Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
srijeda, 23.6.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  vrt
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 3 od 3

SUĐENJE - PETORICI HRVATSKIH DRŽAVLJANA U SARAJEVU

Kadija tuži i sudi

Sud BiH pred kojim se sudi optuženima za preusmjeravanje novca iz Republike Hrvatske, odbio je izuzeti suca Bolanda koji se u predmetu pojavljuje u dvostrukoj ulozi, kao sudac za prethodno saslušanje i sudac u istrazi

piše Marijan PUNTARIĆ

Sud BiH je glatko odbio zahtjev obrane za izuzećem stranog suca Bernarda Bolanda u slučaju "Hercegovačka banka", te svoju pismenu odluku nije htio dostaviti optuženicima. Na takvo kršenje zakona i sudske procedure, bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, bivši ministar obrane Federacije BiH Miroslav Prce, bivši direktor "Hercegovina osiguranja" Miroslav Rupčić, bivši direktor "Hercegovačke banke" Ivica Karlović i savjetnik provincijala franjevačke Hercegovačke provincije fra Ivan Ševo, odbili su se izjasniti o krivnji. Sudac Boland je zbog toga kaznio Jelavića, Prcu i Rupčića, te im nakon četiri mjeseca provedena u zatvoru Kula Srpska, bez razloga produžio pritvor za još tri mjeseca.

Mimo zakona

Potpuno su bjelodane dvije činjenice. Prva, Sud BiH pred kojim se sudi optuženicima zbog, navodnih, financijskih zloporaba u Hercegovačkoj banci preusmjeravanjem sredstava koja je Republika Hrvatska slala u BiH kao pomoć Hrvatima, potpuno se oglušio na svuda u svijetu nedopustivo i nezakonito kršenje međunarodnih konvencija i prava čovjeka na pošteno suđenje. Utoliko odbijanje izuzeća suca Bolanda koji se u ovom kaznenom predmetu pojavljuje u dvije uloge, suca za prethodno saslušanje i suca u istrazi, ukazuje da se petorici hrvatskih državljana u BiH namjerava suditi mimo zakona i pravnih normi. Stoga, oni moraju biti osuđeni po svaku cijenu.
Ante Jelavić, prvi na listi optuženihDrugo, Republika Hrvatska na teška kršenja ljudskih prava i sloboda svojih državljana uopće ne reagira niti na diplomatskoj, ni na političkoj, još manje na pravosudnoj ravni. To praktički znači da je hrvatskoj Vladi svejedno što se u optužnici protiv Jelavića i drugih, zapravo Hrvatskoj na teret stavlja izravno financijsko i političko miješanje u unutrašnje stvari BiH, navodno, nekontroliranim i međunarodno neverificiranim priljevom novca iz Hrvatske prema HVO-u. Utoliko se spomenutom optužnicom i tadašnje državno vodstvo Republike Hrvatske, prije svih Franju Tuđmana i Gojka Šuška, smatra odgovornim za, navodno počinjeni kriminal, zloporabe i pronevjere novca hrvatskih državnih obveznika.
Potpuni je pravni apsurd da sudac Bernard Boland, koji je vodio istragu, odlučuje i o prigovorima optuženika na optužnicu koju je potpisao John H. McNair, zamjenik glavnog tužitelja BiH i šef Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju. Potpuno je apsurdno da se u fazi prethodnog saslušanja ovaj kazneni predmet oduzima domaćem sucu, državljaninu BiH Vladi Adamoviću i dodjeljuje Bolandu. Ali, to nisu jedini momenti koji kazuju da se ovakvim suđenjem Jelaviću, Prci, Rupčiću i ostalima, BiH pravosuđe pod izravnom međunarodnom kontrolom, drži pravnog uzusa izraženog u sintagmi "Kadija te tuži, kadija ti sudi", na kojoj se zasnivala turska sudbena vlast u BiH sve do njezine aneksije od Austro-Ugarske 1908. godine.
Nakon nepoštovanja Zakona o imunitetu državnih dužnosnika, gdje se Jelaviću i Prci, kao izuzecima, namjerno ne priznaje pravo na imunitet od sudskih progona u vrijeme dok su obavljali državne dužnosti, postavlja se pitanje zašto se bivšem predsjedniku BiH Anti Jelaviću, kao članu Predsjedništva BiH, sudi na državnoj razini, pred Sudom BiH, ali prema odredbama zakona koji vrijede u Federaciji BiH. Zašto se na Jelavića ne primjenjuju odredbe Zakona o državnim sudovima BiH, kojega je visoki predstavnik za BiH Ashdown proglasio u ožujku 2003. godine. Poražavajuće je saznanje da se u 2004. godini Jelaviću ne sudi po državnom zakonu iz 2003. godine, za djela, navodno, počinjena za vrijeme obavljanja državnih dužnosti, iz vrlo jednostavnog razloga. Taj se zakon ne može retroaktivno primijeniti na djela čije počinjenje optužnica stavlja u razdoblje između 1997.-2000. godine. Zato se Jelavića, slijedom toga i Prcu, Rupčića, Karlovića i fra Ševu optužuje i sudi prema članku 358. Kaznenog zakona Federacije BiH. I to Kaznenog zakona koji je vrijedio do 28. srpnja 2003. godine.

