ponedjeljak, 12.7.2004.


	novosti teme dana ekonomija sport kultura mozaik crna kronika

	dalmacija split županija zadar šibenik dubrovnik bih

	tribina pressing feljton kolumne osmrtnice zadnje vijesti

	impresum kretanje brodova

	kontakt linkovi arhiv e-mail adresar




	strana 1 od 5

ZAVOD ZA STATISTIKU IZRAČUNAO PROSJEČNO ZADUŽENJE
U PROŠLOJ GODINI

Svako kućanstvo u kreditu od 7600 kn

ZAGREB - Prosječna osobna potrošnja po kućanstvu u Hrvatskoj je u prošloj godini iznosila 65.593 kune, što je za samo 857 kuna ili za 1,3 posto više nego u godini prije. To je najmanji iznos postotnog povećanja prosječne godišnje osobne potrošnje kućanstava u Hrvatskoj od 1999. godine, od kada Državni zavod za statistiku kontinuirano prati kretanja osobne potrošnje, iskazane izdacima za proizvode i usluge kojima se podmiruju životne potrebe članova kućanstva.
U prijašnjim godinama rast prosječne osobne potrošnje po kućanstvu kretao se između 4 i 11 posto. Podaci o prosječnim ukupno upotrijebljenim i raspoloživim sredstvima hrvatskih kućanstava pokazuju smanjenje štednje, a povećanje iznosa podizanja i otplate kredita. Udio podignutih kredita u ukupno raspoloživim sredstvima po kućanstvu u kontinuiranom je porastu i u 2003. iznosi 10,6 posto (ili prosječno oko 7,6 tisuća kuna).
Anketom o potrošnji kućanstava, koju je objavio Državni zavod za statistiku na svojim web stranicama, za 2003. obuhvaćeno je 2985 kućanstava, sa 8546 članova. Daleko najveći dio osobne potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva i dalje odlazi na hranu i bezalkoholna pića — u 2003. godini 32,6 ili 21,4 tisuća kuna, a najmanje se izdvaja za obrazovanje — manje od 0,7 posto ili tek 439 kuna.
Karakteristike osobne potrošnje kućanstava (novčane i naturalne) iskazane su pomoću 12 osnovnih grupa proizvoda i usluga koje kućanstvo koristi za podmirivanje životnih potreba. Na drugom je mjestu po visini udjela grupa stanovanje i potrošnja energenata, s udjelom od 13,78 posto, a na trećem je mjestu prijevoz, sa udjelom od 11,45 posto.
Slijede izdaci za odjeću i obuću s 8,33 posto, ostala dobra i usluge sa 7,59 posto, rekreacija i kultura 6,18 posto, te pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje s 5,37 posto. Sve ostale grupe u osobnoj potrošnji imaju udjele manje od pet posto — komunikacije 4,97 posto, alkoholna pića i duhan 4,19 posto, te hoteli i restorani 2,76 posto.
Pri začelju je zdravstvo s udjelom od 2,11 posto, a grupa potrošnje s apsolutno najnižim udjelom je obrazovanje, tek 0,67 posto. Na osobnu potrošnju (novčanu 62.364 kune i naturalnu 3229 kuna) otpada 84,2 posto ukupno upotrijebljenih sredstava, čiji je prosjek po kućanstvu za 2003. iznosio 77.917 kuna, ili samo 586 kuna više nego u godini prije.
Osobnu potrošnju, kao najznačajniji dio ukupno upotrijebljenih sredstva, čine novčana potrošnja te naturalna potrošnja koja uključuje izračunatu vrijednost dobara i usluga stvorenih vlastitom proizvodnjom i utrošenih u kućanstvu.
Ukupno upotrijebljena sredstva, uz osobnu potrošnju uključuje i otplate zajmova s kamatama od 3788 kuna (što je za 30 posto više nego 2002.), vrijednost štednje koja je lani prosječno po kućanstvu iznosila 1578 kuna (ili za 31,7 posto manje nego u godini prije) i investicije u stan, kuću i imanje (prosječnih 6459 kuna).
Kako prosječno hrvatsko kućanstvo dolazi do sredstava, pokazuju podaci o izvorima stjecanja ukupno raspoloživih sredstva, koja su u prosjeku po anketiranom kućanstvu u 2003. godini iznosila 71.878 kuna, što je za oko 2,5 tisuća kuna više nego u 2002. Od toga se 86,3 posto dobiva iz plaća, dohodaka od samostalnog rada, mirovina, imovine, različitih naknada, tekućih primanja i transfera, a taj je ukupni raspoloživi dohodak prosječno po kućanstvu lani iznosio 62.018 kuna, ili 471 kunu manje nego u godini prije.
Ukupno su raspoloživa sredstva "poboljšavana" podizanjem kredita i štednih uloga. Podaci ankete tako pokazuju da je po kućanstvu u prosjeku podignuto 7619 kuna kredita (za 2,1 tisuću više nego u godini prije), te 1628 kuna štednih uloga.

