strana 1 od 5

POVODI ZANIMLJIVA PRIČICA IZ NACIONALNOG MUZEJA IRSKE O
IVANU MEŠTROVIĆU, UZ 101. OBLJETNICU ROĐENJA

Meštrović nadživio funtu

Iako Meštrovićev rad zbog prekoračenja roka i sitnih tehničkih pojedinosti nije uzet u obzir za izradu kovanica Slobodne Države Irske, originalni odljev iz 1928. godine i danas otvara Numizmatičku zbirku, jer ga je organizator usvojio za Veliki pečat Centralne banke Irske i na taj mu način odao priznanje

piše Darko VUKŠIĆ

Iako je bizarna irska pričica o Ivanu Meštroviću vjerojatno tek djelić u raskošnom životnom mozaiku velikog hrvatskog umjetnika, vjerojatno poznata ljudima iz struke, vrijedi je zabilježiti uz 101. obljetnicu rođenja (15. kolovoza 1883.), danas se sa sigurnošću može reći kako je veliki hrvatski umjetnik imao posebnu ulogu u stvaranju moderne i samostalne Republike Irske. Dokaz tomu je i počasno mjesto što ga zauzima u njihovoj povijesti, u Nacionalnome muzeju Irske. Razgledavajući muzej, voditelj odjela za grafički dizajn John Murray nas je upozorio na jedan od eksponata što bi nas kao Hrvate mogao zanimati. Zaputili smo se u prostorije izložbenog prostora Numizmatičke zbirke Nacionalnog muzeja Irske i na samome ulazu nas je dočekalo umjetničko djelo nepogrešivo prepoznatljivog stila. Udarni eksponat kojime se numizmatička zbirka otvara pred vašim očima rad je velikana hrvatske skulpture Ivana Mestrovića, njegov originalni odljev iz 1928. godine!
Nacionalni muzej Irske impozantni je kompleks koji se sastoji od nekoliko građevina, čija je izgradnja u neoklasicističkom stilu počela davne 1702. Protežući se kroz razdoblje od tri stoljeća, današnji Muzej povijesti i dekorativne umjetnosti u Dublinu služio je kao Kraljevska vojarna Velike Britanije sve do godine 1922., kada je predan u ruke generala Richarda Mulcahyja, tadašnjeg ministra obrane i zapovjednika Vojske Slobodne Irske. Kompleks je tada preimenovan u Collins Barracks, u čast slavnog Michaela Collinsa.
Danas se može reći da je Muzej zapravo sam po sebi jedan od eksponata jer zauzima značajno mjesto u povijesti Irske. Unutar starih zidina je prava riznica arheoloških nalaza koji svjedoče o davno prohujalim vremenima. Skulptura Bude, koja je jako dojmila pisca Jamesa Joycea kada ju je vidio na izložbi u Dublinu oko 1900. godine, da je nekoliko puta spominje u remek-djelu Ulysses, samo je kap u moru neprocjenjiva blaga.
No, vratimo se Meštrovićevoj epizodi. Godine 1926. vlada novoosnovane Slobodne Države Irske (Irish Free State) oformila je "committee panel" za izradu novoga irskog kovanog novca. Na čelu panela bio je pjesnik William Butler Yeats. Natječaj je organiziran tako da je panel naručio dizajn od nekoliko poznatih umjetnika toga doba, od kojih je jedan bio i hrvatski kipar Ivan Meštrović. Meštrović je priložio svoj dizajn 1928. godine, ali je prekoračio zadani rok predaje radova te ga je po pravilima natječaja panel sudaca morao diskvalificirati. Priča tada poprima neočekivani preokret. Meštrovićev rad toliko se svidio Ircima da su dizajn, iako diskvalificiran zbog sitnih tehničkih detalja, odlučili prihvatiti kao Veliki pečat Centralne banke Irske (Central Bank of Ireland) i na takav mu način odati priznanje. Ne manje zanimljiv je detalj da su ostali kipari predali nekoliko različitih varijanti dizajna, a Meštrović samo jedan. Radi li se o umjetnikovoj samouvjerenosti u vlastiti talent ili je unaprijed znao kakva sudbina očekuje njegov dizajn, nećemo doznati. Nedavnim je prelaskom irske funte u euro, dizajn s kovanog novca zauvijek otišao u povijest, dok je Meštrovićev Veliki pečat Centralne banke Irske ipak ušao u 21. stoljeće, nepromijenjen.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.