Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 28.6.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 4

STANJE STVARI KAO KANDIDATI ZA EU VIŠE NEMAMO RAZLOGA ZA USTUPKE

Italija proširila vlast na Jadranu

Prigovorili su nam da smo odluku o ribolovnoj zoni donijeli jednostrano, a Italija je nedavno, pozivajući se, kao i Hrvatska, na međunarodno pravo, dekretom proglasila takozvani arheološki pojas, bez konzultacija sa susjedima

piše dr Davorin Rudolf

Doista, nakon odluke Europskoga vijeća o našoj kandidaturi i početku pregovara za ulazak u Europsku uniju, u Hrvatskoj ništa nije onako kao što je bilo prije. Nema više nikakva razloga ni potrebe za našim jednostranim ustupcima usuprot nacionalnim interesima — bilo kome!
 Rudolf: EU je pristranVjerujem da je odluka Hrvatskog sabora o suspendiranju primjene režima zaštićenog ekološko-ribolovnog (zapravo gospodarskog) pojasa u odnosu na države članice EU-a naš zadnji jednostrani ustupak učinjen pod prisilom. Usprkos uvjeravanjima Vladinih dužnosnika da nije bilo pritisaka ni ucjena, svakome je jasno da je odluka donesena radi izbjegavanja mogućeg talijanskog i slovenskog veta u Europskome vijeću EU-a (negativnoga glasa kojim se mogla zaustaviti odluka EU-a o početku pregovora s Hrvatskom o članstvu). Visoki talijanski dužnosnik zadužen za ribarstvo Paolo Scarpa izjavio je krajem svibnja kako Italija neće dopustiti da njezini ribari u Jadranu ostanu bez posla (istodobno su i Slovenci nešto mrmljali i mutili). Poruka je bila upućena nama: gospodo Hrvati, birajte što vam je draže — kandidatura i pregovori s EU-om ili ribolovni pojas.
Važući vrijednosti ostvarivih ciljeva, Vlada i Sabor su se odlučili za Europsku uniju, jer je prvenstveni nacionalni strateški cilj Hrvatske što skoriji ulazak u EU.
Osobno me, kao građanina, najviše razočarala Europska unija — četrnaest godina se zdušno i kontinuirano zauzimam za učlanjenje Hrvatske u tu veliku integraciju! — jer je baš ona, među prvima u svijetu, sugerirala proširenje jurisdikcije obalnih država na moru radi suzbijanja divljeg (prekomjernog i nekontroliranog) ribolova i očuvanja morskog okoliša. Ponijela se pristrano. Umjesto da ukori svoje dvije članice, Italiju i Sloveniju, što su se usprotivile legitimnoj primjeni međunarodnoga prava, šutke je sudjelovala (tobože kao "pomagatelj u raspravi") u lošoj predstavi. Gluhoća EU-a kad je bilo u pitanju pravo Hrvatske na ribolovni pojas, a toleriranje npr. 25 milja široke ribolovne zone Malte (koja se 1. svibnja učlanila u EU) ili francuske ekološke zone u Sredozemlju široke do dvjesto milja (proglašena je 2003.) kojom se jasno zalazi u klasičnu slobodu plovidbe otvorenim morem, grub je i opasan presedan.
Prigovorili su nam da smo odluku o ribolovnoj zoni donijeli jednostrano. A Italija je nedavno — pozivajući se na međunarodno pravo kao i Hrvatska (mi na još jasnijim pravnim osnovama) — jednostrano proširila svoju jurisdikciju na moru. Dekretom je 22. siječnja 2004. proglasila pojas vrlo sličan tzv. arheološkom pojasu (u kojemu su arheološki predmeti i povijesno vrijedne stvari stavljeni pod zaštitu posebnih talijanskih propisa o kulturnom naslijeđu), koji se nastavlja na 12 milja široko teritorijalno more i seže do 24 milje. O tome se, koliko znam, prethodno nije konzultirala sa susjedima.
Saborska odluka o suspendiranju primjene propisa ribolovnog pojasa u odnosu na države članice EU-a mora biti naš zadnji iznuđeni jednostrani vanjskopolitički ustupak. Nikakva valjana razloga nema da se dogovaraju abortivni sporazumi, poput onoga o morskoj granici sa Slovenijom (2001.). Ili poput ugovora sa Srbijom i Crnom Gorom o privremenoj granici u području Bokokotorskog zaljeva (2002.), koji je po svojim učincima za Hrvatsku još nepovoljniji od onoga sa Slovencima. Začudo, o reviziji i zamjeni toga ugovora trajnim sporazumom o granici, čini se, nitko nije razgovarao s predsjednikom Srbije i Crne Gore Marovićem za njegova nedavnog posjeta Zagrebu (razgovaralo se, prema izvještajima u tisku, samo o granici na Dunavu). Ili da se zaključuju bilo kakvi drugi za Hrvatsku nepovoljni sporazumi ili aranžmani.
Pregovori s EU-om bit će složeni, dugi i teški. Oni zapravo i neće biti istinski pregovori, jer partneri nisu u ravnopravnome položaju. Mi ćemo morati usvajati propise koji važe u EU-u i prilagođavati se europskim standardima. Kako propisi EU-a potiču i snaže urednu državu, demokraciju, konkurentno gospodarstvo, pouzdano pravosuđe, striktno poštovanje ljudskih i manjinskih prava i druge civilizacijske vrijednosti, Hrvatskoj su dobro došli. Ne mogu se, stoga, svrstati u ustupke suprotne nacionalnim interesima.
Ali, ako se i u tim pregovorima, posebice ako se u našim odnosima s pojedinim državama, bez obzira kojima, postave zahtjevi suprotni nacionalnim interesima ili dignitetu Hrvatske, svaka politička elita kojoj su povjereni državni poslovi dužna ih je odlučno odbiti.

 
Još u rubrici:
 


FORUM POKRETA "OTOČE, VOLIM TE" U VELOJ SPILI NA KORČULI
Vratite im brodove


ŠTA MI BI ZAŠTO NAM TREBA ZAKON O ARHITEKTURI
NADZOR NAD ARHITEKTIMA


SD U HAAGU SUD ZA RATNE ZLOČINE DOSAD JE SASLUŠAO 3380 LJUDI
Svjedoku čuvar, vozač,
sluga i 30 eura dnevno


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/4