Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
četvrtak, 12.8.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  reflektor
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

DIVLJE NADOGRADNJE PODIGNUTE NA ZGRADAMA
BUJAJU PO GRADU NA NERETVI

Mansarde unakazile Mostar i uništile
susjedne stanove

Problem nekontrolirane izgradnje mansardi godinama muči Mostarce, zakon nikako da uzme stvar u svoje ruke. Pored sile problema s izmjenom lica grada, mansarde su unijele brojne nedaće u život stanara zgrada na kojima su izgrađene mansarde jer također plaćaju dio troškova izgradnje, posebice vodu i stubišnu struju koju "ilegalci", dakako, troše, ali je ne plaćaju jer "ne postoje"

piše Darko JUKA

Enorman broj izgrađenih mansardi u Mostaru u potpunosti je izmijenio izgled ovoga grada, napose pojedinih zgrada koje su sada prekrivene šarenilom. Naime, kada vlasnici tih nebeskih stanova završe gradnju, oboje samo nanovo podignute zidove, dok ostatak zgrade ostaje nagrižen zubom vremena.
No, to bi se i moglo tolerirati kada bi sav građevinski otpad bio uredno odvezen, kada parkirališta oko zgrada ne bi nalikovali "bauštelskim" područjima i kada zelene površine i dječja igrališta ne bi bili prekriveni betonom, daskama i hrđavim čavlima.
Golem broj izgrađenih mansardi u Mostaru u potpunosti je izmijenio izgled ovoga grada/Miro ŠKOBIĆProblem nekontrolirane izgradnje mansardi godinama muči Mostarce, zakon nikako da uzme stvar u svoje ruke jer još uvijek ne postoji regulativa koja bi odredila koje su mansarde legalne (slobodno kazano, njih ispod pet posto), a koje bi trebalo ukloniti. Čini se kako taj zakon nikada neće stupiti na snagu, a kamoli biti proveden. Međutim, najčudnije je što ni u slučajevima kada su velike tvrtke vlasnici nadograđenih zgrada, nema nikakvih reagiranja, kao da je riječ o državnim stanovima.
Pored sile problema s izmjenom lica grada, mansarde su unijele brojne nedaće u život "običnih" ljudi koji, premda su bogatiji susjedi i gradski tajkuni povisili njihove zgrade s još dva ili tri kata, također plaćaju dio troškova izgradnje.
Naime, vlasnici mansardi najčešće troše električnu energiju, priključujući se na izvod za stubišta, te Elektroprivreda masovno isključuje struju po ulazima zgrada glede enormnih računa koje nitko ne plaća. Slično je i s vodom, jer je poznato kako se ona plaća po članu u kućanstvu, te se račun iz ulaza dijeli na broj osoba, bez obzira na to tko je gradio mansardu i udvostručio cijene.
Djelatnici Vodovoda su nam pojasnili kako je njihova tvrtka zadužena za kontrolu vode i cijevi do ulaza, dakle do šahte sa satovima, ali je za ulaz nadležan Urbing. Marin Topić, ravnatelj Urbinga, kazao nam je kako njegovi djelatnici nemaju plaće više od 16 mjeseci i da tvrtka postoji samo formalno. Novac im niotkud ne stiže, građani ne plaćaju Urbingu za održavanje interijera zgrada, a za tjeranje tvrtke pred vrata stečaja odgovornima drži načelnike bivših hrvatskih općina.
Građani kojima život zagorčava ovaj začarani krug nemoćni su, a Vodovod je zatrpan zahtjevima za razjašnjenjem pitanja tko treba snositi previsoke račune za vodu. Jedna gospođa nam uspoređuje kako je plaćala oko četrdeset kuna mjesečno za četvero članova obitelji, dok susjed nije počeo graditi stan, te sada plaća oko 100 kuna mjesečno, dakle više nego dvostruku cijenu.
Premda se puku sugerira da ovakva maltretiranja neodgovornih susjeda i pridošlica u zgradama prijave nadležnoj inspekciji, tamo im pak traže popis svih stanara koji se tuže, suglasnost kućnoga savjeta i pečat povjerenika nadležne mjesne zajednice.
Dakle, kad divlji graditelji naprave stanove, nikomu se ne prijavljuju, zakonski nisu registrirani. Vodu za njih plaćaju ostali stanari, a struju i dalje broje haustorski računi. Građani su ih prisiljeni plaćati, jer će Elektroprivreda i Vodovod svoje račune naplatiti, a ne zanima ih tko će novac dati. Kako sada stvari stoje, stradalim ljudima nema tko pomoći jer ne postoji institucija koja je voljna upustiti se u rješavanje ovoga problema. Problem je zatvoren u krug u kojem institucije vlasti drže i oči zatvorenima.

   

Neprijavljeni podstanari nabijaju račune

U Mostaru su prije formalnoga ujedinjenja grada svi stanovi vraćeni u posjed prijeratnim vlasnicima, dakle aneks 7 daytonskoga sporazuma je stopostotno proveden u gradu na Neretvi.
Međutim, u većini slučajeva u stanovima u koje bivši vlasnici nisu uselili (premda su im vraćeni) jer žive u drugim zemljama, svoje domove izdaju studentima ili mladim obiteljima. Problem se javlja kada tamo gdje su prijavljene jedna ili dvije osobe, stan koriste četiri ili više podstanara, gdje račun dolazi prema prijavljenom broju vlasnika. Dakle, višak utrošene vode dijeli se ravnopravno na sve stanare u ulazu, bez obzira na to što se više vode troši, gdje, opet, stradavaju domicilni pučani.

Poplave stan pa prijete

Istragom ovoga slučaja upoznali smo se i s primjerima u kojima su u prigodi izgradnji mansardi, nakon dizanja krova, nakon kiša poplavili donji stanovi. Događali su se prekidi struje, probijanje cijevi za vodu i kanalizaciju, te je dolazilo i do znatnih oštećena zidova, ali i temelja zgrada čija je nosivost ograničena.
Nesreće često uzrokuju radnici amateri iz neprijavljenih tvrtki. Na zapadnoj obali Mostara građevinske radove na stanovima najčešće izvode fiktivne tvrtke s istočne obale grada, a kada dođe do nezgode, susjede se prvo moli da ne alarmiraju policiju i inspektore, a onda im se i prijeti, te završe tek s omanjom svotom novca za saniranje nastale štete u njihovim domovima.

 
Još u rubrici:
 


NASTAVLJA SE OBNOVA MOSTARSKIH ZNAMENITOSTI
Napretkov dom dobiva novi sjaj


BH-MIROVNJACI U UN-OVOJ MISIJI U RATOM ZAHVAĆENOJ AFRIČKOJ DRŽAVI
Policajci iz BiH smiruju Liberiju


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3