strana 1 od 1

U SUSRET PRVOJ KONCERTNOJ DVORANI U SPLITU (2)

Sveti Duje - prva "koncertna dvorana"

U Svetom Duji održavale su se i muzičke priredbe visokog umijeća sviranja i pjevanja na kojima su izvođene skladbe skladane upravo za tu priliku. U to vrijeme gotovo sve crkve pružale su utočište ozbiljnoj glazbi jer nigdje u Europi još nije bilo posebnih koncertnih dvorana

piše Nada KUZMIĆ

Koncertne priredbe čine zanimljivo poglavlje u bogatoj prošlosti Splita. U Marulićevo doba podoknice uz leute pjevane su na istim mjestima na kojima se u današnje vrijeme održavaju veliki ljetni peristilski oratoriji. Međutim, ni u mediteranskom Splitu nebo izvan ljetne sezone nije sklono izvođačima glazbe na otvorenom, pa se koncerti već više od sto godina priređuju u ansamblima pretrpanom HNK ili skučenim i neodgovarajućim prostorima uključujući i mali kazališni foyer (koji je još uvijek jedino mjesto za izvođenje ozbiljne glazbe u gradu!).

Lokaliteti muziciranja

Približna slika o koncertiranju u starom Splitu i lokacijama gdje su se izvodili koncerti može se dobiti zahvaljujući ponajprije dr. Cviti Fiskoviću, koji je proučavao povijest dalmatinskih kazališta, te dr. Danici Božić-Bužančić, koja je istraživala kulturni i građanski život grada u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća. Izvrsna knjiga dr. Mirjane Škunce Glazbeni život Splita od 1860. do 1918. pridonijela je da se temeljito osvIjetli preporodno razdoblje i prijelazna desetljeća (do konca Prvog svjetskog rata) iako je ta znanstvenica za rekonstrukciju glazbenih događanja raspolagala samo kompletima splitskih novina, jer je gradski arhiv skoro u potpunosti stradao u Drugome svjetskom ratu.
Uvid u koncertni život između dva svjetska rata može se donekle ostvariti pomoću akribičnog djela uglednog spalatinista dr. Anatolija Kudrjavceva Ča je pusta Londra te prigodne knjižice Koncertni život u Splitu i Dalmacijakoncert velikog organizatora koncertnog života u Splitu Tomislava Kuljiša, koji je sistematizirao i podatke o najznačajnijim koncertnim priredbama sve do 1988. godine. O posljednjem razdoblju autorica ovog feljtona koristila se prilozima koncertne kritičarke Tatjane Alajbeg i ravnatelja Glazbene škole "Josip Hatze" Gordana Sladoljeva.

U leute zvoneći

O glazbenom životu na ulicama Splita svjedoči nam još Marulić. On spominje mladiće koji, "u leute zvoneći", noću gradom pjevaju ljubavne, često putene serenade. Zanimljivo je da su u sviranju i pjevanju djevojkama često sudjelovali i mladi svećenici izlažući se tako strogoći mjesnog biskupa koji im zbog toga prijeti zatvorom i drugim još težim kaznama. U 18. stoljeću podoknice se naveliko pjevalo čak i koludricama, pa se u takvu vokalnu praksu oko ženskih samostana 1735. godine morala umiješati i sama državna vlast, tj. providur Grimani (koji je u istom rješenju usput zabranio i igranje "na balun" na Plokati sv. Duje, tj. na Peristilu!). Najstariji Splićani još se i danas sjećaju serenada pod prozorima. One su u Splitu imale zahvalnu žensku i mušku publiku.

Glazbenik na općinskom proračunu

U Splitu se, kao i u drugim dalmatinskim gradovima, od renesanse sve do novijeg doba, glazba izvodila na ulicama i trgovima, u palačama plemića te u katedrali koja je, sa svojim zborom i orkestrom, bila središte glazbenog života. Ti su glazbeni ansambli sudjelovali u crkvenim svečanostima, a u Svetom Duji održavale su se i muzičke priredbe visokog umijeća sviranja i pjevanja na kojima su izvođene skladbe skladane upravo za tu priliku. U to vrijeme skoro sve crkve pružale su utočište ozbiljnoj glazbi jer nigdje u Europi još nije bilo posebnih koncertnih dvorana.
U izvorima iz kojih crpimo podatke o splitskom glazbenom životu navodi se da je stolnica svetog Duje imala kantora već u 14. stoljeću, a orgulje početkom 15. stoljeća od kada ima i stalnog kapelnika, profesionalca, orguljaša i ravnatelja zbora, koji je dobivao plaću iz općinskog proračuna, čak ako je bio i svećenik. U 17. stoljeću o glazbenim se funkcijama katedrale skrbi skladatelj Ivan Lukačić, a kasnije i niz drugih poznatih glazbenika kojima je splitski nadbiskup s kraja 17. i početka 18. stoljeća Stjepan Cosmi dobavio nove orgulje. Splitski amaterski glazbenici i pjevači kao i pučki pjevači iz Velog Varoša povremeno pomažu u bogoslužju.

Gozbe s koncertom

Po ugledu na talijansku praksu, koncerti se, osim u crkvama, priređuju i u salonima splitskih plemića, "bogato i elegantno namještenim porteghima". Ti su koncerti bili glazbena kulisa na gozbama. Raskoš na tim "partyjima" bila je očito izazovna za kriterije splitskog pjesnika Jerolima Kavanjina (Bogatstvo i uboštvo), koji se zgražao nad jelima i (uvoznim) vinima, a još početkom 20. stoljeća u palači Cambi, u sjeveroistočnom kutu Pjace, koncertiralo se uz ples "u velikoj i lijepo uređenoj dvorani..." da bi u ranu zoru gosti izlazili na terasu "s koje je pucao pogled preko krova starog grada i Varoša sve do Sustjepana i šumovitog Marjana", piše dr.Danica Božić- Bužančić.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.