strana 1 od 3

BEČ SE UŽURBANO PRIMIČE SVOJEMU CILJU  -
PONOVNOM ZAUZIMANJU RESPEKTABILNE POZICIJE
U SUSTAVU EUROPSKIH METROPOLITANSKIH SREDIŠTA

Carske konjušnice za carstvo umjetnosti

Uređenje Museums Quartiera - urbanog bloka na jugozapadnom rubu Ringa nasuprot Hofburga - prenamjenom koji su nekadašnje carske konjušnice pretvorene u grandiozni muzejsko-umjetnički campus projekt je ravan kulturnim senzacijama eurometropola poput Londona, Pariza, Madrida ili Berlina

Piše Ivan OŠTRIĆ

Beč u posljednje vrijeme biva sve intrigantnijim kulturalnim toposom. Rezultati su to napora oko redefiniranja vlastitog statusa s ciljem ponovnog zauzimanja, ako ne ključne, a ono barem respektabilne pozicije u sustavu europskih metropolitanskih središta.
U taj kontekst zasigurno se uklapa i uređenje Museums Quartiera - urbanog bloka na jugozapadnom rubu Ringa nasuprot Hofburga, prenamjenom koji su nekadašnje carske konjušnice pretvorene u grandiozni muzejsko-umjetnički campus. Riječ je o projektu prispodobivu kulturnim senzacijama eurometropola poput Londona, Pariza, Madrida ili Berlina, pri čemu je, dakako, izlišno prešutjeti (produktivni) natjecateljski poriv.
Naime, iskustvo posljednjeg desetljeća je potvrdilo da rezultati međuurbanog euronadmetanja, dakle onog na razini vrsnoće repertoara i prezentacije kulturne ponude, i te kako utječu na efekte turističkog protoka, ali i na gustoću udomljenja prestižnih međunarodnih poslovnih tvrtki i institucija.
U toj utakmici Beču se, međutim, ne može osporiti određena prednost. Naime, mnogo više od svojih konkurenata, poput Guggenheim muzeja u Bilbaou, Tate galerije u Londonu ili Muzeja kraljice Sofije u Madridu, bečka Muzejska četvrt je multivalentni apstraktni sloj nastao zalaganjem mnoštva sudionika. Sukladno tome, značenje Muzejske četvrti ne iscrpljuje se u pukom povezivanju na jedinstvenu i široku međunarodnu muzejsku mrežu. Više od toga, multipliciranim povezivanjem na različite mreže unutar očekivane interferencije osiguravaju se efekti, koji garantiraju dinamičnost, nepredvidivost i uzbudljivost.
Museums Quartier zaprema areal nekadašnjih carskih konjušnica u kojemu je glavna i inicijalna građevina podignuta početkom 18. stoljeća, za vrijeme vladavine Karla VI., a prema nacrtima poznatoga bečkoga baroknoga graditelja Fischera von Erlacha. Zgrada je projektirana za smještaj ergele od oko 600 konja s potrebnim skladištima stočne hrane, te prostorima za smještaj osoblja. Bila je to prva građevina podignuta unutar modernog urbanog prostora, koji se prostirao izvan utvrda Ringa, istodobno i jedno od najpretencioznijih bečkih novobaroknih zdanja.
Povijest strukturne i namjenske redefinicije nekadašnjih konjušnica otpočinje prije više od 20 godina. Naime, još 1980. tadašnje gradske vlasti namjeravaju pretvoriti njihov kompleks u šoping-centar s hotelima i srodnim sadržajima visokog komercijalnog naboja, čemu se snažno, ali i uspješno odupire cjelokupna bečka kulturna javnost. Nakon višegodišnjeg zastoja - perioda u kojem su se sučeljavale (i sukobljavale) različite programske koncepcije i varijante, 1989. god. na osnovi definitivno usuglašenih programskih odrednica za kompleks se raspisuje arhitektonski natječaj iz kojeg kao pobjednici izlaze bečki arhitekti Ortner & Ortner.
Ambiciozno i nekonvekcionalno osmišljeni muzejski kompleks dovršen je 2002. god. Njegove glavne polove tvore dvije u dvorište bloka novoumetnute građevine: Fundacija Leopold (ostavština poznatih bečkih kolekcionara), odnosno Muzej moderne umjetnosti - MUMOK (Museum Moderner Kunst). No, posebne kvalitete ove nove bečke kulturne atrakcije otkrivaju se u kompleksnosti odnosa i bogatom sučeljavanju različitih sadržaja, pri čemu spomenute građevine uspješno koabitiraju s raznovrsnošću događanja srednjeg i malog mjerila, tipološki različite kulturne ponude i inicijativa.
Na oblikovnoj razini, unutar kolažne geste interpolirane u povijesni okvir, uočljiv je pak “sukob” različitih geometrija i neobičnih međuprostora. Pritom je evidentno, da se arhitekti-autori više nego na povijest i teoriju arhitekture referiraju na vizualne umjetnosti, tj. na popularnu vizualnu kulturu filma i mode: umjesto da se ukalupljuju u određene estetske diskurse, oni proizvode objekte i slike, koje sadrže enigme i ambivalentnosti.
Muzejska četvrt trenutačno prezentira dvadesetak različitih kulturnih ponuda na oko 60.000 metara četvornih. Njezini sadržaji obuhvaćaju suvremenu umjetnost i arhitekturu, eksperimentalni teatar i ples, teoretski i informativni centar za umjetnost, eksperimentalnu i alternativnu kulturnu djelatnost, dječju kulturu i kulturu za mlade, prostore za inovativne i razvojne djelatnosti, knjižare, trgovine, restorane, cafee...
Muzejski sadržaji pak, plijene atraktivnošću. Tako Leopold muzej u sekciji jugend stila i secesije predstavlja, između ostalog, dojmljiv spektar radova Mosera, Wagnera, Loosa i Hoffmanna. Tu su nadalje nezaobilazni Klimt i Kokoschka, dok je posebno impresivna velika kolekcija karizmatičnog bečkog slikara Egona Schiela. MUMOK, pak, u svojoj stalnog postavi nudi relevantni presjek svih novijih umjetničkih pokreta i trendova, od novog realizma, pop-arta, preko konceptualne umjetnosti i minimal-arta do arte povera i land-arta. Bogat godišnji program tematskih i autorskih izložbi, specijalizirani izložbeni prostor pod intrigantnim nazivom Factory, prostori za projekcije, predavanja i specijalne show-programe upotpunjuju ambicioznu paletu muzejske ponude.
Na kraju, nije teško zaključiti, kako je austrijska prijestolnica obogatila svjetsku kulturnu scenu unikatnim, eksperimentalnim i nadasve intrigantim muzejskim modelom ostvarujući pritom, dakako i fenomenalni iskorak u vlastitoj promociji. U našem slučaju - do daljnjega i za utjehu - dobra je okolnost da nam je sve to manje-više na dohvatu. Za užitak, ali i pouku.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.