Hrvatska šutnja

Doista je apsurd da se pred Sudom BiH provodi istraga suca Bolanda i podiže optužnica tužitelja McNaira, u svibnju 2004. godine, prema odredbama Kaznenog zakona koji je prestao vrijediti u srpnju 2003. godine, a ne po novom Kaznenom zakonu koji je stupio na snagu nakon toga datuma. Kada se pročita optužnica, jasno je da se primjenom novog, blažeg Kaznenog zakona donesenog u srpnju 2003. godine Jelavića, Prcu, Rupčića i Karlovića ne bi moglo optužiti za financiranje HVO-a, priljev sredstava iz Hrvatske, početnu kapitalizaciju i drugu emisiju dionica "Hercegovačke banke", kapitalizaciju "Hercegovina osiguranja", za navodne zloporabe položaja i ovlasti, pronevjeru i nesavjestan rad u službi u vezi s raspolaganjem sredstvima HVO-a od 1997. do 2000. godine.
Kada sva ili pojedina od navedenih kaznenih djela ne bi bila sadržana u novom Kaznenom zakonu, primjena starog KZ-a bila bi opravdana. Kako to nije slučaj, primjena starog KZ-a u suđenju Jelaviću, Prci i ostalima znači izravno kršenje europskih konvencija o sudovanju i izravno kršenje osnovnih ljudskih prava. Naime, optuženici, bez obzira na to koji je zakon na snazi, imaju pravo birati da im se sudi prema zakonu koji je za njih lakši i povoljniji, odnosno koji predviđa blaže sankcije za djela koja im se stavljaju na teret. I to je stečevina koja se priznaje u svim pravosuđima današnjice, osim u BiH i Sudu BiH nad kojim punu upravu ima međunarodna zajednica. Stoga tvrdnje o tome da je na djelu dirigirani, montirani politički postupak dobivaju svoju punu potvrdu.
Miroslav Prce, drugi na listi optuženihKada već dignitet svoga pravosudnog sustava ne brani Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH ili državni ili entitetski parlamenti, doista je čudno što se na kršenje elementarnih prava petorice optuženika u BiH ne čuje glas ni nevladinih organizacija za zaštitu ljudskih prava, poput Helsinškog odbora, ni organizacija za zaštitu političkih zatvorenika, poput Amnesty Internacionala, a ni Vlade RH. Stravična razina poštovanja zakona od međunarodne zajednice u slučaju Iraka, obvezuje i upozorava Hrvatsku da zaštita ljudskih prava svojih državljana u državama pod međunarodnim protektoratom ne spada u miješanje u unutrašnje stvari susjednih država.
To prije ako strani tužitelji i suci u BiH drže, ne pružajući u optužnici nikakve konkretne dokaze koji bi teretili pojedine optuženike, kako su upravo priljevi sredstava iz Hrvatske bili problematični i zloupotrijebljeni. Tužitelj McNaira će pokušati dokazati kako je preusmjeravanjem, nenamjenskom potrošnjom i manipulacijom novca koji je kao pomoć slala Hrvatska, grubo oštećen federalni državni proračun i počinjena brojna kaznena djela. U svojem iskazu pred istražnim sucem Bolandom, Ante Jelavić je naveo kako novac pristigao iz Hrvatske nikada nije bio dio ni proračuna Federacije BiH i države BiH, pa da ti proračuni nisu ni oštećeni. Radilo se "o finacijskoj pomoći iz RH koju je primao hrvatski narod u BiH".
Republika Hrvatska i te kako mora biti zainteresirana za ovaj sudski slučaj, jer tužitelj McNair smatra da su se "Jelavić i ostali osumnjičeni mogli koristiti tim sredstvima koja su bila imovina Ministarstva obrane kako su htjeli, i za osnivanje Hercegovačke banke i mreže dioničara, podružnica i kompanija s kojima su surađivali", ne uvažavajući sve predočene dokaze o poslovnoj suradnji, međusobnim obvezama i potraživanja od Ministarstva obrane pojedinih tvrtki koje su kasnije bile osnivači "Hercegovačke banke". Tužiteljstvo i Sud BiH u potpunosti ignoriraju činjenice da je izvještaj o utrošku novca iz Hrvatske svake godine raspravljala Vlada RH i prihvaćao Hrvatski sabor, da se o zakonitom korištenju pomoći Hrvatima u BiH brinuo Državni ured za reviziju.

