strana 1 od 3

KRIZNI STOŽER U IŠČEKIVANJU ODLUKE
POVJERENSTVA O OTVARANJU KAMENOLOMA NA LASTOVU

Studija eksploatacije kamena je - falsifikat!

Kao grom iz vedra neba odjeknula je spoznaja Kriznog stožera za obranu Lastova od kamenoloma kako je Studija o eksploataciji građevinskog tehničkog kamena na južnoj obali Lastova definitivno - falsifikat

piše Meri ŠILOVIĆ

Uoči odlučivanja o otvaranju kamenoloma na otoku Lastovu (sedmeročlano Povjerenstvo, naime, ima rok do 28. lipnja svojim zaključkom dati kamenolomu preporuku na prolaz ili postaviti branu), oko kojega su već dugo diže poprilična prašina i prije nego je rana na Lastovu otvorena, iz Kriznog stožera za obranu Lastova od kamenoloma(!) upozoravaju na neke važne stvari. Povjerenstvo najprije u priopćenju za javnost upozorava: "Oni koji u ovoj fazi budu odlučivali o Studiji eksploatacije kamena na južnoj strani Lastova moraju uvažiti sve nepobitne argumente struke, kao i to kako je otvaranje kamenoloma na Lastovu, koji već duže vrijeme uživa status Parka prirode, nedopustiv i neprihvatljiv projekt koji vrši grubo nasilje nad prirodom, voljom velike većine Lastovaca i njihovom budućnošću."
Napominjući da je Lastovo malen škoj za veliku ranu, koja bi nastala na njegovim južnim obroncima (zbog pet do sedam milijuna kubika kamena koliko se predviđa izvaditi i odvesti u Italiju u 10 godina) te da je toga svjesna velika većina Lastovaca, koji kao i Višani svoj prosperitet nakon "vojnih" godina vide u turizmu, načelnik općine Lastovo Luka Lešić i čelnik Kriznog stožera (koji je svojedobno osnovalo Općinsko vijeće Lastova kao nestranačko i stručno tijelo) upozoravaju na neke nove momente u cijeloj priči:
— Kao grom iz vedra neba odjeknula je spoznaja Kriznog stožera za obranu Lastova od kamenoloma kako je Studija eksploatacije građevinskog tehničkog kamena na južnoj obali Lastova definitivno — falsifikat! Protiv odgovornih za taj čin mogle bi se podići i kaznene prijave, a voditelj Studije i tvrtka koja je izrađuje mogli bi ostati bez licencije. Marin Jančić nikad nije napravio istražne radnje za kamenolom, a sada se radi Studija kako bi se poslije radile istražne radnje. I onda parametri za tu Studiju idu napamet, iz glave. Provjeravajući to, zvali smo okolo da vidimo tko je i što radio i ispalo je da ljudi koji su spominjani u Studiji nisu ništa slično na tome radili. Studiju koja se bavi namjerom eksploatacije kamena na Lastovu radi zagrebačka tvrtka "Ekonerd" i u Studiji se kaže da je "Rudar" radio hidrogeološka istraživanja, a on nije radio ništa.
Nakon usmene potvrde toga, direktor "Rudara" d.o.o. Stjepan Kordić poslao je Kriznom stožeru i dopis u kojem, među ostalim, kaže: "Ovo trgovačko društvo nikad navedeni Elaborat nije izradilo niti se vodi u popisu projektne dokumentacije. Ovo ukazuje na činjenicu da je netko zlorabio potpis i pečat ovog trgovačkog društva."
Luka Lešić veli da će uputiti dopis i upozorenje Ministarstvu i nadležnima, pa nek oni vide što će s time:
— Ako čovjek govori da nije sudjelovao u izradi Studije, da ništa nije ni vidio, ni napravio, onda mi to moramo poslati gore. Iako nas zapravo ne zanima ganjanje krivaca i hoće li tko odgovarati, nego da se sve ovo oko tog kamenoloma već jednom završi. Studija je šuplja, a kamenolom na Lastovu ne dopuštaju ni Zakon o zaštiti prirode (jer smo mi Prostornim planom županije predviđeni kao Park prirode), a ni Zakon o rudarstvu, koji kaže da se u parku prirode ne može otvoriti kamenolom, a i vojarna je blizu toj lokaciji na kojoj bi htjeli otvoriti kamenolom, te prema Pravilniku o sigurnosti vojnih objekata oni to ne mogu napraviti. Nisu čak ni tražili mišljenje MORH-a pa je MORH i uputio upozorenje u tom smislu.
Velika većina Lastovaca, čak 70 posto njih, protiv je kamenoloma. Preostali su za kamenolom nadajući se radnim mjestima koja bi se otvorila. Međutim, kaže načelnik Lešić, Lastovo ima nešto nezaposlenih, ali ne takvih kakvi trebaju kamenolomu: "Mi nemamo ovdje nezaposlenih minera, vozača kamiona i sličnih zanimanja. Za kamenolom, znači, valja dovesti neke sada nezaposlene s obale. Što onda Lastovo kamenolomom dobiva? Nije nam jasno i kakvu su oni to luku zamislili u uvali Negojna iz koje bi se brodovima kamen trebao odvoziti u Italiju."
Riječ je, veli, o uvali koja nema više od četiri metra dubine, u kojoj se i malo veći trabakul teško okrene, a inicijatori otvaranja kamenoloma su tu zamislili luku u koju će veliki brodovi iz Italije dolaziti po kamen.
— Po zakonu bi tu trebala u prostornim planovima općine i županije biti ucrtana luka, a na tom dijelu otoka nema ničega sličnog.
Na to upozorava, veli Luka Lešić, i očitovanje na predmetnu studiju državnog tajnika Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Branka Bačića. U njemu državni tajnik Bačić decidirano veli: "Uvidom u cjelokupnu studiju, mišljenja smo da će planirana djelatnost na području koje je zaštićeno po posebnim propisima o zaštiti okoliša imati negativan utjecaj na razvoj i život domicilnog stanovništva."
A cijela priča oko kamenoloma je, podsjetimo, i počela zbog boljitka domicilnog stanovništva. O tome, čini se, jednako misle i Lastovci, i državni tajnik, i Ministarstvo zaštite okoliša.
— Naši zakoni su pozitivno napisani, valja ih samo provoditi i kamenoloma na Lastovu neće biti — poručuju iz Kriznog stožera za obranu Lastova od kamenoloma uoči sjednice Povjerenstva.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.