strana 1 od 2

PISMO GLUMACA ZKM-a PROTIV NAČINA RADA RAVNATELJA SLOBODANA ŠNAJDERA, POTPOMOGNUTO LOŠIM IZVJEŠĆEM O POSLOVANJU, OSTALO JE BEZ ODGOVORA, ALI S NIZOM PITANJA

Šnajder raskrojio ZeKaeM

Krešo Dolenčić, donedavno ravnatelj Gavelle, nije dobio još jedan mandat jer je jedan od ključnih argumenata bio kako je u prošloj godini imao “samo” 44.186 posjetitelja i 241 izvedbu. Kuriozitet je da je Šnajderov ZeKaeM u 2003. godini prodao tek 22.590 ulaznica na 151 izvedbi, što je apsolutni negativni rekord zagrebačkih kazališta u posljednjih nekoliko desetljeća

Piše Jasen BOKO

Premda se, barem što se tiče kazališnih uzbuđenja u Zagrebu, u javnosti puno više govori o situaciji u Gavelli gdje je promijenjen ravnatelj, ili o dugovima Hrvatskog narodnog kazališta koji se mogu doznati jedino u delfijskom proročištu, situacija je ipak najozbiljnija u Zagrebačkom kazalištu mladih, o čemu kao da vlada zavjet šutnje. Naime, glumci i ostali uposleni u ZeKaeM-u još su u drugoj polovici ožujka, nakon sastanka, na 15 gradskih adresa poslali pismo-apel kojim ukazuju na brojne nepravilnosti u poslovanju ravnatelja Slobodana Šnajdera i njegovog poslovnog ravnatelja Ivana Vukovića zahtijevajući hitnu intervenciju vlasnika kazališta, odnosno Grada Zagreba. Dodatnu je uzbunu izazvalo izvješće o poslovanju zagrebačkih kazališta koje financira Grad, točnije Programska realizacija u 2003. godini, jer se pokazalo da Zagrebačko kazalište mladih jednostavno ne izvršava svoje obveze prema gradu.
I premda su zaposlenici ZeKaeM-a zatražili od gradskih vlasti hitnu intervenciju dokazujući u svom pismu niz malverzacija i nepravilnosti sa svih 15 najbitnijih gradskih adresa se ni tri mjeseca nakon pisma i ovako negativnih rezultata poslovanja baš nitko nije oglasio, a izvještaj o financijskom poslovanju ZKM-a i dalje je javnosti, a i samim glumcima - nedostupan. Ono što je sasvim jasno činjenica je da gubici kazališta rastu s obzirom na drastično smanjeni broj publike i sve skuplje produkcije.
Glumci i ostali zaposlenici ZKM-a žale se u predstavci gradskim vlastima na nepostojanje bilo kakve komunikacije između ravnatelja i ansambla, kršenje Statuta kazališta, neobjavljivanje završnog računa za 2003., drastično smanjivanje broja predstava i gledatelja, nepostojanje troškovnika predstava (što osim što je protuzakonito omogućava manipulacije), a financijsko je poslovanje netransparentno pa su zaposlenici “prisiljeni informirati nadležne o zabrinjavajućoj situaciji u našem kazalištu”, a zaključak je “kako bi bilo neophodno da gradske vlasti zatraže nezavisnu reviziju poslovanja”.

