strana 1 od 2

RAZGOVOR PREDSJEDNIKA REPUBLIKE STIPE MESIĆA
S HRVATSKIM NOVINARIMA

SUD JE ZAUSTAVIO
LIBIJSKE BRODOVE U SPLITU

Remont dvaju libijskih brodova u splitskom brodogradilištu je završen, ali je švicarska tvrtka tražila da im se zbog dugova ne dopusti isplovljavanje. Problem će biti riješen - Nije normalno da tajna služba prisluškuje i prati šefa policije, ali i to je moguće ako za to dobije suglasnost nadležnih

Smatrate li da je Ministarstvo vanjskih poslova zakazalo što do sada nije osiguralo posebne vrpce za hrvatske građane koji budu prelazili hrvatsko-slovensku granicu?
- Ne znam tko je zakazao. U srijedu sam se susreo sa slovenskim predsjednikom Janezom Drnovšekom i pitao sam ga hoće li za naše građane biti posebna vrpca. Odgovorio mi je da on nema ništa protiv toga da se to pitanje riješi na taj način. Osobno smatram da je to samo tehničko pitanje.
Je li točna informacija da se slovenska vojska povlači sa Svete Gere?
- Taj problem se mora riješiti, vojsci nije mjesto na granici, pogotovo ne između Hrvatske i Slovenije. Zaštita repetitora se može organizirati na drugi način, recimo, angažiranjem zaštitarske službe, što će Slovenci, u suradnji s hrvatskim vlastima, i učiniti. Vjerujem da će to uskoro biti riješeno.
Treba li Hrvatska, poput Slovenije, prepustiti kontrolu zračnog prostora NATO-u?
- Dok god ne budemo u NATO-u, mislim da moramo imati određenu autonomiju, a to znači da moramo kontrolirati i zračni prostor.
Često se čuje da od vaših putovanja nema konkretne gospodarske koristi?
- Radi se o uspješnim putovanjima i otvaranjima nekih tržišta hrvatskoj privredi. Međutim, smatram da je naša privreda nedovoljno agresivna, uglavnom su svi orijentirani na osvojena tržišta. Za mene posao završava kad našu privredu uvedem na određeni prostor, a nakon toga posao moraju preuzeti naša diplomacija, pogotovo gospodarska i privredni subjekti.
Jedno od tržišta gdje Hrvatska nije iskoristila šansu jest i libijsko? Osim toga, problem s libijskim brodovima u splitskom brodogradilištu mogao bi izazvati diplomatski incident?
- Nadam se da će taj problem uskoro biti riješen. Libija je ozbiljno zainteresirana za remont svojih brodova u našim brodogradilištima, što je i razumljivo jer ih je većina izgrađena kod nas. Bilo je jedno otvoreno pitanje u vezi s brodom čiji je vlasnik libijska ratna mornarica. Pregovori oko toga su počeli odavno, prije nego što su Libiji ukinute sankcije. Vlasnik broda je njihova ratna mornarica, a radi se o brodu koji služi za pružanje pomoći na moru i opskrbu platformi. Taj problem je riješen, brod je uplovio u naše vode i uskoro će biti remontiran. Naša brodogradilišta su s Libijom ugovorila poslove u vrijednosti od oko 120 milijuna dolara.
Što se tiče dvaju brodova koji se nalaze u splitskom brodogradilištu, njihov remont je završen, ali problem je nastao kad se javila jedna švicarska tvrtka koja je zatražila da im se ne dopusti isplovljavanje iz naših voda zbog duga iz njihovih poslovnih odnosa. Naš sud je temeljem toga zaustavio njihovo isplovljavanje, ali će i taj problem biti riješen za nekoliko dana. Međutim, to ne bi smjelo, a vjerujem i da neće, utjecati na daljnju suradnju Hrvatske s Libijom. Za što bolju gospodarsku suradnju važno je da u Libiji što prije otvorimo veleposlanstvo.
Spekulira se da ćete morati objasniti angažman u slučaju Gotovina da bi Hrvatska dobila status kandidata? Je li točno da vam je takvu poruku odaslao britanski premijer Tony Blair?
- Nije. Svojim sam svjedočenjem pokazao da provodim hrvatske zakone, da su oni za mene, kao i za svakog drugog, obvezni i da nema selektivnog pristupa.
Prema pisanju Nacionala Ranko Ostojić je izjavio da su opstrukcije vezano uz uhićenje generala Gotovine krenule iz vašeg Ureda i od POA-e?
- To s mojim Uredom nema nikakve veze, niti smo na bilo koji način mogli utjecati na konkretne akcije POA-e.
Što kažete o tvrdnji Ranka Ostojića da su vaš savjetnik Željko Bagić i bivši šef POA-e Franjo Turek zaštitnici organiziranog kriminala?
- Prije svega Željko Bagić nije savjetnik, nego tajnik Ureda i zadužen je za arhiv. On nije bio nikakav koordinator bilo koje akcije, ni u vezi s Gotovinom ni bilo kim drugim. A što je i kako je radila POA, ne znam, to moraju provjeriti i utvrditi oni koji su za to nadležni. Ako je bilo nedopuštenih radnji, onda za to nadležni moraju zatražiti da se njihovi počinitelji sankcioniraju. Ja o tome ne znam ništa...
Turek vam je prezentirao rad POA-e?
- Ta prezentacija se može i javnosti predočiti. U njoj nije bilo ni spomena da je bilo tko prisluškivan i(li) praćen, samo je konstatirano da je nekoliko osoba imalo kontaktakte s nekim ljudima za koje se osnovano sumnja da pripadaju obavještajnom miljeu drugih zemalja. O čemu se razgovaralo, ne znam i o tome nije bilo ni riječi u prezentaciji.
Neki ljudi su kompromitirani jer ih se, bez ikakvih dokaza, proglasilo stranim špijunima?
- Slažem se. Međutim, ja i premijer imenujemo šefove tajnih službi, ali to ne znači da im mogu dati nalog ili da mogu provjeravati njihov rad. Postoji kontrolni mehanizam koji utvrđuje zakonitost njihova rada i tim tragom treba ići. Ja to od njih ne mogu tražiti, nisam im ja šef.
Novinari su tražili da se stvari razjasne, ali bez rezultata?
- I ovo je poziv da se to do kraja raščisti.
Smatrate li normalnim da tajna služba prisluškuje i prati šefa policije?
- Naravno da to nije normalno. Ali i to je moguće ako se za to dobije suglasnost onih koji su za to nadležni. Bez toga se nijednog građanina ne može prisluškivati, pa tako ni šefa policije. Ako je to rađeno mimo zakonom propisane procedure, onda za to netko mora odgovarati.
Koliko puta ste se sastali s novim šefom POA-e Podbevšekom i kako s njim surađujete?
- Dva puta smo se sreli i još nismo precizirali suradnju, ali mislim da bismo se jednom tjedno ili dvotjedno trebali naći i razgovarati. Mislim da oko toga neće biti nikakvih problema.
Jeste li zadovoljni razinom informacijama koje dobivate vezano uz zaštitu gospodarskih interesa zemlje? Odrađuju li naše tajne službe kvalitetno taj posao ili...?
- Onime što dobivam nisam zadovoljan. Trebalo bi se uvijek znati tko nekim gospodarskim pothvatom ulazi na naš prostor i koje je porijeklo kapitala koji ulazi u zemlju. Od toga me još više zanima trag novca koji je iznesen iz Hrvatske.
Od toga nema ništa?
- Nije baš da nema ništa. Ako netko traži austrijsko državljanstvo, ako kaže da je u to uložio 250 milijuna maraka i ako austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova traži njegovo brisanje iz hrvatskog državljanstva, moj unuk bi procijenio da taj želi pobjeći iz Hrvatske. Ne znam zašto naše institucije...
Još uvijek nije pobjegao?
- Obrazloženje je da mu nije dopušteno brisanje iz hrvatskog državljanstva. Nije pobjegao, ali novac je iznesen. U ovom se slučaju radi o 250 milijuna DEM! Informacije o tome me i te kako zanimaju, kao i one o novcu koji se skupljao za vrijeme rata i uplaćivao na račune u inozemstvu. Gdje je sve završio taj novac, moralo bi se znati, zar ne!?
Svakako osuđujem sve one koji se bave zločinom, pa tako i one koji otimanju djecu, ali ako netko telefonira da mu se na račun doznači 1,5 milijuna eura, onda se neizbježno nameće pitanje: Otkud mu novac?! Volio bih dobiti precizne odgovore na takva pitanja, ali...
Kako je Franjo Turek mogao biti na čelu POA-e ako nije radio svoj posao?
- O tome su me trebali izvijestiti ministar unutarnjih poslova ili ravnatelj policije. O tome sam tek nedavno saznao iz medija. Ne znam zašto se ta pitanja nisu postavljala prije i zbog čega me o tome nisu izvijestili? Da sam to znao, zatražio bih, sukladno ovlastima koje imam, da se stvari raščiste i riješe, odnosno da se smijene ljudi koji ne rade svoj posao.

