strana 1 od 2

RAZGOVOR - Dr. IVO SANADER, PREDSJEDNIK HRVATSKE VLADE

GOSPODARSKA OFENZIVA
NA SVIM FRONTAMA

PRIORITETI - Dobivanje kandidature i datuma početka pregovora s EU-om ostaju vrhunski prioriteti, ali nismo zaboravili domaću scenu: potakli smo osnivanje udruge izvoznika, ojačat ćemo Agenciju za poticanje ulaganja, krećemo u prezentaciju programa za poticanje poduzetništva, predstavili smo projekt poduzetničkih zona...
JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO - U Clevelandu ćemo hrvatskim iseljenicima ponuditi uključivanje i u proces privatizacije u turizmu. Predstavit ćemo im i projekt javno-privatnog vlasništva kojim se stvara jak rejting tvrtke da bi se postigla bolja cijena u privatizaciji za koju godinu
PRIVATIZACIJA - Odlučili smo u idućih 15 do 18 mjeseci po brzom postupku privatizirati sve tvrtke u kojima je država vlasnik do 50 posto. Ostat će nam velika poduzeća koja će biti posebno razmatrana

Stječe se dojam da Vladu ne vodite po principu korak po korak, nego po principu jedno po jedno: prvi cilj Vlade je bio dobivanje avisa i na tome ste se sa svojim timom angažirali bez ostatka. Nakon što je to pozitivno riješeno, po potezima Vlade koji su uslijedili, iščitava se da je sada cilj gospodarstvo. Je li to točno i u čemu se to sve očituje?
- Neću vam proturječiti, ali sigurno je glavni prioritet moje vlade u prvih nekoliko mjeseci bio dobivanja avisa, a sada ostaje i dobivanje kandidature i datuma početka pregovora. Ta dva cilja koja treba ostvariti ostaju i dalje vrhunski prioritet ove vlade, a mislim i svih nas u Hrvatskoj. To bi se trebalo dogoditi na sjednici Europskog vijeća 17. i 18. lipnja ove godine.

Postajemo zemlja pune stabilnosti

U tom smislu bilo je logično da smo se od mene do ministra vanjskih poslova, ministice za europske integracije, ali i ostalih članova Vlade, maksimalno angažirali na tom planu.
Nismo zaboravili domaću scenu, prije svega gospodarstvo, unutrašnju politiku, ali u pravu ste sada ćemo se s puno većim angažmanom posvetiti pitanju gospodarstva, premda još uvijek treba odraditi i spomenuta dva velika cilja kada je riječ o približavanju EU-u. Sam avis je bio velik prvi iskorak, ali nije dovoljan, nego nam trebaju i ove dvije odluke EV-a.
Ako nam je gospodarstvo udarna tema, pojasnite nam na koji će način Vlada surađivati s novoosnovanom udrugom izvoznika i što znači osnivanje dviju novih agencija: za poticanje investicija i za poticanje izvoza?
- Među poticajima za osnivanje udruge izvoznika bio je i moj poticaj i onaj središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju. Naišli smo na vrlo dobar prijem kod izvoznika, dobili smo dojam da su oni razmišljali u istom smjeru da se udruže i da to bude udruga koja će međusobno razmjenjivati iskustva jer su različite zemlje u koje izvoze te da će kao udruga moći više i konkretnije predlagati Vladi, što se može napraviti za povećanje izvoza. Odaziv je bio izvanredno veliki nadmašio je sva naša očekivanja - okupilo se 2,5 tisuće ljudi na osnivačkom skupu udruge.
Agencija za poticanje ulaganja već postoji. Nju ćemo samo ojačati i malo je restrukturirati: pridodat ćemo joj dio koji je osnovala bivša vlada - odjel pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Mislimo te dvije institucije spojiti u jednu, a u ministarstvu će, naravno, ostati dio vezan za to jer svi moramo raditi na poticanju stranih ulaganja, primjerice i Ministarstvo vanjskih poslova preko gospodarske diplomacije, ali ćemo dobar dio ljudi iz odjela usmjeriti u rad agencije. Agencija za poticanje izvoza je sukladna svim ovim aktivnostima i osnivanju udruge izvoznika koja je pozdravila najavu Vlade o formiranju takve agencije.
Kad smo kod gospodarskih tema, treba reći da je Vlada na svojoj zadnjoj sjednici donijela program mjera poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Taj ćemo program sa sedam tematskih skupina prezentirati javnosti tjedno. Osnivali smo i povjerenstvo za realizaciju projekta poduzetničkih zona. Imamo jako dobar odjek na terenu iz županija, nakon što smo projekt predstavili svim županima u Hrvatskoj koji su ga u potpunosti podržali.
Nemojte zaboraviti da smo prije mjesec dana prezentirati 55 mjera za jačanja kompetitivnosti hrvatskoga gospodarstva koje sada trebaju ići u realizaciju. Formirali smo i radne grupe koje će izraditi zakonske prijedloge za hitnu realizaciju tih mjera jer se neke mogu realizirati odmah, a neke za godinu dana.
Mislim da možemo zaista govoriti o gospodarskoj ofenzivi Vlade, da radimo na svim frontama. Uza sve to ne smijemo zaboraviti i činjenicu da odluke EU-a imaju i te kako blagotvornu ulogu na gospodarstvo. Činjenica da EU prihvaća Hrvatsku - ako budu još ove dvije odluke u lipnju pozitivne - da smo gotovo pridruženi član, puno mijenja nabolje naš međunarodni položaj i sliku Hrvatske u svijetu. Prema tome, Hrvatska postaje predvidiva zemlja, zemlja i makroekonomske i političke stabilnosti. Takva je ocjena na koncu dana i u avisu - funkcionirajuće demokracije i tržišne ekonomije, ali ovo će biti konačna potvrda.

