strana 2 od 3

BRAČANI SU USPJELI SPOJITI TURIZAM I POLJOPRIVREDU

Obnova poljoprivrede
po mješovitom modelu

Aktualne tendencije u sadnji novih vinograda, mladih maslinika te obnovi starih maslinika daju nadu da će se proizvodnja u budućnosti dalje i razvijati. U mnogim se vinogradima i maslinicima postavljaju sustavi za navodnjavanje. Možda smo prisutni jednoj novoj obnovi poljoprivredne proizvodnje na otoku

piše prof. dr. Josip Defilipis

Unatoč svom depresivnom razvoju, poljoprivreda je uvijek imala veliku važnost za otočane. Prema popisu poljoprivrede iz 2003., čak 1818 ili 36,1 posto svih kućanstava na otoku Braču ima svoje poljoprivredno gospodarstvo. U tim kućanstvima živi oko 5700 članova ili 41,2 posto cjelokupnog otočnog stanovništva. Možemo kazati da svi oni — netko više, netko manje — imaju koristi od proizvodnje na svome gospodarstvu. Najveći udjel kućanstava s gospodarstvom nalazimo u općini Nerežišća, gdje čine 61 posto svih kućanstava u kojima živi čak 71 posto svih stanovnika općine. U Pučišćima kućanstva s gospodarstvom čine 53 posto svih kućanstava, a u njima živi 58 posto stanovnika. Čak 554 kućanstva uzgajaju maslinu, a 790 ih ima vinograd. Sve to nam daje sliku velike važnosti poljoprivrede za otočno stanovništvo i vezanost stanovništva uz poljoprivredu.
Radne snage u kućanstvima s gospodarstvom je malo, a velikim dijelom je “stara” (čak 23,5 posto ukućana je starije od 64 godine). Čak 3800 ili 66,3 posto članova u tim kućanstvima radi u gospodarstvu. Od toga velika većina (oko 80 posto) radi na gospodarstvu u prosjeku manje od četiri sata dnevno, a samo oko 20 posto radi na svome gospodarstvu u prosjeku više od četiri sata dnevno.

Dopunska zarada

Poljoprivreda već odavno nije glavni izvor prihoda na otoku, no kao dopunska djelatnost, uz turizam i nešto industrije, osigurala je relativno zadovoljavajući standard. Formirao se tako s vremenom “mješoviti” ekonomski model kućanstva (poljoprivreda + nepoljoprivreda) koji omogućava bolje korištenje otočnih resursa. Već su stvorena, i stvaraju se nova, poduzetnička gospodarstva, koja primjenjuju suvremena dostignuća u proizvodnji. Ona će se s vremenom dalje širiti i jačati, ali će, ipak, najveći dio proizvodnje ostati na “mješovitom” gospodarskom modelu, kao dominantnom načinu proizvodnje. Neke aktualne tendencije u sadnji novih vinograda, mladih maslinika i obnovi starih maslinika daju nadu da će se proizvodnja u budućnosti dalje i razvijati. U mnogim se vinogradima i maslinicima postavljaju sustavi za navodnjavanje. Možda smo prisutni jednoj novoj obnovi poljoprivredne proizvodnje na otoku. Naravno, na novim — suvremenim temeljima.
Poljoprivreda je duboko usađena u svijest otočana ne samo kao izvor za življenje nego i kao stil življenja. Tu duboku genetsku vezu treba prepoznati, te stvarati uvjete da se na toj vezi razvija bogatiji i sretniji život otočana.
U cilju poticanja daljnjeg razvoja potrebno će biti poduzeti niz mjera.
U okviru tehničkih pretpostavki razvoja, nužno je izgraditi, ili osposobiti staru poljsku putnu mrežu za kolni prijevoz. Do svake obradive parcele mora se doći kolnim putem, kojim se može kretati traktor i automobil. Neke procjene govore da je u doba konjunkture postojala na otoku mreža od 2500 km poljskih putova, od kojih su mnogi danas neupotrebljivi. Drugo, na svaku parcelu treba dovesti vodu. Bez vode nema suvremene proizvodnje i ona će biti jedan od bitnih uvjeta razvoja. Izvori vode su razni, a treba maksimalno koristiti lokalne izvore: podzemne vode, razne oblike površinskog skupljanja, do desalinizacije mora. Kako je ovdje riječ o osnovnom infrastrukturnom uređenju zemljišta, državni bi fondovi morali sudjelovati u izgradnji sustava za navodnjavanje.

Usitnjena proizvodnja

Proizvodnja je usitnjena i dobrim će dijelom takva i ostati. Jedan od temeljnih problema je organizacija u smislu osiguranja jedinstvene prerade proizvoda na suvremenim tehnologijama i velikim količinama, te jedinstven nastup i obrada tržišta. “Organizatori”, “nositelji” proizvodnje, trebali bi osigurati efikasnu stručnu službu do svakog proizvođača, kao i maksimalnu ekološku zaštitu u proizvodnji koju organiziraju. Kao “nositelji” mogu se javiti, ovisno o prilikama, zadruge, udruge ili pojedini poduzetnici. Svima njima treba pružiti odgovarajuću podršku.
Brač ima nekoliko izuzetno vrijednih i na tržištu davno prepoznatih proizvoda, kao što su: plaška crna vina, bijela vina iz unutrašnjosti, maslinovo ulje, mandarine, brački ovčji sir i janjci te niz drugih proizvoda. Njih treba na suvremeni način preraditi, pripremiti i plasirati na tržište u primjerenim količinama. Nositelji razvoja trebali bi se dogovoriti da osnovni proizvodi koji idu na tržište nose istovjetnu “marku”, koja bi naglašavala bračko podrijetlo proizvoda. To bi trebao biti prepoznatljivi znak podrijetla, znak kvalitete i ekološke prihvatljivosti. Mala obiteljska gospodarstva to neće biti u stanju, zato će “nositelji”, ma tko to bio, imati izuzetno veliko značenje za daljnji razvoj, te im treba dati punu podršku.
I na kraju, kao područje od posebnog nacionalnog interesa, kao i svi otoci, i Brač bi u nacionalnoj razvojnoj politici trebao uživati posebnu brigu. Kada govorimo o poljoprivredi, nijedna se agrarna mjera ne bi smjela donijeti a da se ne sagledaju specifični problemi i mogućnosti razvoja poljoprivrede kao značajnog segmenta ukupnoga gospodarstva otoka i življenja na otoku.
Bez obzira na vlasnost, poljoprivredno je zemljište vrijednost od nacionalnog interesa, i s njim se ne smije postupati na način da se umanjuje ili uništava njegova proizvodna vrijednost, te da se prenamjenjuje u neke druge (građevinske) namjene. U prostornim planovima općina bi trebalo jasno ograničiti zaštićena poljoprivredna područja, a država bi morala osigurati efikasnu kontrolu njihova čuvanja.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.