DUGOPOLJE - Otvaranjem dionice autoceste Vrpolje — Dugopolje stvorili su se uvjeti za
bržu komunikaciju između hrvatskog sjevera i juga, ali i problemi koji su uzrokovani
priljevom velikog broja automobila na čvor Dugopolje. Kako se u blizini čvora nalazi
gospodarska zona Podi koja je u stalnoj ekspanziji pa je i promet prema njoj također
velikog intenziteta, dolazi do stvaranja čepova pri skretanju u Pode. Zbog toga velikog
broja vozača odustaje od namjere da posjete trgovačke kuće i poslovne objekte u zoni. Pri obilasku terena i sami smo se uvjerili da je
ostala neizgrađena cesta koja bi trebala povezivati gospodarsku zonu sa čvorom
Dugopolje.
— Razumljiva je briga privrednika u zoni Podi, ali fizički je nemoguće riješiti ovaj
problem u nekoliko dana - rekao nam je Zlatko Žvrnja, načelnik općine Dugopolje i
tvorac ove zone kojega smo zamolili da nam prokomentira novonastalu situaciju. Općina
Dugopolje je na sebe preuzela brigu oko financiranja izgradnje pristupne ceste k Podima
jer je sadašnje stanje neprihvatljivo i za gospodarsku zonum ali i za mještane. Te
radove nismo bili u mogućnosti završiti prije izgradnje rotora, ali su sada radovi u
tijeku i bit će gotovi najkasnije za 20-ak dana — rekao je Ževrnja. U razgovoru sa
sudskim vještakom za cestovni promet ing. Marinom Žunićem koji se u jednoj svojoj
studiji bavi problemom pristupnih cesta na autocestu, doznali smo da će se ovakvi
problemi javljati sve više.
— Ove pristupne ceste nisu u sustavu financiranja Hrvatskih autocesta, već u nadležnosti
lokalne samouprave pa se stoga javljaju problemi zbog manjka sredstava koji općine i
gradovi mogu uložiti u cestovnu infrastrukturu. Ovo u Dugopolju će, kako vidimo, biti
brzo riješeno, ali će se javiti mnoge teškoće na potezu Omiš — Trogir - uvjeren je
Žunić.
tekst i snimka Josip SILIĆ
VIS: U HOTELIMA I PRIVATNOM SMJEŠTAJU DOBRA
POPUNJENOST KAPACITETA
Manjak kapaciteta - traži se vez više
VIS - Razvikana viška turistička destinacija u velikoj mjeri dijeli sudbinu brojnih
drugih dalmatinskih ljetovališta i to onoga "kopnenog" dijela, dok je stanje u
nautičkom turizmu više nego dobro sa stalnim uzlaznim trendom.
Tako u prvom kvartalu srpnja u otočnim hotelima i privatnom smještaju boravi 1259
registriranih turista od kojih stranci i to pretežito Slovenci čine 70 posto.
Ima sve više Engleza, Francuza, Mađara i Talijana priopćuju voditelji turističkih
ureda viškog i komiškog TZ-a Mišo Vladušić i Bogoljub Mitraković, tvrdeći kako je
to na razini istog razdoblja prošle godine jer u Komiži nemaju podataka za prošlu
godinu, navodno zbog nefunkcioniranja TZ-a.
Za razliku od ovog dijela, poklonici nautike ruše prošlogodišnje vrlo dobre rezultate.
Tako će direktorica komiškog nautičkog centra Tonka Ivčević kazati kako je do 30.
lipnja kroz komišku luku prošlo 1320 plovila, što je 20 posto više nego u istom
razdoblju lani, od čega su velika većina pod stranom zastavom Austrije, Italije,
Francuske...
Zadovoljno trlja ruke i direktorica viškog centra Issa Adria Nautica, Jelica Linčir koja
veli kako su u Visu ugostili 1850 plovećih ljepotica ili čak 40 posto više nego lani od
kojih opet prednjače Austrijanci, zatim Nijemci, Česi i Mađari.
Uz to, nemali broj nautičara, zbog ograničenih lučkih kapaciteta, ali i drugih razloga,
pogodnosti viškog podneblja koriste na crno.
Naime, obje vodeće menadžerice viškog nautičkog turizma kažu kako će u idućoj špici
turističke sezone upravo zbog ograničenog broja vezova i iznimnog interesa nautičara za
ovu destinaciju biti "slatkih" problema kako pronaći vez više.
To sa sobom, dakako, donosi i problem mogućih, a neubranih prihoda.
![[Povratak na naslovnu stranu]](../inc/images/sd_logo-novo.gif){kind=logo}
Pri obilasku terena i sami smo se uvjerili da je
ostala neizgrađena cesta koja bi trebala povezivati gospodarsku zonu sa čvorom
Dugopolje. 
