Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
četvrtak, 12.8.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  reflektor
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 6

NAJNOVIJA ODLUKA HEP-a O PLAĆANJU RAČUNA

Struja bez kartice

Prema odluci Uprave HEP-a od 10. kolovoza, računi za potrošenu električnu energiju na HEP-ovim šalterima više se ne mogu plaćati bankovnim karticama već samo gotovinom ili čekovima banaka.
U HEP-u su nam jučer kazali kako potrošači, osim toga, od početka srpnja račune bez provizije mogu plaćati i na šalterima FINA-e, te i nadalje trajnim nalozima preko banaka. Računi u FINA-i zasad se ne mogu plaćati karticama već gotovinom i čekovima pojedinih banaka s kojima FINA ima ugovore. FINA još ne može primati bankovne kartice, jer na šalterima nema odgovarajuće kartične aparate, ali u planu je, saznajemo, njihova nabava do kraja godine.
Iz HEP-a pojašnjavaju kako su odluku o karticama donijeli jer su promijenili organizaciju i tehnologiju rada, te u duhu tržišnog ponašanja žele smanjiti goleme troškove koji su nastajali pri naplati računa za potrošenu struju.
Servis FINA-e, naglašavaju u HEP-u, pokazao se kao iznimno jeftin. U tijeku su i pregovori HEP-a s pojedinim bankama kako bi građani račune za struju bez provizije uskoro mogli plaćati i na njihovim šalterima.
Pojedini građani, koji su navikli plaćati račune karticama, vidjevši obavijesti na šalterskim dvoranama splitske Elektrodalmacije, izrazili su nezadovoljstvo takvom HEP-ovom odlukom. Iz HEP-a im preporučuju da račune plaćaju trajnim nalogom što se pokazalo kao najpraktičniji model s ciljem da se izbjegnu gužve u redovima i nepotrebna živciranja, a dovoljan je i pokazatelj da se u Europi na takav način obavlja plaćanje 90 posto računa.

I. CAKTAŠ
   

TRGOVCI NERADO PRIMAJU KOVANICU

Ni pet para za 25 kuna!

Kovanica od 25 kuna koju nitko neće/Nikola VILIĆTragom pritužbe našeg čitatelja kojemu prodavačica nije htjela primiti kovanicu od 25 kuna, s navedenim apoenom u ruci smo krenuli u šoping. U većim trgovinama nije bilo nikakvih problema, ali na nekoliko mjesta odabranu robu nismo mogli platiti dvobojnom kovanicom. Prodavačica u jednoj od trgovina "sve po osam" rekla nam je sljedeće:
— Ne mogu vam to uzet jer mi se kasnije stvori problem. Kod davanja pologa moram odvojeno pisati izvještaj samo za jednu kovanicu, a pored ovoliko posla ja to ne mogu — rekla je prodavačica, te nas uputila u obližnji kafić gdje, po njoj, kovanicom slobodno možemo platiti kavu.
Neki prodavači su se pravdali kako ne primaju kovanice od 25 kuna jer ih kupci ne žele uzeti natrag. No, Ljubo Elpeza, iz splitske FINA-e, tvrdi kako trgovci kovanicu moraju primiti.
— Kovanice od 25 kuna vrijede isto kao i ostale kovanice, ali su vrlo malo u optjecaju pa ih većina ljudi nikad nije ni vidjela. Nitko vam neće otkriti točan broj izdanih kovanica, a mogu vam reći kako ih Trgovci uglavnom odbijaju "diskriminirani novčić", a ne bi smjelija u trezoru imam sasvim dovoljno — rekao je Elpeza. Inače, Hrvatska narodna banka "prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna" počela je izdavati 1997. godine i do sada se na tržištu nalazi sedam izdanja, od "Hrvatskog podunavlja" do "Desete obljetnice međunarodnog priznanja RH".

G. JELAVIĆ
   

U dućan sa srebrenjacima i zlatnicima

Elpeza nam je otkrio i jednu vrlo zanimljivu činjenicu, a to je da su trgovci obvezni primati čak i srebrnjake i zlatnike u izdanju HNB-a. Doduše, takvo što se praksi rijetko događa jer je tržišna vrijednost srebrnjaka i zlatnika veća od nominalne vrijednosti. Prema Elpezi, komercijalne banke su srebrnjake i zlatnike prodavale po 35 do 40 posto višoj cijeni od istaknute, a vlasnici tih vrijednih kovanica u apoenima od 100, 150, 200, 500 i 1000 kuna, ako žele, mogu se obratiti FINA-i gdje u zamjenu mogu dobiti isti iznos obične gotovine.

 

S VRHA KAVKAZA VRATILI SE SPLITSKI ALPINISTI

Uspon na Ženske grudi

Malo je onih koji usred ljeta dožive debeli snježni ugođaj jer do njega treba ozbiljno potegnuti, kao što su to učinili splitski alpinisti, članovi HPD-a Mosor, Mladen Mužinić i dr. Hrvoje Dujmić. Oni su nedavno osvojili Kavkaz u Jugozapadnoj Aziji - najviši vrh Elbrus (5642 m), čiji naziv u tamošnjem prijevodu znači - Ženske grudi.
Na putu do vrha Elbrusa naši su se alpinisti susreli s Nijemcima, Australcima.../Mladen MUŽINIĆU ekipi su bili i Stobrečanin Velimir Hećimović, Zagrepčanin Pavao Porubić te Slovenac Roman Dobrajc.
Do Ženskih grudi uspon je počeo iz doline Terskol - Azau. Opremu i hranu alpinisti su, zbog kvara na žičari, ukrcali u kamion i tu su, priča Mužinić, doživjeli "jednu skoro pogibeljnu vožnju na visini od 3000 metara". Nakon visinske baze na 4000 metara, uslijedile su još dvije aklimatizacije do stijena Pastuhov nakon kojih je počeo završni uspon.
— Teren do Elbrusa tehnički nije zahtjevan, samo je užasno dug. Temperatura je bila minus 15 stupnjeva — prisjeća se Mužinić. Za hranu tvrdi da je "bila prokleto loša" pa je do vrha stigao "živeći na energetskim pločicama". I dok je slika u podnožju Kavkaza bila idilična - šume, potočići i krave - na vrhu je bila neobična zbog takozvanog "maglenog mora" i oblaka. Po povratku s Elbrusa alpinisti su zapalili lumin i postavili cvijeće ispod Križa Ušbe - kavkaskom predjelu na kojemu su prije 30 godina u ledenoj lavini život izgubili hrvatski alpinisti Ante Bedalov, Nenad Čulić, Viktor Tabaković i Urso Vrdoljak.

M. STANIŠLJEVIĆ
 
Još u rubrici:
 


JOŠ JEDAN NAPAD NA RADNIKA GRADSKOG PRIJEVOZNIKA,
U "PROMETU" UZBUNA
Vozači ’trube’ Banovini


ŠTO SE GODINAMA DOGAĐA KAVANI NA PERISTILU
Mora za Luxora


VLASNICI ČETVERONOŽNIH LJUBIMACA UPOZORAVAJU NA PRAVILA
Psi mogu na četiri plaže


REPORTERI "SLOBODNE" U KOMUNI ZA REHABILITACIJU OVISNIKA
U Reto-centru iznova se život teše


SPLIT DANAS

 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/6