Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
utorak, 29.6.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  stella
automoto
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

ZNANSTVENICI OSPORAVAJU
- EKOLOŠKE STUDIJE O ODRŽIVOSTI UZGOJA PASTRVE

VELEBITSKI KANAL PUNIT ĆE
TONE RIBLJEG OTPADA

Ni u jednoj od triju studija ne spominje se mogući utjecaj uzgoja 10.000 tona kalifornijske pastrve godišnje u moru na lokacijama Lukovo Šugarje, Jablanac i Jurjevo, što će dovesti do ispuštanja u more do 5000 tona organskog otpada godišnje

piše Jasna MARCELIĆ

Prof. dr. Antonieta Požar-Domac, voditeljica Laboratorija za biologiju mora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u povodu prihvaćanja triju studija o utjecaju na okoliš za velika uzgajališta kalifornijske pastrve u Velebitskom kanalu, na lokacijama Lukovo Šugarje, Jablanac i Jurjevo, ovih je dana uputila otvoreno pismo dr. sc. Nenadu Mikuliću, predsjedniku Povjerenstva koje je provelo postupak. Prof. dr. Požar-Domac u pismu navodi da je, zajedno sa znanstvenicima prof. dr. sc. Ivonom Marasović, ravnateljicom Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, prof. dr. Zdravkom Petrincem s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, ravnateljicom Parka prirode "Velebit" mr. sc. Anom Brkljačić, zatečena i neugodno iznenađena činjenicom da je Povjerenstvo prihvatilo studije usprkos iznesenim mišljenjima i primjedbama, na koje izrađivač SUO-a "Oikon" d.o.o nije dao argumentirane ni zadovoljavajuće odgovore.

