strana 1 od 1

U SUSRET PRVOJ KONCERTNOJ DVORANI U SPLITU (9)

Skupi klavir na kojemu se ne svira

Kazališni foaje od 150 mjesta, koji ima ugodan interijer i podnošljivu akustiku, ali vrlo loš glasovir, ostao je glavni splitski koncertni prostor - kao i u doba splitskih austrougarskih gradonačelnika

piše Nada KUZMIĆ

U mnogim sredinama u Hrvatskoj, pa tako i u Splitu, stanje koncertnog života mnogo je lošije nego prije 1990. godine. U jednoj analizi Ministarstva kulture iz 2001.g. kaže se da se glazbeni život grosso modo u Hrvatskoj sveo na tri činjenice: estradu, na kojoj je broj kvalitetnih i nekvalitetnih priredaba gotovo jednak, festivalski tip manifestacija i - zagrebački koncertni život! U Splitu takvo stanje svakako treba povezati s nedostatkom koncertne dvorane u gradu ali i s gašenjem nekada uspješne agencije Dalmacijakoncert kao organizatora redovite koncertne sezone i drugih priredaba. Tu agenciju, vjerojatno zbog nedostatka zainteresiranih sponzora, nisu uspjele zamijeniti male privatne tvrtke za organizaciju koncerata.

Kad glazba utihne

Splitska koncertna kritičarka Tatjana Alajbeg naziva razdoblje nakon gašenja Dalmacijakoncerta "koncertnim zatišjem" a dugogodišnji ravnatelj Glazbene škole Josipa Hatzea Gordan Sladoljev, jedan od najagilnijih zagovornika obnove koncertnog života, "velikom prazninom", i to zbog nepromišljenog i neobjašnjivog prestanka rada "Kuljiševe agencije", čime je ozbiljno narušen građanski identitet Splita.
Pa ipak, u tom "zatišju" isprekidani kontinuitet koncertnog života održavala je standardna, ali rijetka simfonijska ili komorna produkcija HNK te koncertna djelatnost Glazbene škole Josipa Hatzea, odnosno novoutemeljenog Splitskog filharmonijskog društva (koje je obnovilo i rad Splitskog komornog orkestra). Koncerte je priređivala i Hrvatska glazbena mladež (brojni koncerti mladih, ali i afirmiranih glazbenika), Allianse Francaise (Večeri francuske šansone), Matica hrvatska u Splitu (Cecilijanski koncerti) i druge društvene ustanove i društva (Umjetnička akademija, Napredak i dr.) te brojni zborovi i pojedinci koji nastupaju u vlastitoj organizaciji, uglavnom u crkvama.
Svi oni, međutim, nisu mogli zamijeniti profesionalno vođenje glazbenih događaja.

S ulaznicom na nogama

Prvu pravu koncertnu sezonu s većim brojem kvalitetnih koncerata 2001./02. pokrenuo je dr. Miljenko Grgić u svojstvu člana Poglavarstva zaduženog za kulturu, ali su se u posljednje vrijeme te priredbe, na žalost, prorijedile. Koncerti se održavaju u HNK, na pozornici s novim Bössendorferom ali najviše u jedinom - stogodišnjem! - kazališnom foajeu, u koji se odgovorni u teatru s razlogom boje premiještati novi kvalitetni klavir s pozornice. Skupo i osjetljivo glazbalo tako se uglavnom ne upotrebljava, a najviše ga, zbog prirode nastupa na velikoj pozornici, "prosviravaju" glazbenici s estrade, dok se pijanisti profesionalci muče s oronulim instrumentom u foajeu čije nedostatke ni vrhunskim umijećem ne mogu pokriti, upozorava Tatjana Alajbeg.
Kazališni foaje od 150 mjesta, koji ima ugodan interijer i podnošljivu akustiku, ali vrlo loš glasovir, tako je ostao glavni splitski koncertni prostor (kao i u doba splitskih austrougarskih gradonačelnika). Kada atraktivan ansambl ili repertoar u nj privuče publiku, često je pretijesan pa ne može primiti ni polovicu posjetitelja, tako da i oni s ulaznicom znaju za koncerta stajati na nogama.
Kao koncertni prostor u međuvremenu se koristila i Pinakoteka samostana Gospe od Zdravlja (ali se od nje odustalo zbog kvalitete glasovira i okretišta autobusa u neposrednoj blizini) te dvorana Umjetničke akademije na Gripama koja za glasovirske i komorne večeri ima, doduše, dobar glasovir i akustiku ali i odbojni interijer i okruženje bez javne rasvjete.

U mraku loših uvjeta

Neki koncerti održavali su se i u prostoru Glazbene škole. Kao i u prošlosti, mnogo je koncerata održavano i u splitskim crkvama (u koje, upozoravaju kritičari, znaju ući i neprimjereni sadržaji) dok se za vrijeme Splitskog ljeta nastavila tradicija koncerata na otvorenom, pri čemu su samostan sv. Ante i sv. Frane te atrij Galerije umjetnina dobra rješenja, ali ne i Peristil, dok bi pokušaje organizacije koncerata na Marjanu (u blizini ZOO-a) trebalo zaboraviti.
Glazbena djelatnica Maja Žarković smatra da je život splitske koncertne publike težak, jer desetljećima sa svojim gostima dijeli muke neadekvatnih koncertnih prostora... A u mraku loših uvjeta splitskog glazbenog života profesori Glazbene škole Josipa Hatzea odgojili su generacije glazbenika, rade svjetski kvalitetno i ne odustaju od sna o pozicioniranju glazbenog života Splita u svijetu, gdje mu je po broju talenata i mogućnostima, po bogatoj tradiciji i suvremenim potrebama, pravo mjesto.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.