strana 1 od 4

STARI GRAD: RAVNATELJ KONZERVATORSKOG ODJELA U SPLITU
JOŠKO BELAMARIĆ O ZAŠTITI SPOMENIKA KULTURE

Ager na UNESCO-ovoj listi

STARI GRAD - Antički ager, kao agrarna kolonija starih Grka i najbolje sačuvani primjer parcelacije iz tog vremena, sasvim je logično registrirani spomenik kulture, a konzervatori ne traže ništa drugo nego da se život u tom Starogradskom polju održi, te da se krajolik istovremeno uzdigne i uvrsti na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Tu kategorizaciju nije lako postići, ali smo joj prišli u zadnji čas, i ja se nadam da će to biti i ostvareno u iduće dvije godine - rekao je mr. Joško Belamarić, ravnatelj Konzervatorskog odjela u Splitu, tijekom svog predavanja na temu "Starogradski ager i kulturni turizam", održanom u vrtu palače Biankini, u okviru 10. klasičnog seminara Antička kultura hrvatskog Sredozemlja.
Ovaj značajni arheološki predio prvi je zapazio don Šime Ljubić, utemeljitelj moderne arheologije, pa i Hrvatskog arheološkog društva, a krajolik u novijem vremenu dijeli sudbinu sličnih lokaliteta jer je još od 80-ih godina kontinuirano devastiran od drobiličara te bespravnom gradnjom, pa i pokušajima asfaltiranja nekih komunikacija. U onom trenutku kada ageru, isto kao i procesiji "Za Križen", bude pridodat epitet svjetske baštine, Hvar će dobiti nešto unikatno, a to je ono što će podržati EU, te domaće i strane institucije, i što će se kao takvo moći privesti svjetskom trendu kulturnog turizma.
I dok je mr. Belamarić pozivao na savezništvo u ostvarivanju toga cilja, stanovnici Vrbanja su ostali pri svojim ranijim tvrdnjama da bi asfaltna cesta kroz ager težacima olakšala dolazak do njihovih polja, pa i do uzletišta za slučajeve hitnih medicinskih intervencija, bavljenje turizmom i slično, a to je način na koji pokušavaju revitalizirati svoje mjesto.
Ukazujući na dinamički aspekt valorizacije grčko-rimskog agera, pa i drevnog Farosa, prvi čovjek splitskih konzervatora je naglasio da od početka zagovara stav da se i to može napraviti, ali isključivo posebnim materijalima, do čijih receptura su došli u inozemstvu, no da u tom smislu nije ostvarena suradnja s gradskom upravom u Starom Gradu. Kako je bilo i onih što su tražili precizniji plan obrade i održavanja polja, te okrupnjavanje zemljišta, odgovor je išao u pravcu mogućeg osnivanja Regionalnog parka, kojemu bi konzervatori ponudili adekvatne instrumente zaštite, primjenjive ne samo za ager nego i za šire područje.
Inače, tijekom seminara u Starom Gradu prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić, s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održala je predavanje "Izvori za povijest Staroga Grada", a dr. Jasna Jeličić-Radonić na temu "Pharos - osnivanje grada". Jedan od glavnih ciljeva dugogodišnjih arheoloških istraživanja ovog lokaliteta jest i osnivanje muzeja s istočnim bedemima grada, što će omogućiti kvalitetno predstavljanje povijesti drevnog Farosa, kako domaćoj javnosti, tako i brojnim turistima koji ga posjećuju.
Završna priredba seminarista "Mladi i hvarske starine" održat će se danas, također u vrtu palače Biankini.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.