Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
srijeda, 12.5.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  stella
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 1

Sv. DUJE, SALONA I SPLIT (6)

Sudamja, tradicijsko štovanje sv. Dujma

Štovanje sv. Dujma traje 17 stoljeća. Da ne bi došlo do preklapanja Sudamje i Uskrsa, koji se najčešće slavi u travnju, proslava sv. Dujma, iako je mučenik pokopan 10. travnja, prenesena je na 7. svibnja. Posebno je veličanstvena bila Sudamja 1770. kad je u katedrali iz kasnogotičkog Boninova oltara svečano prenesena raka sv. Dujma na novi Morlatierov oltar

piše don Josip DUKIĆ

Prema dosadašnjim podacima, sv. Dujam je bio prvi imenom poznati biskup salonitanske crkve. Nakon mučeničke smrti, najvjerojatnije u gradskom amfiteatru, pokopan je 10. travnja 304. izvan gradskih zidina, na Manastirinama. Sačuvana slova DOMN na već spomenutom ulomku oltarne menze i natpis sa sarkofaga Dujmova sinovca Primusa, na kojem piše da je on (Primus) bio NEPOS DOMNIONES MARTORES, tj. nećak Domnija mučenika, navode na zaključak da se Dujam u izvorno zvao DOMNIO. Kroz povijest mu se ime mijenja do konačnog pohrvaćenog oblika DUJAM ili DUJE.
Štovanje sv. Dujma u Saloni i Splitu uz povremene prekide traje 1700 godina. Razlog što se blagdan sv. Dujma slavi 7. svibnja, iako je pokopan 10. travnja, posve je jednostavan: Uskrs kao najveća kršćanska svetkovina, čiji je datum promjenljiv, najčešće je u travnju. Da ne bi došlo do preklapanja slavljenja ta dva blagdana, slavlje sv. Dujma se prenosi u prvu nedjelju svibnja.

"Zaslužni" ukopi

Nedugo nakon Dujmova pokopa uokolo njegova groba počinju prvi ukopi kršćana. Bila je čast počivati uz Dujma. Biskupi i imućniji kršćani pokapani su u neposrednoj blizini groba, u kapelicama i skupljim sarkofazima, a oni manje imućni i ugledni podalje od središnjeg mjesta. Početkom 5. stoljeća iznad većine grobova i kapela izgrađena je trobrodna bazilika sv. Dujmu u čast.
Na temelju ispravnog zapažanja F. Veraje, na lateranskome mozaiku sv. Dujmu pripada najčasnije mjesto od svih prikazanih mučenika, zauzima časnije mjesto i od sv. Venancija, po kojem se oratorij zove. Smješten je u desnoj strani apside, između sv. Petra i sv. Ivana Krstitelja s lijeve i, kako se pretpostavlja, pape Teodora s desne strane. Lik sv. Venancija je na lijevoj strani, pokraj sv. Pavla, koji se po važnosti prikazuje poslije sv. Petra.
Prema izvještaju u Historia Salonitana Tome Arhiđakona, dio kostiju sv. Dujma prenesen je zajedno s kostima sv. Anastazija iz Solina u splitsku katedralu. Tomin tekst je don Lovre Katić usporedio s rezultatima arheoloških iskapanja u Saloni i utvrdio podudaranje, osobito opis groba sv. Dujma na Manastirinama. Stoljećima stolna crkva i komuna nastoje na što svečaniji način obilježiti blagdan svog zaštitnika. U Splitskom statutu iz 1312. godine zapisano je da svatko mora blagdan svetoga Dujma časno poštovati i slaviti.

Slavlja i zabrane

Na blagdan sv. Dujma 1707. umro je, a tri dana nakon smrti pokopan, jedan od najčasnijih Dujmovih nasljednika splitski nadbiskup Stjepan Cosmi. Svećenik Nikola Petricelli je zapisao: Ispraćen je uz nevjerojatnu žalost čitavoga grada zavijenog u crno... i to tek poslije tri dana jer se zahvalnu i od boli gotovo izbezumljenu mnoštvu ništa nije činilo dovoljnim da bi odalo dostojne počasti tako divno za nj zaslužnu biskupu.
Papa Ivan Pavao II. u pratnji msgr. Ante Jurića moli pred relikvijama sv. Duje u splitskoj katedrali 4. listopada 1998.Od posljedica kužne bolesti 1784. godine stradalo je više od trećine gradskog stanovništva. Jedan od preživjelih, otac Fedele iz Zadra, sudjeluje u skromnoj procesiji po gradu, u kojoj je bilo šest-sedam osoba. Prema njegovu zapisu, način na koji je održana procesija u tako skučenom obliku i neobičnim odjelima... potpuno (je) primjeren teškim nevoljama...
J.A. Matutinović, pod utjecajem revolucionarnih načela slobode i jednakosti, spriječio je održavanje javnih priredbi na dan sv. Dujma 1791. i 1792. godine. U vrijeme komunističke vladavine, sve do demokratskih promjena, bila je za blagdan sv. Dujma zabranjena procesija po gradu. Uspostavom Republike Hrvatske, Split je ponovno proglasio Danom grada 7. svibnja, blagdan sv. Dujma, biskupa i mučenika.
Od svih proslava, treba istaknuti veličanstvenu proslavu Sudamje 1770. godine, koja se može smatrati središnjom proslavom tog blagdana u 18. stoljeću. U katedrali je iz starijeg kasnogotičkog Boninova oltara svečano prenesena raka sv. Dujma na novi barokni oltar, na lijevo od glavnih vrata katedrale, što ga je tri godine prije izradio G.M. Morlatier.

Od Kotora do Sušaka

Od Kotora do Sušaka brojne su crkve posvećene u čast sv. Dujma. Na Manastiriama 1695. godine, dao je u znak pobožnosti F. Marković iz Bosne izgraditi crkvicu u čast sv. Duje i sv. Anastazija. Od šezdesetih godina prošlog stoljeća uz crkvicu se svake godine slavila sv. misa na blagdan sv. Dujma.
Najudaljenija crkva posvećena sv. Dujmu u pravcu juga je ona u kotorskoj biskupiji, u Škaljarima kod Kotora. Kako je crkva u ruševnom stanju, ovih dana Splitsko-makarska nadbiskupija, zahvaljujući doprinosima pojedinaca i ustanova, sudjeluje u njezinoj obnovi. Relikvijama sv. Dujma u katedrali, prve listopadske nedjelje 1998. godine, došao se pokloniti najugledniji hodočasnik Sveti Otac Ivan Pavao II.
Po predaji Splitski evanđelistar, knjiga evanđelja za najsvečanija bogoslužja, napisao je sv. Dujam svojom rukom. Također, po predaji, kad su Dujma prenosili iz Salone u Split, evanđelistar mu je pri polaganju u sarkofag stavljen na grudi i tako je dospio u Split gdje se i danas čuva. Sveti je libar predstavljen javnosti uoči ovogodišnje proslava sv. Dujma. U čast sv. Dujmu Biskupskoj palači otvorena je izložba Štovanje sv. Dujma kroz vjekove, a tjedan dana nakon Sudamje u Katoličkom bogoslovnom fakultetu održat će se međunarodni znanstveni skup o salonitansko-splitskoj crkvi u prvom tisućljeću.

Svršetak
 
Još u rubrici:
 


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/1