Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Grafička djelatnost Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
30.4. i 1.5. 2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  more
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 4

PROF. DARKO PREBEŽAC O DEVASTACIJI MAKARSKOG PRIMORJA
I HRVATSKE OBALE, TE IZRADI PLANOVA RAZVOJA

Dalmacija se mora ugledati na Istru

Potaknut Klubom studenata Makarskog primorja pročelnik Katedre za turizam Zagrebačkog ekonomskog fakulteta dr. Darko Prebežac predvodio je projekt istraživanja stavova o devastaciji i betonizaciji Makarskog uzobalja posebno o utjecaju na turistička kretanja.
Na okruglom stolu u hotelu "Meteor" naglasili ste kako sada imamo dokumenat nacionalne politike razvoja turizma i znamo što nam je raditi. Međutim taj master plan je nedovoljno prezentiran javnosti i na terenu se uopće ne osijeća.
- Istina, u javnosti nije dovoljno o njemu govoreno. Prošla ga je Vlada usvojila pred kraj mandata.
Prof. dr. Darko Prebežac/Krešimir ŽANETIĆKojim će se onda putom zaputiti Makarska rivijera? Zašto mi u Dalmaciji ne možemo jasno definirati ciljeve i shodno tome se ponašati kao što je to učinila Istra?
- Istra je izradila odličan master plan razvoja. Isto mora učiniti svaka županija i dati smjernice onima koji se bave turizmom. Ako nemamo jasno određenje na razini države ne samo u određivanju posebnosti za svako turističko područje, nego i što se tiče zakonske, monetarne i poreze politike koje moraju podržati turizam kao stratešku granu privrede, onda lokalna vlast sama može malo toga napraviti.
Master planove razvoja turizma izrađivali su nam stranci, od NATO-a do Španjolaca. Rezultati od njima datog novca su apsolutno nikakvi!?
- Turističke planove moraju raditi domaći stručnjaci, a ne da ih kao radnu snagu angažiraju stranci. Dobivali smo kompilaciju različitih strategija, ne nama primjerenu. Jer oni ne mogu u kratkom vremenu razumjeti mentalitet našeg podneblja. Nitko ne može bolje projektirat od naših ljudi. Ali mi smo skloni glorificirati stranu pamet.
Na privatne iznajmljivače, u čijem je posjedu tri četrvtine sveukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske, nitko ne obraća pažnju, a spominje ih se samo kad je u pitanju primjena represivnih mjera. Nije ih bilo ni sada na okruglom stolu sa studentima?
- Hotelijeri diktiraju turizam u nas. Jedni te isti ljudi godinama se vrte. Savjet za turizam sastavljen je od takvoga kadra. Ne sumnjam u njihovu kvalitu, ali oni su u sukobu interesa. Zato će poduprijeti zakone koji im idu u prilog, a znamo da je definicija turizma daleko šira od hotelijerstva i ugostiteljstva. Privatni kapaciteti u privatnom smještaju su neiskorišteni. Da ne govorim o potencijalnim kućama za odmor, koje nisu kategorizirane. Kada te kapacitete procijenimo onda ćemo moći točno zaključiti kakve kapacitete dalje trebamo graditi i da vidimo koliko ih se može staviti u funkciju.
Upravo se na okruglomm stolu u vrlo ugroženoj Makarskoj progovorilo o negativnom utjecaju betoniranja obale na turitički razvoj. Za kakvo tržište gradimo?
- Mi ne znamo koje je naše tržište da bismo znali što nam je ponuditi. Moramo se odlučiti, podijeliti tržište u segmente i vidjeti što možemo dati bolje od drugih konkurenata. Ne možemo biti univerzalni. Turisti koje smo prije rata imali ne moramo čekati, jer se oni neće vratiti. Stvari su se stubokom promijenile, pogotovo na ogromnom tzv. istočnom tržištu.
Ne činili Vam se iz ankete da nam stranci bolje odmjeravaju dobre i loše svari nego mi sami. Vidljivo je s mora kako su nam naselja rijetka, a jagma je za gradnjom u svakoj uvali, i silna betonizacija i širenje postojećih naselja. Zašto sami sebe lažemo?
- Naši ljudi su kritičniji prema devastaciji dok nas stranci neopterećeni gledaju. Naši ljudi s pravom kažu da se gradi brzo, preko noći i da se devastiraju prostori radi kojih gosti dolaze. Ali nismo ekološki svjesni. Zapadnjaci odgajaju djecu u vrtićima da je turizam djelatnost od koje se živi i da se onda drugačije mora odnositi i prema prirodi. Mi se prema turizmu ne odnosimo kao o opredjeljenju i našeg čovjeka netko mora educirati.
Što bi danas radili u Makarskoj da pada kiša?
- Sjedio u hotelu i bio izbezumljen. Turisti se ne dolaze samo kupati. Trend je da svatko sebi kreira odmor i odabire iz bogate ponude. U nas su još problem informativni punktovi, da ne govorimo o programima. Rješenje su udruge koje se moraju organizirati i probiti barijere, da lokalno stanovništvo počne kreirati turizam. Ne može se čekati da se stvari riješe odozgo.

Ana DRAGIČEVIĆ
 
Još u rubrici:
 


MARULOVI DANI I U KAŠTELIMA
’Draćice’ u ’Kuli od karata’


"STOMORIJI" U KAŠTEL LUKŠIĆU VRIJEDAN EKSPONAT
Noina arka u Biblijskom vrtu


VRGORAČKA DEGUSTACIJA NAJBOLJIH DALMATINSKIH VINA
Enolozi o berbi 2003.


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/4