Privatizacija teatra

Zanimljivo je da Krešo Dolenčić, donedavno ravnatelj Gavelle, nije dobio još jedan mandat jer je jedan od ključnih argumenata bio kako je u prošloj godini imao “samo” 44.186 posjetitelja i 241 izvedbu. Kuriozitet je, međutim, da je po istom izvješću o poslovanju gradskih kazališta tako “neuspješna” Gavella bila barem dvostruko uspješnija od Zagrebačkog kazališta mladih gdje je u cijeloj 2003. godini prodano svega 22.590 ulaznica na 151 izvedbi, što je aspolutni negativni rekord zagrebačkih kazališta u posljednjih nekoliko desetljeća. U prošloj je godini recimo i Kerempuh i Komediju posjetilo više od 100.000 gledatelja, HNK je prodao 115.065 ulaznica... ZKM je, zbog preskupih projekata po Šnajderovim tekstovima, koji su potrošili novac ne samo od produkcije nego i od materijalnih troškova, sumnjaju glumci, morao smanjiti i dalje smanjuje broj premijernih naslova koji je lani iznosio svega četiri od čega je jedan Šnajderov, a jedan njegove supruge Krune Tarle.
Ansambl je ogorčen i forsiranjem tekstova samog ravnatelja Slobodana Šnajdera i ekskluzivnim režijama Branka Brezovca, a čuo se i komentar kako ZKM postaje “ekspozitura Kampnagela”, hamburškog kazališta koje vodi Gordana Vnuk i u kojem režira Brezovec. Glumcima smeta i nepridržavanje programa koji je Šnajder predložio i s kojim je izabran na natječaju za ravnatelja ZKM-a prije četiri godine. Inače, mandat Slobodana Šnajdera istječe 1. siječnja 2005. godine, ali on, svim pokazateljima unatoč, ima namjeru zatražiti još četiri godine ravnateljstva.
Šnajder je u međuvremenu ipak primio na razgovor tročlano Radničko vijeće, koje ga međutim nije stiglo upoznati sa svojim primjedbama jer je susret protekao u Šnajderovom monologu. Marica Vidušić, koja je odavno poznata kao neformalni glasnogovornik ansambla, u ime glumaca nam je rekla: “ZKM, na temelju dugogodišnjeg “minulog rada” obilježenog problemima zaslužuje već jedan ozbiljan i dublje zaoran okrugli stol. Zaista, kao glumica sa 15-godišnjim stažom u tom kazalištu, rado bih vidjela na jednom mjestu okupljene sve bivše i sadašnje “meritume”, pa da se dogovore tko je i koliko odgovoran. I kako misle da nastavimo dalje”.

Razjareni ravnatelj

Ozbiljni problemi i dalje nisu ni dotaknuti, glumcima se nitko nije javio, ali Šnajder koji brodi prema svom novom mandatu očito zna što glumci o njemu misle pa im sprema novo iznenađenje: u svom programu za iduće četverogodišnje razdoblje prijeti raspuštanjem ansambla koji mu pravi probleme i formiranjem glumačke podjele po pojedinom projektu na honorarnoj bazi.
U ansamblu odreda sastavljenom od poznatih glumačkih imena glas o ukidanju glumaca na plaći izazvao je dodatnu uznemirenost. Glumački ansambl formiran isključivo po projektu, naime, ne bi se bunio na ravnateljevu samovolju i nekompetentnost, a pogotovo ne bi glasno sumnjao u Šnajderove ravnateljske poteze i o njima postavljao pitanja koja su ne samo neugodna nego i javna.
Glumci ZKM-a dostavili su na adrese nadležnih i dokument s brojem izvedbi po godinama mandata Slobodana Šnajdera, iz kojeg su isključili predstave njegove supruge jer nije riječ o profesionalnim projektima, a takvi su pokazatelji upravo katastrofalni: prva godina Šnajderovog mandata imala je 75 predstava, druga 132, a treća 130, dok bi, tvrde glumci, “budući da ZKM ima dvije dvorane, morali izvoditi najmanje 200 predstava godišnje”. Isti dokument govori i o činjenici da se predstave brzo gase, a da se jedino potenciraju projekti samog Šnajdera, uza koje je vrlo teško naći publiku, što pokazuju i finalni rezultati. Pritom je ZKM jedno od najbogatije dotiranih zagrebačkih kazališta koje grad godišnje košta više od 14 miljuna kuna, što je slično dotacijama osječkog HNK koje ima i operu i bitno veći broj izvedbi i publike.
Bit će zanimljivo pratiti hoće li se gradske vlasti usuditi suprotstaviti Šnajderu, poznatom po brutalnom vrijeđanju i izrugivanju svakog neistomišljenika koji se usudi posumnjati u genijalnost njegovog rada i poslovanja. Sad su se “nebitni mali kazališni ljudi” – glumci, čiju je egzistenciju svojim poslovanjem ugrozio, usudili oglasiti, ali ih nitko ne želi čuti. Nema sumnje da ih očekuje bijes razjarenog ravnatelja, već upoznatog s njihovom pobunom na koju bi mogao odgovoriti - ukidanjem ansambla ili daljnjim otkazima. Do trenutka kad u njegovom kazalištu jedini uposlenici, jedina publika i jedina repertoarna konstanta budu – on i njegova supruga.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.