Lipanj je ključni mjesec

Siguran sam da će se i domaći i strani ulagači puno lakše odlučiti za ulaganje u Hrvatsku nakon ovih odluka EU-a. To će bitno olakšati naš međunarodni položaj, ali i pomoći u rastu gospodarstva.
Lipanj nam je dakle ključni mjesec na vanjskom i unutarnjemm planu. U to se uklapa i planirani posjet Vladine delegacije našim iseljenicima u Clevelandu. Idete li u Cleveland s konkretnomm ponudom ulaganja naših iseljenika u Hrvatsku?
- Da, ići ćemo s konkretnom ponudom prije svega da se uključe u proces privatizacije u turizmu, u kupovanje hotela na jadranskoj obali. Isto tako ćemo im predstaviti projekt javno-privatnog partnerstva. To je za sada u Hrvatskoj bilo samo na autocesti Zagreb-Macelj, a mi ga sada otvaramo i u drugim sektorima. Vlada je prihvartila prvi takav projekt s fondom Questus za Sunčani Hvar, dakle u partnerstvo, a ne u privatizaciju. Cilj javno-privatnog parnterstva je jačanje kompanije, stvaranje jakog rejtinga te tvrtke da bi se postigla bolja cijena u privatizaciji za koju godinu.
Država ne misli trajno ostati suvlasnik ni jednog objekta s kojim ide u javno-privatno partnerstvo, nego ga mislimo dati na upravljanje društvima za upravljanje imovinom kao što je Fond Questus u kojem su najjače hrvatske tvrtke od PBZ, Našicecementa, FINE Varžadin, Lure, Jamnice do Tankerske plovidbe iz Zadra. Očekujemo da će se za koju godinu vrijednost Sunčanog Hvara povećati i tada ćemo ići u privatizaciju i prodati ga po puno boljoj cijeni. Cilj je dakle da i partneri i država profitiraju iz takvog partnerstva.

