iskrcavanje na otok. Gumenjakom smo, naime, prevoženi u uvalu Vela Palagruža, a spuštanje s vojnog broda nalikovalo je kaskaderskim scenama iz akcijskih filmova. Ćudljivo otvoreno more ljuljalo je gumenjake i kad smo konačno dotakli palagruško žalo, našoj sreći nije bilo kraja. Nedugo nakon toga suočili smo se s novim izazovom; spašavanjem gumenjaka koji se napunio vodom i "otklizao" iz plićaka u dubinu...
Vremena za predah nije bilo jer došli smo obići i očistiti otok koji je nekad bio stanište sredozemne medvjedice, a ova je endemska životinjska vrsta posljednji put na Palagruži viđena 2001. godine, izvijestila nas je Jasna Antolović, neumorna voditeljica puta. Splitska i komiška djeca, svi odreda angažirani u ekološkim sekcijama svojih škola, prihvatila su se posla "Zabranjen prilaz" - članovima ekološke ekspedicije zabranjen je prolaz kraj svjetionika na drugi kraj otokai počela puniti plastične vreće otpadom. Za razliku od Sušca, s kojeg smo se vraćali sa stotinu vreća prekrcanih svakojakim otpadom, palagruške su uvale bile uglavnom čiste. Tu i tamo našla se pokoja boca i komad plastike što ide na dušu nemarnim jahtašima koji su uživali u čarima pustih vala. Marin Ninčević, budući sedmaš u OŠ Lučac, o tomu ima svoje mišljenje:
- Grozno je šta djeca moraju čistit smeće koje su za sobom ostavili odrasli iako meni to nije problem - ističe Marin. Palagruža mu se, kaže, sviđa više od Sušca jer ima ljepše plaže i poprilično je daleko, pa se do nje treba dugo vozit!? Barem da nekomu osam sati na brodu nije teško palo...
Voditeljica Grupe sredozemna medvjedica bila je, pak, presretna jer je na Palagružu, nakon deset godina pozivanja, konačno uspjela "dovući" i državne službenike koji bi, zajedno s ovom udrugom, trebali poraditi na projektu pretvaranja pučinskih otoka u parkove prirode, odnosno zaštićena područja. Pozivu su se odazvali Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode, te Ivan Gabelica i Guido Piasevoli iz županijske Javne ustanove. Njih trojica, međutim, kao i čitava naša ekspedicija, nisu uspjeli vidjeti drugu stranu otoka jer im je prolaz onemogućio svjetioničar Plovputa Vojo Šajin.
- Ne možete naprijed, žao mi je, nemate dozvole, a nemate pravo ni ometati naše goste - kazao je Šajin koji nije odustajao od blokade puta ni kad smo mu rekli da nemamo namjeru ulaziti u objekt, već samo prijeći na drugu stranu otoka.
- Ovo je doista sramotno! Turisti, dakle, ovdje mogu prolaziti, a državnim se službenicima to zabranjuje. Žao mi je samo što djeca nisu uspjela vidjeti najstariju lanternu na Mediteranu koja je sagrađena davne 1842. godine - ogorčena je bila gospođa Jasna.
Nakon što su se, poslije polusatnog hodanja na gotovo četrdeset stupnjeva, pokunjeni vratili na plažu, sudionike ekološke ekspedicije u život je vratila jedna radosna vijest koju im je obznanila Karla Fabrio, članica ronilačke ekipe. U Marin Ninčević: Grozno je što djeca moraju kupit smeće koje ostavljaju odrasli!palagruškom podmorju, unatoč strahovanjima, ipak nije pronađena opasna alga Caulerpa prolifera, koja je nađena u blizini Sušca.
Gospoda iz Državnog zavoda za zaštitu prirode pojasnila su nam kako se radi o invazivnoj vrsti koju je teško iskorijeniti jer nema prirodnog neprijatelja. Kako i ribe bježe iz tih područja, dolaskom opasnih algi more postaje mrtvo...
Palagruško je podmorje, međutim, i te kako živo; na dubini od dvadesetak metara ronioci su, kako su nam poslije zadivljeno pričali, vidjeli velike jastoge i ribe kapitalce koje nisu uspjeli prepoznati. Sredozemnu medvjedicu, nažalost, nismo "sreli" ni u moru ni na kopnu, no vratit će se ona na Palagružu ako joj se svidjela barem upola koliko ekolozima iz Splita i Komiže...

 
Još u rubrici:
 


NAKON POBUNE ZBOG OBVEZNE KUPNJE UDŽBENIKA
NA EKONOMSKOM FAKULTETU
Studenti u anketi o knjigama "pod mus"


MNOGI ODLIČNI UČENICI JOŠ ČEKAJU NA ZASLUŽENA RAČUNALA
Profesori pali na odlikašima


NOVE SLIKE STAROG SPLITA TEMELJITA OBNOVA PAZARA (4)
Zgrade u bedemu Contarini


SPLIT DANAS

 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 4/5