PROF. DARKO PREBEŽAC O DEVASTACIJI MAKARSKOG PRIMORJA
I HRVATSKE OBALE, TE IZRADI PLANOVA RAZVOJA
Dalmacija se mora ugledati na Istru
Potaknut Klubom studenata Makarskog primorja pročelnik Katedre za turizam Zagrebačkog
ekonomskog fakulteta dr. Darko Prebežac predvodio je projekt istraživanja stavova o
devastaciji i betonizaciji Makarskog uzobalja posebno o utjecaju na turistička kretanja.
Na okruglom stolu u hotelu "Meteor" naglasili ste kako sada imamo dokumenat
nacionalne politike razvoja turizma i znamo što nam je raditi. Međutim taj master plan
je nedovoljno prezentiran javnosti i na terenu se uopće ne osijeća.
- Istina, u javnosti nije dovoljno o njemu govoreno. Prošla ga je Vlada usvojila pred
kraj mandata.
Kojim će se onda putom zaputiti Makarska
rivijera? Zašto mi u Dalmaciji ne možemo jasno definirati ciljeve i shodno tome se ponašati
kao što je to učinila Istra?
- Istra je izradila odličan master plan razvoja. Isto mora učiniti svaka županija i
dati smjernice onima koji se bave turizmom. Ako nemamo jasno određenje na razini države
ne samo u određivanju posebnosti za svako turističko područje, nego i što se tiče
zakonske, monetarne i poreze politike koje moraju podržati turizam kao stratešku granu
privrede, onda lokalna vlast sama može malo toga napraviti.
Master planove razvoja turizma izrađivali su nam stranci, od NATO-a do Španjolaca.
Rezultati od njima datog novca su apsolutno nikakvi!?
- Turističke planove moraju raditi domaći stručnjaci, a ne da ih kao radnu snagu angažiraju
stranci. Dobivali smo kompilaciju različitih strategija, ne nama primjerenu. Jer oni ne
mogu u kratkom vremenu razumjeti mentalitet našeg podneblja. Nitko ne može bolje
projektirat od naših ljudi. Ali mi smo skloni glorificirati stranu pamet.
Na privatne iznajmljivače, u čijem je posjedu tri četrvtine sveukupnih smještajnih
kapaciteta Hrvatske, nitko ne obraća pažnju, a spominje ih se samo kad je u pitanju
primjena represivnih mjera. Nije ih bilo ni sada na okruglom stolu sa studentima?
- Hotelijeri diktiraju turizam u nas. Jedni te isti ljudi godinama se vrte. Savjet za
turizam sastavljen je od takvoga kadra. Ne sumnjam u njihovu kvalitu, ali oni su u sukobu
interesa. Zato će poduprijeti zakone koji im idu u prilog, a znamo da je definicija
turizma daleko šira od hotelijerstva i ugostiteljstva. Privatni kapaciteti u privatnom
smještaju su neiskorišteni. Da ne govorim o potencijalnim kućama za odmor, koje nisu
kategorizirane. Kada te kapacitete procijenimo onda ćemo moći točno zaključiti kakve
kapacitete dalje trebamo graditi i da vidimo koliko ih se može staviti u funkciju.
Upravo se na okruglomm stolu u vrlo ugroženoj Makarskoj progovorilo o negativnom utjecaju
betoniranja obale na turitički razvoj. Za kakvo tržište gradimo?
- Mi ne znamo koje je naše tržište da bismo znali što nam je ponuditi. Moramo se odlučiti,
podijeliti tržište u segmente i vidjeti što možemo dati bolje od drugih konkurenata.
Ne možemo biti univerzalni. Turisti koje smo prije rata imali ne moramo čekati, jer se
oni neće vratiti. Stvari su se stubokom promijenile, pogotovo na ogromnom tzv. istočnom
tržištu.
Ne činili Vam se iz ankete da nam stranci bolje odmjeravaju dobre i loše svari nego mi
sami. Vidljivo je s mora kako su nam naselja rijetka, a jagma je za gradnjom u svakoj
uvali, i silna betonizacija i širenje postojećih naselja. Zašto sami sebe lažemo?
- Naši ljudi su kritičniji prema devastaciji dok nas stranci neopterećeni gledaju. Naši
ljudi s pravom kažu da se gradi brzo, preko noći i da se devastiraju prostori radi kojih
gosti dolaze. Ali nismo ekološki svjesni. Zapadnjaci odgajaju djecu u vrtićima da je
turizam djelatnost od koje se živi i da se onda drugačije mora odnositi i prema prirodi.
Mi se prema turizmu ne odnosimo kao o opredjeljenju i našeg čovjeka netko mora
educirati.
Što bi danas radili u Makarskoj da pada kiša?
- Sjedio u hotelu i bio izbezumljen. Turisti se ne dolaze samo kupati. Trend je da svatko
sebi kreira odmor i odabire iz bogate ponude. U nas su još problem informativni punktovi,
da ne govorimo o programima. Rješenje su udruge koje se moraju organizirati i probiti
barijere, da lokalno stanovništvo počne kreirati turizam. Ne može se čekati da se
stvari riješe odozgo.
Ana DRAGIČEVIĆ
|