strana 1 od 1

OVRHE ZBOG NEPLAĆANJA HIPOTEKARNIH KREDITA

Bez stana može ostati 380 Splićana

Pred splitskim Općinskim sudom trenutačno je oko 10.000 ovršnih prijedloga zbog dugova za struju, vodu, telefon, komunalije, kredite... Od toga je 380 ovršnih postupaka za klasične hipotekarne kredite, a samo je ove godine, do kraja travnja, sudu stiglo 95 takvih prijedloga. Lani su 53 građanina ostala bez nekretnina

piše Sanja STAPIĆ

Pred splitskim Općinskim sudom trenutačno je 12.000 ovršnih prijedloga, od čega glavnina, oko 85 posto ili nešto više od 10.000, otpada na ovrhe građana i njihove neplaćene račune za struju, vodu, telefon, komunalije, kredite... Od tog je broja 380 ovršnih postupaka za klasične hipotekarne kredite, a samo je ove godine, do kraja travnja, sud zapljusnuo val od 95 takvih novih ovršnih prijedloga.
Lani su 53 građanina ostala bez svojih nekretnina — stanova, poslovnih prostora i zemljišta — prodanih na dražbama zbog neplaćanja kredita, a "najlošija" je godina bila 2001., kada je 86 ljudi ostalo bez nekretnina zbog neplaćanja hipotekarnih zajmova, kaže Stjepan Mamić, sudac koji je tijekom proteklih osam godina vodio ovršne postupke pred splitskim Općinskim sudom.
— Najveći dio postupaka što se tiču hipotekarnih kredita, njih dvije trećine, riješe se tako da ljudi podmire dugovanja novim kreditom, posudbom novca od prijatelja... da ne bi ostali bez nekretnine. Stranke se i izvan suda mogu sporazumjeti i dogovoriti te odgoditi ovrhu. Vjerovnicima je stalo do novca, da se dugovanja podmire, pa je bankama draže dobiti novac, a ne se naplaćivati nekretninama, te nastoje uglavnom omogućiti ljudima da se snađu — kaže sudac Mamić.
Prema njegovim riječima, trajanje ovršnog postupka ne ovisi o samom sudu, već o vjerovnicima. Požuruju li vjerovnici postupak, trajat će kraće, a inače mogu trajati od pola godine pa i do sedam godina. Od plaća i mirovina se za dugove u principu usteže trećina, a do polovice mjesečnih primanja za naknade za uzdržavanje i naknade za narušeno zdravlje, kaže sudac Mamić koji veli da u svojoj praksi nije imao slučaj da netko ostane bez cijele plaće zbog dugova. Naglašava da se u slučajevima kada dužnici strujnih, telefonskih... računa nemaju sredstava, ide u pljenidbu njihove imovine, no zbog struje nitko neće ostati bez krova nad glavom.
Premda sustav razmjene podataka banaka, svojevrsna crna lista neurednih klijenata, funkcionira mjesec dana, nema podataka koliko je ljudi u Hrvatskoj u situaciji da zbog neuredne otplate kredita može strahovati od ovrhe. Tvrdi to dr. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, objašnjavajući nepostojanje tih podataka činjenicom da su u sustavima isti ljudi pojavljuju više puta zbog različitih "minusa" na listi, pa sam broj nije vjerodostojan. HUB tih podataka nema, a banke znaju samo "svoje" stanje na listama. Ipak, u javnosti su se pojavile procjene da je od 60.000 do 80.000 klijenata banaka na tim listama. Ipak, treba znati da su mnogi na liste dospjeli i zbog razloga koji nemaju veze sa zajmovima, primjerice nedopuštenih minusa na tekućim računima, pa se ne može tvrditi da su svi ti ljudi u opasnosti od suda, pljenidbi, ovrha...
Na pitanje je li postotak naplate od građana, najurednijih dužnika bankama, još uvijek visokih 97 ili 98 posto, što znači da od dva do tri posto dužnika ima problema s vraćanjem zajmova, dr. Bohaček odgovara da tim podatkom ne raspolaže, no veli da to i nije toliko važno:
— Nije problem kad nekoj banci naplata s 98 posto padne na 90 posto. Problem je samo ako to ta banka nije znala. Naše banke, a mnoge su u sustavima velikih stranih banaka, imaju tehnike upravljanja rizicima. One prate naplatu i vrlo dobro mogu procijeniti koliki će to postotak biti za godinu, 18 mjeseci i više. Kad imate veliki val plasmana, nije nenormalno da se možda ponešto pogorša postotak naplate, ali banke to znaju i očekuju.
Građani bankama duguju 55 milijardi kuna kredita, što čini oko 30 posto bruto društvenog proizvoda, u zemljama EU-a taj se prosjek kreće oko 80 posto, u Americi i Velikoj Britaniji od stotinu do 120 posto, a novoprimljenim zemljama u EU prosjek je manji od hrvatskoga. Prvi čovjek HUB-a veli da sva ta gospodarstva normalno funkcioniraju i da situacija sa zaduženosti u Hrvatskoj nije blizu alarmantnoj.
— Uostalom, sve i da imamo najbolje kredite na svijetu, oni bez potražnje neće ići. Banke ne određuju potražnju.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.