strana 1 od 1

HRVATI NA MLETAČKOM OTOKU MURANU (3)

Prvi hrvatski staklari na Muranu

Počeci hrvatskog staklarstva na Muranu datiraju iz osamdesetih godina 13. stoljeća, a najviše ih je u prvoj polovici 15. stoljeća. Vrela bilježe i hrvatske iseljenike koji su oslikavali gotove staklene proizvode. Jedan od njih je i zadarski iseljenik Bartol. Na dva se fragmenta u Museum of London može rekonstruirati natpis Magister Bartolomeus me fecit, što upućuje na našeg Zadranina

piše Lovorka ČORALIĆ

Prvi spomen staklara hrvatskoga podrijetla na Muranu potječe iz osamdesetih godina 13. stoljeća. U vrelima najčešće nije navedeno pobliže mjesto njihova podrijetla, kao ni obiteljsko prezime, već uobičajena onodobna oznaka Schiavo, Sclavo ili Schiavone. U muranskim spisima u razdoblju od 1286. do 1323. godine spominju se Drobizzo Schiavo (fiolario) i Alegrus Sclavus, koji se kao samostalni majstor i vlasnik radionice navodi i četrdesetih godina 14. stoljeća (1346.-1348.). Sredinom i u drugoj polovici tog stoljeća djeluju braća Ivan i Bartol Schiavo, koji zajednički upravljaju jednom staklarskom radionicom.

Brojni Zagrepčani

Najveći broj hrvatskih majstora zabilježen je u prvoj polovici 15. stoljeća. Izrijekom se spominju Martinus de Sagabria, vitrarius, pomoćnik u radionici muranskog majstora Donata de Massaria (oko 1405.); Petrus de Sclavonia, staklar u radionici majstora Stefana Cappa (1423.); Urbanus de Isagabria, vitrearius, zaposlen u radionici Jakova Baroviera (1443.-1444.); Sbardelatus Sclavonus (magister vitreorum) optužen 1444. godine za odlazak na rad izvan mletačkoga područja, te Gallus de Ysagabria (1449.).

Bartolomeus pictor de Iadra

Od pedesetih do osamdesetih godina 15. stoljeća na Muranu je u različitim poslovima u radionicama tamošnjih priznatih staklarskih majstora zabilježeno još nekoliko staklara sa hrvatskih prostora: godine 1456. spominje se Georgius Sclavonus; Tomaxo de Sagabria (lavorador de veri) zabilježen je od 1462. do 1490. godine; Nicolaus de Iadra, vitrearius (1470.); Rado Schiavon je stizador (ložač) u radionici uglednoga muranskog staklarskog meštra Giovannija Baroviera (1471.), a Matio Schiavon je optužen za nezakonit odlazak na rad u Padovu (1479.).
Osim spomenutih majstora, koji su se isključivo bavili proizvodnjom stakla, vrela bilježe i nekoliko hrvatskih iseljenika poznatih po slikarskoj djelatnosti na Muranu odnosno oslikavanju gotovih staklenih proizvoda. Jedan takav dalmatinski slikar, specijaliziran upravo za ukrašavanje predmeta načinjenih u muranskim staklarskim pogonima, zadarski je iseljenik Bartol, koji se u muranskim arhivskim vrelima spominje kao slikar (pictor) - ukrašavatelj gotovih proizvoda u radionicama tamošnjih staklara.
U spisima muranske komune (Podesta di Murano) Bartol se prvi put spominje 1290. godine, što je ujedno i jedan od najranijih spomena nekog našeg iseljenika na Muranu. Te godine (dana 21. studenoga) slikar Bartol, nekoć stanovnik Zadra (Bartholameus pictor, qui fuit de Iadra), a sada stanovnik muranske župe S. Stefano, sklapa ugovor sa tamošnjim vlasnikom radionice Jakovom Longovardo. Bartol se obvezuje tijekom idućih sedam mjeseci oslikati čaše (impenzere muzolos) proizvedene u Longovardovu pogonu za plaću od devet venetskih groša za sto komada oslikanih čaša. Prema odredbama ugovora, slikar se obvezao ukrasiti čaše sa po tri prikaza/lika te biljnim motivima (drveće) uokolo (in dictis muzolis debet facere dictus Bartholameus tres figuras et illud quod oportunum erit de arboris circa).

Tragovi u Londonu

Ime zadarskog slikara Bartola bilježi se u vrelima od 1290. do 1325. godine. Na osnovi spisa koji se odnose na njega i njegovu užu obitelj, doznajemo da je bio oženjen Marijom (Marchesetta), vjerojatno iseljenicom dalmatinskoga podrijetla. Imao je braću Pavla i Donina, od kojih se potonji također spominje - u razdoblju od 1307. do 1351. godine kao uspješan slikar-dekorater čaša na Muranu i vlasnik samostalne radionice (Doninus, pictor muzolarum de vitro de Muriano).
Prema mišljenju nekih povjesničara umjetnosti, proučavatelja povijesti muranskoga staklarstva, Donin je sudjelovao i u izradbi nekih mozaika u krstionici mletačke bazilike S. Marco. Bartol i Donin ubrajaju se, uz tada također djelatnog slikara Grgura iz Nafliona (spomenut u vrelima već 1281. godine), među vodeće predstavnike muranske stakloslikarske škole, kojoj se pripisuje dekoracija oko 30 komada staklenih izrađevina, uglavnom nađenih u fragmentima diljem europskih zemalja.
U vezi s umjetničkim djelovanjem zadarskog majstora Bartola posebno je značajan nalaz fragmenata od oko šest čaša, pronađenih 1982. godine pri arheološkim istraživanjima u londonskom Cityju, nedaleko od katedrale sv. Pavla. Dekoracije tih fragmenata pripadaju karakterističnim uradcima onodobne muranske staklarske dekoracije (kraj 13. i početak 14. stoljeća), a posebno je dragocjeno napomenuti da se na dva fragmenta (pohranjeni u Museum of London) nalazi natpis koji se može rekonstruirati kao Magister Bartolameus me fecit, što s velikom vjerojatnošću upućuje na spomenutog zadarskog slikara.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.