Opasnost i od virusa

— Ni u jednoj od triju spomenutih studija ne spominje se mogući utjecaj masovnog uzgoja pastrve u početnoj fazi od 3000 tona godišnje, a zatim uzgoj 10.000 tona pastrve godišnje na izuzetno značajnu pridnenu životnu zajednicu sa škampom i oslićem, koja se u ovom dijelu Jadrana razvija već na dubini od 50 metara, s obzirom na nisku temperaturu mora, a u srednjem Jadranu mnogo dublje, tek od 100 metara dubine. S obzirom na to da se već u početnoj fazi planiraju tri uzgajališta na relativno maloj udaljenosti, trebalo je odmah procijeniti utjecaj na okoliš za sva tri uzgajališta zajedno.
Životne zajednice morskoga dna nisu primjereno obrađene. Za sva se tri lokaliteta nadopunjuju rezultati ronjenja iz 2002. godine s rezultatima uzorkovanja iz davne 1974. godine, za vrijeme ekspedicije "Vila Velebita". Dakle, koriste se podaci od prije ravno trideset godina, i to se pokušava prikazati kao sadašnje stanje na morskom dnu, upozorava prof. dr. Antonieta Požar-Domac i nastavlja:
Uzgajalište pastrva u Lukovu Šugarju— Struje su za potrebe ovih studija mjerene samo 14 dana na dubini od 10 metara na lokalitetu Jurjevo i Jablanac, a 6,5 sati na dubini od 10 metara na lokalitetu Lukovo Šugarje. U Velebitski će se kanal ispuštati iz planiranih uzgajališta golema količina organskog otpada. U prvoj je fazi to oko 1200 tona godišnje, a od 10 uzgajališta barem 5000 tona godišnje, pa je bez poznavanja smjera i brzine struja nemoguće odrediti najpovoljniji položaj uzgajališta, ali ni procijeniti utjecaj na okoliš. Detaljno se prikazuje "distribucija temperature, saliniteta, alkaliniteta i saturacije otopljenim kisikom mjerenih u kolovozu 1973. godine u području Senja i ispred Mandaline", a za područja koncesije prikazani su jednokratni "hidrografski profili" iz studenoga 2001. Na osnovi ovih podataka nemoguće je raspravljati o stanju u Velebitskom kanalu.
I svaki je zaključak posve besmislen, smatra prof. dr. Antonieta Požar-Domac. Fitoplankton je uzorkovan na svakom lokalitetu SAMO JEDNOM na šest dubina od površine do dubine od 60 metara, i to: 13. siječnja 2002., Duboka, 2. ožujka 2002., Jablanac-Burnjača i 13. veljače 2002., Lukovo Šugarje. Rasprava o fitoplanktonu i trofičkom stupnju akvatorija nije moguća na osnovi jednog uzorkovanja, i to u dijelu godine kad je razvoj fitoplanktona u pravilu još slab.
Na otvoreno pismo znanstvenika oglasilo se ministarstvo svojim pismom.
— Pismo, koje je objavljeno u Vjesniku u petak 4. lipnja 2004. godine, a potpisala ga je državna tajnica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH, dokazuje da ona nije dobro obaviještena ni o ljudima ni o institucijama koje su izrađivale studije, ali ni o tijeku sjednice Povjerenstva za ocjenu studija održane 13. svibnja. U popisu izrađivača studija mali je broj najeminentnijih stručnjaka za pojedina područja, usprkos mišljenju državne tajnice.
— Korektnu analizu JEDNOG uzorka fitoplanktona po lokalitetu, koju je istina napravio jedan od najeminentnijh stručnjaka za fitoplankton, izrađivači studija su zloupotrijebili i sastavili neprihvatljiv zaključak. Ni potpisana izjava ovog stručnjaka da je njegova analiza nekorektno korištena, kao i da je njegovo ime krivotvoreno na odgovorima na primjedbe tijekom javne rasprave, nije odgodilo prihvaćanje studija.
"Najeminentniji stručnjak za zooplankton, nekton, bentos, zaštićene i ugrožene vrste" (zar i to postoji?) dopušta da se u tablicama bentoskih organizama zabilježenih prilikom ronjenja uz sve prije navedene besmislice nađe i s kopna doplavljeni list stabla bukve!?
— Ove studije nisu, na žalost, iznimka s obzirom na površnost, nedovoljnu kritičnost pri odabiru pravih pokazatelja za stanje okoliša, ali prije svega na nedovoljnu procjenu utjecaja na okoliš zahvata koji obrađuju. Posljedice takvog pristupa već se uočavaju na pojedinim vrijednim lokalitetima našeg priobalja, upozorila je prof. Antonieta Požar-Domac.
Prof. dr. sc. Ivona Marasović, ravnateljica Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, smatra da se studije ne mogu prihvatiti u ponuđenom obliku jer ne ispunjavaju uvjete za upućivanje na daljnji postupak. Podaci su najvećim dijelom iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, iako postoji cijeli niz novih ribarstvenih podataka za Velebitski kanal od 1984. godine pa nadalje.
— U studijama nije razmatran utjecaj uzgajališta na ribarstvo, niti razmatran utjecaj na sediment, o čijoj strukturi ovisi opstanak staništa za komercijalno najvažnije vrste, škampa i oslića. Nije dobro opisana prostorna disperzija izlučevina riba iz uzgoja, zbog čega nije ni dano predviđanje maksimalnog opterećenja sedimenta do kojega će doći u određenom vremenskom razdoblju. Donekle je neobično da izrađivač studija današnje stanje u Velebitskom kanalu procjenjuje na temelju podataka koje je prema "vlastitoj metodologiji" prikupila norveška tvrtka za norveškog poslodavca, umjesto da sam prikupi podatke "uobičajenom metodologijom", navodi prof. dr. sc. Ivona Marasović.
Izrađivač studija "Oikon" Zagreb dao Vam je odgovore na neke od primjedaba s javne rasprave.
— Da, "Oikon" je dao odgovore koji su nepotpuni, a i neke njihove tvrdnje su neutemeljene. Naime, kalifornijska se pastrva ne može proglasiti autohtonom vrstom Velebitskoga kanala, a niti Jadranskoga mora, iako je udomaćena u rijekama jadranskoga slijeva. Netočna je i tvrdnja da se škamp i oslić u Velebitskom kanalu ne izlovljavaju u komercijalne svrhe, stoga je i neoprostivo da se ni u jednoj studiji nije razmotrio, a niti uopće spomenuo utjecaj uzgajališta na njih. Začuđujuće je i to da ne obitavaju baš na ovom području gdje je uzgajalište. To upućuje na to da je ispitivanje površno napravljeno.
Prof. dr. Zdravko Petrinec iz Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela upozorava da u Skandinaviji ima patogenih virusa koji žive u tamošnjim ribogojilištima, kojih, na svu sreću, još nema u Jadranu. Smatra da je nužno strogo provoditi cijepljenje i veterinarski nadzor nad uvozom mlađi i malih pastrva iz Norveške, u protivnom, virusi će naseliti Jadran te ih se više nećemo moći riješiti, što bi bilo pogubno.
— Predlagao sam da se pastrve uzgajaju u bazenima, na obali, a ne u moru. Na taj se način pastrva uzgaja u Izraelu, šest kilometara u pustinji, dok su na obali hoteli i turizam. Uzgoj pastrva u bazenima s morskom vodom koristan je, jer bi se uz njih mogle uzgajati dagnje i morske alge, čije aditive uvozimo. To je nešto skuplji zahvat, u koji investitor očito ne želi uložiti. Pastrva će u moru doživjeti stres pri većem salinitetu koji donosi jugo, te će dolaziti do velikih gubitaka, kao i prije dvije godine. Naša se država kune u turizam kao najvažniju gospodarsku granu u priobalju, a sami ga ugrožavamo, jer gdje su ribogojilišta, sigurno nema turizma.

