strana 2 od 3

LEGENDA ŽIVI ČUVENA KOMIŠKA GAJETA PREDSTAVLJAT ĆE
JOŠ JEDNOM HRVATSKU U INOZEMSTVU

Falkuša opet putuje u Brest

Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića ekspedicija “Gajeta falkuša - Brest 2004” zaputit će se prema glavnom gradu Bretagne, gdje će biti čak 2000 tradicionalnih brodova iz 40 zemalja

Lola WRIGHT

Komiška gajeta falkuša Comeza Lisboa predstavljat će Hrvatsku na najvećem svjetskom festivalu mora i mornara u Brestu, koji će održati od 10. do 16. srpnja ove godine.
Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića ekspedicija “Gajeta falkuša - Brest 2004” zaputit će se prema glavnom gradu Bretagne, gdje će biti čak 2000 tradicionalnih brodova iz 40 zemalja. Organizatori najavljuju dolazak 17000 mornara, 2000 glazbenika i raznih drugih umjetnika, 800 novinara, 6000 volontera, predstavnike 350 kompanija, zatim 300 izložbi te više od milijun posjetitelja.
Posljednjeg dana festivala iz Bresta kreće velika regata brodova prema 30 milja udaljenom Duarnanezu. Na regati će, uz falkušu, sudjelovati i najveći jedrenjak na svijetu Sedov, dug 118 metara.
- Bit će to prilika da hrvatsku pomorsku tradiciju predstavimo u najboljem svjetlu - kazao je prof. dr. Joško Božanić, ravnatelj neprofitne kulturne ustanove Ars Halieutica iz Komiže koja je pod pokroviteljstvom UNESCO-a i HAZU sagradila repliku najstarijeg sačuvanog ribarskog broda na Mediteranu gajete falkuše.
Posada komiške gajete već prvog dana festivala demonstrirat će navigacijska, ribarska i kulinarska umijeća hrvatskih ribara, a za to su zaduženi kapetan falkuše Tonko Božanić Gruje, te članovi posade Bepi Fiamengo, Tonči Božanić, Joško Božanić i Antonio Belanić. U okviru sedmodnevnog progama bit će postavljena izložba koja predstavlja hrvatsku brodograditeljsku, pomorsku i ribarsku tradiciju. Bit će, također, prezentiran projekt istraživanja i rekonstrukcije falkuše i njenog prezentiranja svijetu.
- Zadnja falkuša se potopila 25. kolovoza 1986. godine na Biševu. Organizirao sam njeno spašavanje i tom prilikom sam inicirao stvaranje ribarskog muzeja u Komiži, a iz brodoloma spašena posljednja komiška falkuša poslužila je kao podloga za rekonstrukciju. Napravljena je, naime, nova falkuša, koja je bila na svjetskoj izložbi u Lisabonu 1998. godine.
Falkuša je porinuta u Komiži 6. prosinca 1997. godine, kada su bili prisutni svi najviši predstavnici EXPO 98 iz Lisabona, i to je bio simboličan početak 100. svjetske izložbe na kojoj je Hrvatska prvi put sudjelovala. Direktorica Portugalske izložbe EXPO 98 bila je kuma falkuši i dala joj je ime Comeza Lisboa.
- Comeza je staro ime Komiže, a Lisboa znači Lisabon - kazao je dr. Božanić.
Gajeta falkuša Comeza Lisboa plovila je i na međunarodnom festivalu mora i mornara u Brestu 2000. godine, kada je izabrana među 10 najzanimljivijih brodova svijeta. Tada je poznata institucija Thalassa iz Pariza, snimila dokumentarni film u kojem je predstavila deset izabranih brodova, među kojima je i komiška falkuša.
- Mala devetometarska barka ima bogatu povijest, a poznata je po tome što je kroz povijest ulovila najviše srdela u Jadranu. S njom su Komižani plovili čak do Malte. Ta barka dočekala je Papu na Palagruži 1177. godine, a njome je Franjo Josip prevezen s parobroda na Rivu kada je 1875. godine posjetio Komižu. Barka mu se toliko svidjela pa je odlučio te godine izložiti u Beču - ispričao nam je dr. Božanić. Spomenimo, naposljetku, kako je svjetskoj fondaciji za zaštitu okoliša (World Wilde Life Fund)istaknuta ponuda da gajetu falkušu Comeza Lisboa, kao svjetsko kulturno dobro, proglasi simobolom ekološke ravnoteže Mediterana.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.