strana 1 od 4

APSURDI: HRVATSKE CESTE I ŽUPANIJSKE CESTE RADE SVAKA NA
SVOJOJ VARIJANTI RJEŠAVANJA PROMETNOG ČVORA U IMOTSKOJ KRAJINI

KOD LOVREĆA DOBAR UROD OBILAZNICA

Još 1997. godine strojevi Rojsove 66. inženjerijske pukovnije počeli su na inicijativu Županijskih cesta probijati sjeverni krak lovrećke obilaznice, koja stoji nedovršena, a ovih dana predstavnici Hrvatskih cesta obilaze ljude po mjestu radi otkupa zemljišta za južnu trasu

LOVREĆ - Nesretna prometna infrastruktura Imotske krajine — ponajviše vrlo opasna državna prometnica D-60, i to na dijelu od Kamenmosta do Lovreća gdje je samo u proteklih deset godina poginulo više od 30 ljudi — opterećena je još jednom "slučajem", ovaj put svakako jedinstvenim. Naime, događa se da se problem prolaska kroz središte Lovreća, gdje se inače teško mogu mimoići tegljač i osobno vozilo, pokušava riješiti na čak tri načina: rekonstrukcijom postojeće ceste, gradnjom južne obilaznice, što je u nadležnosti Hrvatskih cesta, te gradnjom sjeverne obilaznice, na čemu rade Županijske ceste.
Bez sumnje, središte Lovreća — gdje dnevno prođe na stotine tegljača, autobusa, tisuće osobnih automobila i motocikala — stalna je opasnost za stanovnike i vozače. Dio državne prometnice od zaseoka Bekavci do Lovreća u dužini od nekoliko kilometara bio je, na žalost, i posljednja dionica za mnoge vozače i putnike. Krpljenja i rekonstrukcije tog dijela prometnice, koje su obavljale Hrvatske ceste, praktički su samo smanjili mogućnost prometnih nesreća, ali time nije i konačno riješen taj opasni dio D-60.
Na nedavnom sastanku gradonačelnika gradova i načelnika općina s predstavnicima Hrvatskih cesta u Šestanovcu o temi rekonstrukcije i izgradnje brze ceste Šestanovac—Dubci tek uzgred spomenut je problem prometovanja Lovrećom, a na izravno pitanje Ivici Sinovčiću iz Hrvatskih cesta što je s obilaznicom oko Lovreća, izjavio je da već započetu izgradnju sjevernog kraka iznad Lovreća ne želi komentirati, no zato je naglasio da je u programu Hrvatskih cesta južni krak obilaznice ispod središta Lovreća, koji bi riješio sadašnje otežano prometovanje njegovim središtem.
No, treba se podsjetiti: još 1997. godine strojevi Rojsove 66. inženjerijske pukovnije počeli su na inicijativu Županijskih cesta probijati sjeverni krak lovrećke obilaznice od zaseoka Bekavci do raskrižja za Nikoliće. Cesta je probijena, a prije nekoliko godina novcem Županijske uprave za ceste u vrijednosti od oko četiri milijuna kuna nekoliko kilometara te obilaznice je asfaltirano, pa je čak postavljena i prometna signalizacija. Nastavljeni su radovi na proširenju prometnice prema zaseoku Bošnjaci i onda se stalo. Već godina i kusur dana strši ta nezavršena lovrećka obilaznica, gromade kamenja stavljene su iz smjera zaseoka Bekavci, a kod Bošnjaka ostaje razrovan tzv. treći krak.
Dio lovrećke javnosti paljbu usmjerava prema Županijskoj upravi za ceste i njezinu voditelju Ivi Peki. To je bilo pranje novca, to su ustupci njegovu prijatelju Marku Bekavcu, to se nikada neće završiti, ljudima se nije platilo za zemlju koja im je oduzeta... i da dalje ne nabrajamo što smo sve čuli po Lovreću. Posebno ovih dana, kad su predstavnici Hrvatskih cesta, kako kažu neki mještani, već počeli obilaziti ljude koji svoje posjede imaju s južne strane Lovreća kako bi se dogovorili o otkupu zemljišta radi izgradnje južne lovrećke obilaznice. Pa zar smo toliko bogati da se novac hrvatskih poreznih obveznika troši na tri strane, na neuspjele rekonstrukcije postojeće državne prometnice, na izgradnju sjeverne, a sada i južne lovrećke obilaznice? — pitaju se razumni ljudi.
Prva adresa za pitanje o famoznoj lovrećkoj obilaznici bila je ona na kojoj radi Ivo Peko.
— Sjeverna trasa lovrećke obilaznice u Prostornom je planu naše županije. Rađena su varijantna rješenja ispitivanja sjevernog i južnog kraka na način da je rađena studija opravdanosti zahvata i jedne i druge varijante. Po stručnoj procjeni zagrebačkog Prometnog instituta, sjeverna trasa je visoko rentabilna investicija. Ta studija je dostavljena Ministarstvu prometa i veza i Hrvatskim cestama. Održali smo u ministarstvu s prethodnim ministrom sastanak, na kojemu smo bili njegov pomoćnik, saborski zastupnik Ante Grabovac i ja, te je utvrđeno da će se graditi sjeverna obilaznica Lovreća, a te je radove ministarstvo i financiralo.
Radovi su prekinuti zato što Općina Lovreć nije uspjela riješiti imovinsko-pravne odnose, a prethodno je dala pismeno očitovanje za to. Dalje — a to je važno istaknuti — Hrvatske ceste nisu poštovale odluku Ministarstva prometa i veza, nego su ušle u rekonstrukciju kilometar i pol dijela državne prometnice D-60, što je u koliziji s odlukom ministarstva. Oni su, dapače, namjeravali nastaviti s nekom drugom rekonstrukcijom, pa sam osobno otišao kod novog državnog tajnika u ministarstvu g. Bobana, predočio mu svu dokumentaciju, projektne zahvate ne samo Lovreća nego i cijele Imotske krajine, uključujući spoj na buduću autocestu Zagreb—Split—Dubrovnik i tunel kroz Biokovo. On je to pregledao i prihvatio naša rješenja, te očekujem da Hrvatske ceste postupe po njima i prioritetima, koje one i određuju. Znači, izgradili smo dvije faze te obilaznice i sada nam predstoji izgraditi još i treću. To je, uostalom, cesta koja će u konačnici biti državna cesta, kako je i projektirana, i Hrvatske ceste to trebaju završiti.
To što sada netko želi otkupljivati zemljište od Lovreća za neki južni krak znači da želi nastaviti lošu praksu i politiku prethodne uprave Hrvatskih cesta, i mislim da bi za takvo nešto u našoj pravnoj državi trebao hitno i odgovarati. Ja ću osobno, ako se nastavi sa započetim paralelnim radovima, podnijeti kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba u Hrvatskim cestama — bio je decidiran Ivo Peko, voditelj Županijskih cesta iz Splita.
Po svemu sudeći, problem lovrećke obilaznice, ali i mnoge neriješene prometne zavrzlame u Imotskoj krajini, nastao je zbog očito kratkog spoja na relaciji Županijske ceste—Hrvatske ceste u Splitu.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.