strana 1 od 2

TURISTIČKI OPERATIVCI ZBRAJAJU GUBITKE ZBOG TEČAJNE POLITIKE

JAKA KUNA TJERA GOSTE

U mjenjačnicama se za stotinu eura dobiva 720 kuna, što je nedopustivo malo, jer se turistima za tako malu količinu kuna sve čini skupo.
Na promjeni eura posljednjih mjeseci, koji je oslabio prema kuni od 1,5 do 2 posto, na milijun eura prometa gubi se - 20 tisuća eura!

piše Ružica MIKAČIĆ

Kada je Hrvatska narodna banka drugom intervencijom na deviznom tržištu u ovome mjesecu pokušala zaustaviti jačanje kune prema euru, efekti toga poteza bili su kratkoga daha i dometa. Kuna se, naime, i dalje čvrsto drži na vrijednosnoj razini od oko 7,3 kune za euro. Takvo kretanje nacionalne valute ponajviše zabrinjava turističke djelatnike Hrvatske koji se, tvrde, jednostavno više ne kogu nositi s takvom tečajnom politikom koja jačanjem kune u turističkoj sezoni apsolutno i samo pomaže uvoznicima, a nipošto izvoznicima, pa ni turizmu kao najvećem među njima kojemu europrihodi pretvoreni u kune bivaju sve tanji. Istodobno, stranim turistima, koji ionako negoduju zbog naših visokih cijena u izvanpansionskoj potrošnji, zbog "slaboga" eura sve postaje još skuplje.
Ovih se dana sve glasnije među turističkim operativcima procjenjuju iznosi koje će oni izgubiti samo na tečajnoj razlici kune u posljednjih šest mjeseci. Naime, od vremena ugovaranja cijena za ovu godinu lani u ovo vrijeme, preko proljeća kada je euro vrijedio oko 7,8 kuna, stiglo se do špice turističke sezone u kojoj je pao na 7,28 kuna, a u mjenjačnicama se sve češće mijenja za tek 7,20 kuna. Tako visoka vrijednost kune nipošto ne pogoduje turističkom izvozu koji upravo u vrijeme najveće "žetve" ubire zaradu po najlošijem tečaju eura.
- Turizam je definitivno diskriminiran kao izvoznik sezonskim špekulacijama banaka s tečajem kune. Kalkulacije su nam pokazale da ćemo na sezonskim promjenama tečaja ove godine izgubiti 3,5 do 4 posto ukupnog prometa od sezone, a to su goleme brojke. Realan tečaj kune u turističkoj sezoni morao bi biti 7,75 da bi turizam normalno mogao raditi - kaže Ivo Dean, direktor i jedan od vlasnika turističkog poduzeća "Imperijal" u Vodicama, naglašavajući kako se 23 posto prometa cijele godine napravi u srpnju, još 32 posto u kolovozu i tečaj koji je u ta dva mjeseca na snazi strateški određuje financijsku uspješnost rada turističke tvrtke.
- Turizam je najkvalitetniji mogući izvoz, i to na kućnom pragu, kako mi to često kažemo, a ničim ga se ne stimulira u Hrvatskoj tečajnom politikom. Ovih dana naši gosti u mjenjačnicama za stotinu eura dobivaju 720 kuna, što je nedopustivo malo, jer se gostima za tako malu količinu kuna onda sve čini skupo. Konkretno, na promjeni eura posljednjih mjeseci, koji je izgubio vrijednost prema kuni od 1,5 do 2 posto, na milijun eura prometa gubi se - 20 tisuća eura! Zato su poslovni idoli u ovoj zemlji postali veletrgovci koji jeftino uvoze i skupo prodaju na domaćem tržištu, umjesto izvoznika koji se ne mogu nositi s ovakvom ekonomskom politikom - kaže Leon Zrnić, vlasnik jedne od najvećih turističkih agencija u Šibensko-kninskoj županiji "Lenox".
Na gotovo isti način razmišlja i dr. Mladen Vedriš, nezavisni ekonomski analitičar, koji tvrdi kako aktivne tečajne politike u zemlji nema već deset godina, čime se značajno ruši efikasnost turizma, jer se time slabi izvozni sektor, što turizam neupitno jest.
- Tečaj kune od 7,7 bio bi realan, ali bi se njime pomoglo turizmu i da ne izgubi dio tržišta. Danas se sve pretvara u kupovnu moć i svaki razgovor počiva na tome. Tako nam u turizmu zbog lošije kupovne moći neki gosti niti ne dolaze, a drugi koji ipak dođu, manje troše. Sve je to dijelom i posljedica tečaja koji je kod nas tabu-tema o kojoj se ne razgovara, a cijelim svijetom dominiraju rasprave o odnosu eura i dolara i tečajnoj listi - komentira dr. Vedriš.
Da u drugim turističkim zemljama i tečajnom politikom pokušavaju stimulirati dolaske gostiju koji će za svoj euro dobiti što je moguće više, pokazivali su godinama u mediteranskim zemljama prije uvođenja eura, gdje su ciljano devalvirane nacionalne valute uoči sezone, kako bi turistima sve izgledalo jeftinije i pristupačnije. U Sloveniji je tolar u zadnjih pet godina izgubio 21 posto na vrijednosti kako bi se stimulirao izvoz i pomoglo izvoznicima da budu konkurentniji. Kod nas turizam i njegove devize, bez obzira na to što spašavaju deficit platne bilance države i najbitnije pridonose makroekonomskoj stabilnosti, još nisu dobili pravo glasa i baš nikakav utjecaj na zaustavljanje jačanja kune, uprkos tome što bi turizam zemlji trebao uprihoditi oko 8 milijardi dolara u ovoj godini.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.