Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
srijeda, 7.7.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  vrt
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 2 od 3

CATA - VOĆE ILI POVRĆE?

Uzgoj dinje

Za dobar prinos dinja zahtijeva obilje sunca, svjetlosti i topline, te umjereno vlažno tlo, bogato organskim hranjivima

Dinja, melon (Cucumis melo) se danas uzgaja po svim kontinentima u toplom i umjerenom pojasu. Za dobar prinos dinja zahtijeva obilje sunca, svjetlosti i topline, te umjereno vlažno tlo, bogato organskim hranjivima. Dinja uzgojena na suncu bogatija je šećerom, aromatičnija i ukusnija, od one posađene u hladu, koja može biti bezukusna, gotovo bljutava. Zato joj najviše odgovara podneblje priobalja, te se kod nas najčešće i uzgaja u Primorju i Dalmaciji.
Po svom sastavu (sadrži ovisno o uzgoju i sorti od 6 do 12 posto šećera) i načinu korištenja dinja se smatra voćem, no, zapravo to je povrtnica, koja pripada porodici plodovitog povrća Cucurbitaceae, u kojoj su još krastavci, tikvice, lubenica i dr.
Dinja je jednogodišnja, stranooplodna biljna vrsta, iako ima i samooplodnih sorti. Korijen joj je plitak i slabo razvijen, dok joj je stabljika jako razgranata i puzava. Listovi su krupni, srcoliki, posuti sitnim dlačicama. Cvijet je velik, u obliku trubice, s pet žutih latica. Na biljkama se razvijaju muški i ženski cvijetovi, koji se razlikuju po građi tučka i prašnika. Plod je velika boba, koja može težiti od jednog do nekoliko kilograma. Ovisno o sorti plod dinje se razlikuje po obliku, krupnoći, boji kore i mesa, okusu i aromi. Poznatije su sorte : ananas, cerovača, medena rosa i dr. U novije se doba nalazi i sve više kultivara, koji se odlikuju izrazitijom aromom, boljim prinosom, većim sadržajem šećera, ranijim dozrijevanjem, te većom otpornošću na bolesti i štetočine. Prema izgledu kore ploda dinje su svrstane u tri skupine: rebraste, mrežaste i glatke kore.
Dinji pogoduje lagano, pjeskovito-glinenasto tlo, bogato hranjivima, približno neutralne reakcije. Osnovna se obrada tla obavlja ujesen kad se unosi stajski gnoj, a prije sadnje tlo se dobro usitni i prihrani mineralnim gnojivom NPK 7:14:21. Neposredno prije cvatnje može se dodati i nešto KAN-a (oko 50 g/m2).
Dinja se može uzgajati izravnom sjetvom na određeno mjesto ili iz presadnica. Po jedna sjemenka se stavi u male posudice, koje se smjeste na toplo i svijetlo mjesto u zaštićeni prostor. Nakon 6 do 8 dana pojave se male biljčice, koje se kad razviju 3 do 4 prava listića presađuju na određeno mjesto na veće razmake (150 x 50 cm), da se biljci omogući dostatno svjetla i sunca, jer se jako razvriježi. Dinja se na otvoreno sije i sadi kad se vrijeme ustali i kad temperature ne padaju ispod 15 Celzijevih stupnjeva. Visoke temperature dobro podnosi, jedino joj u doba cvatnje treba dosta vlage u tlu.
Kad se biljke dostatno razviju otkida im se vrh, da se pospješi razgranjavanje. Prikraćuju se i vriježe, koje nose plodove, da se omogući bolji i brži razvoj ploda. Ako se na jednoj vriježi zametne više plodova, slabiji i kržljaviji se otkidaju.
Dinja dozrijeva za 80 do 100 dana od nicanja, ovisno o sorti, a bere se u više navrata. Rane se sorte mogu brati već potkraj lipnja, a kasnije sve do rujna. Bere se kad plodovi dobiju karakterističnu boju i miris, a plodovi se lagano otkidaju. Plodovi se režu oštrim nožem sa peteljkom duljine oko 2 cm. Ubrane se dinje mogu čuvati duže vrijeme u svježem stanju, ako nisu oštećene.

Karmen Hofman, dipl.ing.
 
Još u rubrici:
 


PALME SU UKRASI MEDITERANSKIH VRTOVA
Egzotične domaćice iz tropskih krajeva


JOŠ U PRILOGU VRT

 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 2/3