Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
srijeda, 11.8.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  vrt
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

OBITELJ SEVER IZ ZAGREBA OSNOVALA JE PRVO EKOLOŠKO GOSPODARSTVO U HRVATSKOJ KOJE DANAS IZNIMNO USPJEŠNO POSLUJE

Pioniri ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj

Početkom 2000. godine i Mario i Ivka Sever ostali su bez posla i odlučili svoj hobi pretvoriti u posao. Samo dvije godine kasnije upisani su u Upisnik ekoloških proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao prvo ekološko gospodarstvo u Hrvatskoj, a Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dodjeljuje im i prvi hrvatski certifikat u ekološkoj poljoprivredi i ekoznak s markicom. Od 2001. godine nalaze se u sustavu francuske ekološke organizacije ECOCERT International

piše: Snježana Dukić
snimio: Bruno Konjević

Premda su se ekološkom poljoprivredom poče li baviti još 1994. godine, uglavnom za svoje potrebe, odluku da se u cijelosti posvete proizvodnji ekološkog povrća i voća, obitelj Sever iz Zagreba donijela je prije četiri godine.
- Počeli smo uzgoj na površini od gotovo tri jutra koja su u vlasništvu naše obitelji na području Novoga Marofa. To imanje sastoji se od nekoliko manjih parcela, uključujući voćnjak i vinograd, a uzgoj voća i povrća bio nam je sporedna Mario i Ivka Sever na svojem imanjudjelatnost uz zaposlenje”, priča Mario Sever, arhitekt po struci, koji je čitavu ekološku proizvodnju započeo sa suprugom Ivkom, roditeljima i bratom.
Početkom 2000. godine i Mario i Ivka Sever ostali su bez posla, te je mladi bračni par odlučio svoj dotadašnji hobi pretvoriti u posao. Tada su na javnom natječaju u najam na rok od 20 godina dobili dvije parcele zemljišta veličine 50 hektara u selu Lepšić nedaleko Ivanić Grada. Parcele nisu bile obrađivane 10 godina, što je kažu Severi idealno za ekološki uzgoj, ali zemljište je, obraslo šipražjem i do visine 2,5 metra, trebalo prvo iskrčiti i pretvoriti u plodne oranice. U početku im se to činilo mnogo zemlje, no mukotrpnim radom cijele obitelji, ubrzo su zasadili dio parcela povrćem, voćem i raznim žitaricama. Samo dvije godine kasnije upisani su u Upisnik ekoloških proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao prvo ekološko gospodarstvo u Hrvatskoj, a Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dodjeljuje im i prvi hrvatski certifikat u ekološkoj poljoprivredi i ekoznak s markicom. Od 2001. godine nalaze se u sustavu francuske ekološke organizacije ECOCERT International.

Ekološki principi

U samim počecima na površini od dva hektara započeli su sa uzgojem rajčice, paprike, patlidžana, kupusa, kelja, cvjetače, raznih vrsta tikvica, poriluka, špinata, salate, blitve i ostalog povrća, dok su na preostalom dijelu zasijali pšenicu, ječam, kukuruz... Danas su proizvodnju proširili na gotovo 60-ak vrsta povrća, 10-ak žitarica i leguminoza, a neke vrste povrća i mahunarki za sada su u eksperimentalnoj fazi. Tako su još prošle godine zasadili kikiriki, a ove Arhitekt u kukuruzugodine testiraju sortu malaburskog špinata, koji je kako napominju, otporniji na sunce. Zasadili su i veće količine jagoda, ribzla, kupina..., a s proširenjem planiraju se ozbiljno posvetiti i voćarstvu.
- Bit ekološke proizvodnje je u tome što se apsolutno sve radi po pravilima i zakonima o ekološkoj proizvodnji, pojašnjava Sever. Strogo se vodi računa o plodoredu, poštovanju prirodnih zakonitosti sadnje određenih kultura na parcelama, a zabranjena je upotreba i tretiranja voća, povrća i žitarica herbicidima i svim sintetskim pesticidima i fingicidima.  Pojašnjava kako se izbjegavanjem sadnje određenih kultura jedna do druge već u startu rješava nametnika i štetočina. Tako primjerice uz posađeni red krumpira, zasadi se i red hrena i nema bojazni od pojave krumpirove zlatice. Sa oranicama zasijanim žitaricama poštuju se, pak, druge zakonitosti prirode. Tako na parceli gdje je ove godine bila pšenica, idućih pet godina bit će zasađena neka druga kultura, a sve to, otkriva Sever, da bi se izbjegle bolesti koje napadaju žitarice.
Za svoje potrebe Severovi proizvode humus kalifornijskih glista, kompost kao i razne pripravke na biljnoj bazi u svrhu zaštite i gnojidbe prema standardima IFOAM-a. Sav korov koji se pojavljuje odstranjuje se mehanički, a u tu svrhu im pomažu i dva specijalna strojna priključka koje im je ustupila udruga Ecologica iz Zagreba.

