strana 1 od 2

Ivan SOŽA, PREDSJEDNIK GRUPACIJE HRVATSKIH MARINA
PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

U luci Šibenik može biti 2000 vezova

U luci Šibenik može se izgraditi i do 2000 vezova, za što infrastruktura već postoji. Ne bi se smjelo raditi na račun kvantitete, već bi trebalo podizati razinu usluge u marinama

Nautički turizam osam godina bilježi porast prometa u marinama izraženog u fizičkim i financijskom rezultatima, pa ne manjka povoda za razgovor s Ivanom Sožom, predsjednikom Grupacije hrvatskih marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Premda sezona za nautičare počinje ranije, ipak su i za marine srpanj i kolovoz udarni mjeseci. Kako su se marine pripremile za sezonu?
— Prema podacima Grupacije kojoj su odgovor na našu anketu poslale 36 od 50 marina, u pripremu je uloženo 42 milijuna kuna. Uglavnom se radi o tekućem održavanju, uređenju sanitarnih čvorova i ugostiteljskih objekata. Povećanje broja vezova je ukupno samo 150 i to u marinama "Betina", "Lumbarda" i "Agana", dok će marina "Kaštela" biti završena za sezonu 2005.
Na sjednici Strukovnog savjeta za turizam u Postirima na Braču iznijeli ste podatak da je ukupni godišnji prihod od nautičkog turizma preko 707 milijuna eura. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ispada da nautičari po plovilu na dan ostave samo 194 kuna. Na temelju kojih ste parametara došli do tog podatka?
— Iznos sam bazirao na podacima da prosječni nautičar potroši dva puta više od ostalih gostiju. Naime, gosti ne plaćaju samo vez u marini već troše i u trgovinama, restoranima, na benzinskim crpkama, a i državi plaćaju određene takse. Sve to ulazi u prihod koji se ostvaruje od nautičkog turizma.
Što je po Vama razlog propasti projekta "Argonaut", odnosno gradnje stotinu luka i lučica na Jadranu?
— Mislim da je projekt previše zadirao u izgled okoliša naših uvala. To svakako nije prioritet u razvoju nautičkog turizma kod nas. Potrebno je pristupiti izradi strategije razvoja nautičkog turizma, koja bi trebala biti donesena konsenzusom svih koji u njemu rade. Postoje potrebe za novim vezovima i o tome bi trebalo voditi računa. Primjera za to ima, ali i neiskorištenih lokacija poput one u šibenskom bazenu. Evidentno je da se u luci Šibenik može izgraditi i do 2000 vezova. Za to infrastruktura već postoji. Drugi je primjer Makarske i Ploča koji nemaju marine na svom području. Neće se raditi na račun kvantitete, nego i kvalitete usluga u našim marinama.
Što je s kategorizacijom naših marina? Poznato je da samo četiri od 50 marina ima prvu kategoriju.
— Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma izvršena je podjela na sidrišta, privezišta i marine treće, druge i prve kategorije. Kategorizaciju je propisala Uprava za turizam pri Ministarstvu mora, prometa, obnove i razvitka. Mislim kako bi postojeći Pravilnik trebalo doraditi. Grupacija traži da se privezište ograniči na 50 vezova, a da marina bude iznad tog broja. Smatramo da na 20 vezova u privezištu treba biti jedan elektro i vodovodni priključak. Potrebno je više obratiti pozornost na zaštitu okoliša, a u sljedeće dvije godine radit ćemo na tome da u marinama postoje tankovi za otpadne vode, ali i za same brodove. Naša budućnost je i u formiranju nautičkih centara. Ipak, smatram da je svemu najvažnija organizacija rada unutar marine.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.