Svjedočit će i bivši hrvatski premijeri

Više je nego jasno da će se kao svjedoci na ovom suđenju u Sarajevu morati pojaviti i neki visoki hrvatski državni dužnosnici, poput dvojice bivših premijera, trojice bivših predsjednika Sabora i nekolicine bivših ministara i zamjenika ministara obrane. Optužnica protiv Jelavića i ostalih, otvara i pitanje zašto Sud BiH i Tužiteljstvo BiH smatraju problematičnim karakter i korištenje samo novčane pomoći koja je u BiH stizala iz Hrvatske. Hrvatska je bila samo jedan od donatora prema BiH, uz Saudijsku Arabiju, Maleziju, Kuvajt, Bruneje, SR Jugoslaviju i druge. Sve su države samostalno donosile odluke o veličini, sustavu, namjeni i proceduri pomoći upućene u BiH. Ante Jelavić je već pružio dokaze da niti jedna donacija (nepovratna novačana sredstva) nisu bila sastavnicom proračuna Federacije BiH, Republike Srpske ili BiH. Pa ni donacije iz Hrvatske.
Ali, Jelavić je upozorio da je bilo kreditnih aranžmana koje BiH mora vratiti, kao što je bio kreditni aranžman s Pakistanom. Novac od tog aranžmana koji je potpisao Haris Silajdžić, nikada nije ušao u proračun BiH. Ali, nitko ne istražuje sudbinu toga novca koji građani BiH moraju otplatiti. Tužiteljstvo BiH, Johna McNaira i Posebni odjel za organizirani kriminal i korupciju zanimaju samo sredstva pristigla iz Hrvatske.

 
Još u rubrici:
 


ZADAH SMRTI - U SLAVONSKOM BRODU NAKON TROSTRUKOG UBOJSTVA
BROD JE TIJESAN ZA OBOJICU


RAZGOVOR S ANTOM PRKAČINOM
Ne bojim se protuha i klošara


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 3/3