Hvala Mavroviću

Korova se rješavaju i na prirodan način, tako što se na određenu parcelu na dvije do tri godine posije travno djetelinska smjesa, koja ujedno ima ulogu oplemenjivanja tla.
Gospođa Ivka inače agronom po struci dodaje kako za njih ne postoji radno vrijeme i u šali napominje da se svaki dan Ivka Sever radi od jutra do mrakaradi gotovo do iznemoglosti.
- U početku su nas svi čudno gledali, pomalo s podsmijehom, ali danas je situacija već bolja i ljudi se sve više zanimaju za ono što radimo”, kažu Severi. Dodaju kako za podizanje ekološke svijesti u Hrvatskoj, ali i potrebi ekološke proizvodnje hrane mogu puno zahvaliti Željku Mavroviću, koji je rado viđen gost na imanju Severovih.
- Krug ekoloških proizvođača u Hrvatskoj je još uvijek mali. Uglavnom se svi poznajemo, susrećemo se na sajmovima, razmjenjujemo iskustva, savjetujemo se”, napominje Mario Sever te dodaje kako veliki oslonac imaju i u ekološkim udrugama Z-EKO i Ecologica koje im, između ostalog pomažu i u nabavi novih vrsta organskog sjemenja, posebno onih starih i pomalo zaboravljenih sorti krumpira, kukurza, žitarica... Među najzanimljivijim sortama tako se na oranicama Severovih može vidjeti pir - žitarica slična pšenici, ali s duplo većim zrnom. Kruh i kolači od brašna pira, kažu Severovi, neusporedive su kvalitete i ukusa, a zbog malog postotka glutena preporuča se i osobama sa osjetljivim zdravljem.

Uzgoj stoke

Eko kozeOd prošle godine Severovi su odlučili proizvodnju proširiti na ekološki uzgoj pilića, kokoši i jaja. A uz burske koze, koje slobodno šeću imanjem, u planu im je kroz dogledno vrijeme započeti i sa ekološkim uzgojem stoke. Kažu kako kod njih nema paralelne proizvodnje, jer sve što postoji na imanju, iskoristivo je i što je najvažnije zdravo.
- Najbolji kompliment koji dobijemo jest onaj kada nam naši kupci kažu kako ih povrće i voće posjeća na ono iz bakinog vrta”, kažu nam na kraju Severi, uvjereni kako je upravo ekološka proizvodnja hrane budućnost Hrvatske.

   

eko e-mail

Sve što proizvedu Severovi može se naći na tri zagrebačke tržnice - Dolac, Trešnjevka i Utrine, gdje se petkom i subotom na štandovima obilježenim znakom Ekološkog poljoprivrednog imanja Sever Eko imanje Severovih u Ivanić Gradumogu naći svježe povrće i voće. Zadovoljni kupci, kažu, najbolja su im preporuka, pa su od ove godine Severovi odlučili uzvratiti na povjerenju tako što su uveli besplatnu dostavu svježeg voća i povrća, te prerađevina na kućnu adresu.
- Imamo puno kupaca koji zbog raznih obaveza ne mogu doći na plac petkom ili subotom, pa im i na ovaj način izlazimo ususret”, kaže Ivka Sever, napomenuvši kako se paket sa svim potrebnim namirnicama može naručiti e-mailom ili telefonom.

Za svoje potrebe Severovi proizvode humus kalifornijskih glista, kompost kao i razne pripravke na biljnoj bazi u svrhu zaštite i gnojidbe prema standardima IFOAM-a

počeci proizvodnje

Na imanju Severovih ništa se ne baca. Ono što ne uspiju prodati ide u preradu. U Zagrebu su tako pokrenuli vlastitu proizvodnju ajvara, pinđura, soka od rajčice, kiselih krastavaca... Posjeduju i vlastiti mlin za žitarice, pa osim što prodaju brašno, proizvode i razne vrste tjestenina.

 
Još u rubrici:
 


MEKSIČKA LJEPOTICA POKAZUJE SVE SVOJE ČARI
Kasno ljeto u znaku dalija


JOŠ U PRILOGU VRT

 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3