Mještani u strahu

Mještani Lukova Šugarja održali su prosvjedni skup i potpisali peticiju, tražeći od Općine Karlobag i Županije ličko-senjske da ne prihvati postavljanje ribogojilišta u Velebitskom kanalu.
— Ne slažemo se s tim da se kavezi postave u kanalu širokome samo tri milje, jer to je zatvoreno područje u kojem će se uništiti škampi i oslići, a ovdje se možemo baviti jedino ribarstvom. Prije dvije godine, kad su kavezi s pastrvama prvi put postavljeni, "ušate" su dosezale i do 70 dekagrama težine, a dagnje na "kadenama" kojima su kavezi bili pričvršćeni za dno bile su neobično velike i pune mesa, a sve to od riblje hrane kojom su se hranile pastrve u kavezu.
Smatramo da će doći do povećanja broja galebova, koji će nam zagaditi krovove kuća i vodu u cisternama za piće — procjenjuje Srećko Barić, umirovljenik iz Barić Drage, profesionalni ribar.

   

Norvežani se sele na jug

Norvežani su za projekt uzgoja kalifornijske pastrve namijenjene izvozu u Japan u Zadru osnovali poduzeće "Karlsen riba" d.o.o., koje će na jednu milju od obale u Velebitskom kanalu napraviti pravu riblju farmu. Pastrve se počinju toviti u moru od samo desetak dekagrama težine, do poželjne za konzumaciju od oko četiri kilograma.
Za ovaj i druge projekte koji se temelje na iskoristivosti Jadranskoga mora u poduzetničke svrhe norveška vlada daje svojim poduzećima 25 milijuna eura poticaja za "osvajanje novih mora". Pastrva se već dugo uzgaja u Norveškoj, no nema ili je malo dostupnih podataka o posljedicama takvog industrijskog uzgoja na okoliš.
Izgleda da je Norveška odlučila uvesti više reda u svoje ribarstvo i marikulturu oduzimajući im koncesije za rad, tako da norveški ribari svoju nekad moćnu sjevernomorsku flotu rasprodaju po Europi, a poduzeća za marikulturu sele svoje kaveze iz norveških fjordova dalje na jug Europe i to, po svemu sudeći, u ekološki neosviještene države.

 
Još u rubrici:
 


SVIJET VINA
- PRIZNANJA BRAČANINU HRVOJU BAKOVIĆU I HVARANINU ANDRI TOMIĆU
Tri flaširana dalmatinska mušketira


LJUDSKA PRAVA - ADVOKATI NISU BIZNISMENI, NEGO "SLUŽBENICI SUDA"
Sabor mora urediti prihode odvjetnika


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3