Želimo utjecati na razvoj HT-a

Hoće li se sistem javnog-privatnog parnterstva proširiti na još koju turističku tvrtku već za ovu turističku sezonu?
- Uputili smo javni poziv za takvo partnerstvo za sjednice Vlade u Rijeci i taj je opoziv trajno otvoren. Već imamo desetak prijavljenih projekata u Središnjem državnom uredu za stratgegiju razvoja koji ih razmatra i vrlo skoro će ih predložiti Vladi.
Radi javnosti, da bi sve bilo jasno, treba reći da javno-privatno partnerstvo nije supstitut za privatizaciju koja ide svojim tokom. Kao što je već poznato, odlučili smo u idućih 15 do 18 mjeseci po brzom postupku privatizirati sve gdje je država vlasnik do 50 posto. Ostat će nam velika poduzeća gdje je država vlasnik više od 50 posto i ona će biti posebno razmatrana. Želimo da Fond za privatizaciju, nakon što odradi ovaj dio posla, praktički prijeđe u sustav Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
To nas dovodi do vlasništva države koje nije 50 posto, ali je veliko po svome značenju: jer riječ je o HT-u. Je li točno da ste razgovarali s Deutsche Telekomom koji želi kupiti i ostatak dionica HT-a, odnosno hoće li Vlada izići iz vlasništva u HT-u?
- Da, imali smo razgovor s predstavnicima Deutsche Telekoma. Jedina tema razgovora bila je budućnost HT-a. Htjeli smo od njih kao većinskog vlasnika čuti koja je njihova daljnja strategija. To smo primili na znanje, razmotrit ćemo i sigurno će se Vlada vrlo brzo o tome očitovati. No, u ovom trenutku ne bih mogao konkretnije govoriti.
Apsolutno smo zainteresirani jer nam treba široko pojasna mreža za kompjutorizaciju Hrvatske za projekt e-Hrvatska 2007. Želimo dostići najjače europske zemlje u tome, a tu nam je vrlo bitan partner HT. Prenijeli smo stoga s naše strane da želimo zadržati ulogu države u strategiji razvoja HT-a.
Nezaobilazni dio gospodarskog sektora su i odnosi Hrvatske s MMF-om. Jesu li točne informacije da se razmišlja o sklapanju nešto labavijeg aranžmana s MMF-om nego što je stand by?
- Za sada ne razmišljamo o drukčijem aranžmanu. Imali smo vrlo dobre prve dvije runde razgovora u Zagrebu i Washingtonu. Očekujemo treću rundu razgovora za dva tjedna u Zagrebu kada ćemo riješiti sve dileme stand by aranžmana.

Potpora 42 posto birača svjedoči o našoj politici

Vaša stranka vam je golemom većinom povjerila još jedan predsjednički mandat, a rejting stranke se prema najnovijim anketama u javnosti popeo na visokih 42 posto. Jeste li prosvijećeni apsolutist na čelu HDZ-a ili reformator koji stranku i državu vodi u EU? Što pri tome znači za HDZ dobivanje statusa pridruženog člana Europske pučke stranke?
- Zanimanje za HDZ u javnosti ne jenjava, nego se povećava, što ja naravno i te kako pozdravljam. Danas kada HDZ, kao konsolidirana stranka koja je odnijela veliku izbornu pobjedu, ne potresaju više nikakvi sukobi, nekima to - čini mi se - smeta. No, što im ja mogu. Ne valja kada se HDZ svađa, ne valja kada se ne svađa. Vjerojatno bi za neke najbolje bilo da HDZ-a nema, ali nisu oni bitni u demokraciji, već birači koji, kao što ste rekli, u ovom trenutku daju HDZ-u potporu od 42 posto, što bi značilo apsolutnu većinu mandata u Hrvatskom saboru. Ima li bolje i vjerodostojnije potvrde politike koju vodimo?!
Uz to i Europska pučka stranka, koja je imala svoje promatrače na našem saboru, četiri dana nakon našeg 9. općeg sabora, donosi odluku da HDZ postane pridruženi član te asocijacije. HDZ je time i u Europi prepoznat kao vodeća politička snaga Hrvatske i hrvatskog naroda. Odluka Europske pučke stranke, 42-postotna potpora građana veliko su priznanje i obveza HDZ-u da ustraje u provođenju zacrtane politike.
Isključili ste iz članstva članove vodstva HDZ-a u Brelima zbog njihove potpore bespravnoj gradnji. Hoće li HDZ jednako odlučno obračunati sa svima koji su u nesuglasju sa zakonom?
- Breljanski HDZ sukladno načelu subsidijarnosti donio je odluke na koje ima pravo. Stranački statut dopušta da više tijelo razmotri odluke nižeg tijela. No, neovisno o tome mi u HDZ-u ostajemo čvrsto protiv bespravne gradnje. U Hrvatskoj mora vladati pravo i poštovati se svi njeni zakoni.
Recite nam za kraj hoće li u Splitu biti prijevremenih izbora ili će aktualni poteštat svoj mandat odraditi do kraja?
- Što se Splita tiče - o pitanju koje ste postavili ne odlučuje HDZ, nego većina vijećnika u Gradskom vijeću. Mogu reći samo da podržavam izjavu predsjednika Gradskog odbora HDZ-a Splita po kojoj bi, ako bi došlo do krize, HDZ bio za izbore, a ne za "leteće promjene" bez izborne verifikacije.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.