PREDSJEDNIK SINDIKATA RIBARA PETAR BARANOVIĆ

Zadovoljni smo razgovorima
sa Sanaderom i Kalmetom

SPLIT - Predsjednik Sindikata ribara Petar Baranović izjavio je danas kako je prošlotjedni sastanak predstavnika sindikata s premijerom Ivom Sanaderom i ministrom Božidarom Kalmetom značio znatan napredak u pokušajima pronalaženja rješenja za probleme koji muče hrvatske ribare, te da je to, kako je rekao, odlučan zaokret u odnosu na vremena kada su državni dužnosnici odlučivali o strategiji razvitka hrvatskog ribarstva bez sudjelovanja predstavnika Predsjednik Sindikata ribara Petar Baranović struke. Ribari su, ustvrdio je Baranović, zadovoljni najavom državnog sufinanciranja izgradnje ribarske flote, no, upozorio je, taj program ne smije biti dostupan samo velikim i bogatim ribarskim poduzećima, nego u prvom redu mora biti pristupačan ribarima kojih je u Hrvatskoj registrirano 2500, a koji, na rubu opstanka, plove na isluženim i nesigurnim brodovima.
Ministar Kalmeta, prema Baranovićevim riječima, najavio je kako će država s 30 posto sufinancirati izgradnju ribarskih brodova, uključujući i ribarice manje od 20 metara. Osim toga, svaka županija bi trebala dobiti po jednu ribarsku luku, a država će sufinancirati i izgradnju potrebne infrastrukture, rekao je Baranović.
Što se tiče odgode proglašenja ribolovno-ekološkog pojasa u Jadranu, Baranović ističe kako ribari prihvaćaju Vladino obrazloženje kako je takva odluka donesena na temelju političke procjene radi dobivanja kandidature za članstvo u EU-u, međutim, ističući nezadovoljstvo dvostrukim kriterijima moćne Europe, napominje da razgovori o partnerstvu u ribarstvu ne smiju trajati unedogled jer time najviše gube hrvatski ribari, a samim tim i država.
Naglasio je kako su ribari samo privremeno odustali od svojih zahtjeva da bi dokazali da njihov cilj nema veze s politikom i destabiliziranjem Vlade, nego im je jedini interes zaštita njihove egzistencije i očuvanje pomorske orijentacije Hrvatske.
Dugoročna odgoda zaštićenog pojasa na Jadranu ne dolazi u obzir, poručio je Baranović, niti će ribari na takvo što pristati.

POJAČAN PROMET U RESNIKU TIJEKOM VIKENDA

U splitskoj zračnoj luci 13 tisuća putnika

TROGIR/KAŠTELA - Kroz splitsku zračnu luku u Resniku tijekom subote je prošlo oko 11.000 putnika, doznali smo od šefa poslijepodnevne i noćne smjene dipl. ing. Dragana Peljića koji nam je kazao da se na pistu spustilo 55 komercijalnih zrakoplova te oko deset malih privatnih. U odlasku je čekirano 4720 putnika. U dolasku zrakoplovi su bili popunjeni gotovo 90 posto, što znači da je stiglo oko 5500 putnika koji su se odmah autobusima prevozili do svojih odredišta prema Makarskoj rivijeri te otocima Braču i Hvaru. Gužve nije bilo i sve se odvijalo po planu.
Turisti su stizali i redovitim i čarter-linijama Dok je subota uobičajeni udarni dan, nedjelja je bila mirnija. Tako su u nedjelju stigla 23 komercijalna zrakoplova te nekoliko manjih privatnih, što znači da je ovog vikenda kroz zračnu luku u oba pravca prošlo oko 13.000 putnika, a na pistu se spustilo 78 komercijalnih zrakoplova, te su radnici na prihvatu i opremi imali 156 radnih operacija.
Zanimljiv je podatak koji smo dobili iz naše zrakoplovne kompanije Croatia Airlines: s domaćih i međunarodnih linija prošle godine je u splitsku zračnu luku dovezeno i odvezeno 468.968 putnika. Na redovitim međunarodnim linijama je najviše bilo putnika na liniji Frankfurt—Split (60.647), a u čarter-prometu najviše je bilo putnika na sezonskoj liniji Düsseldorf—Split, i to oko 20.976. Za ovu godinu Croatia Airlines očekuje porast ukupnog putničkog prometa između šest i sedam posto pa se očekuje i isti porast i na letovima za Zračnu luku Split.