Predsjednički kandidat može zaraditi 450.000 kuna

Ako idem na izbore, onda ću biti kandidat građana i tražit ću podršku stranaka.
Kojih?
- O tome još nisam razmišljao, a neke stranke su se same izjasnile da će me podržati.
Jeste li o podrški razgovarali i s predsjednikom SDP-a Ivicom Račanom?
- Ne. Kako će se pojedine stranka odrediti i koga će podržati, to je stvar njihove procjene. Motivi za izlazak pojedinaca na izbore su različiti. Jedan je, recimo, prelazak praga od pet posto, što mu omogućava da "smota" pola milijuna kuna. Potroši 50.000 kuna za plakate i zaradi 450.000 kuna. Unaprijed zna da nema nikakvih izgleda, ali je motiv legitiman, čovjek želi zaraditi.
Mislite na Slavena Leticu?
- Ne. Među onima koji se navode kao kandidati ima ozbiljnih ljudi i onih koji doista misle da mogu nešto učiniti.
Može li se dogoditi da HDZ odustane od svog kandidata i podrži vas?
- Sve je moguće, pa i to.
Biste li prihvatili i HDZ-ovu podršku?
- Pozvat ću stranke da me podrže, a podržat će me one koje prihvate moj program.
Je li vam premijer Sanader odgovorio na pismo kojim ste zatražili da se financiranje kampanje regulira zakonom?
- Još nije. Ne bih htio da ponovno prođu izbori i da se opet pojavi "zrno" sumnje kako je prošlo financiranje kampanje. O financiranju moje predsjedničke kampanje se svašta pisalo i govorilo bez obzira što su svi dobro znali da iza mene nije stajao nikakav svjetski, albanski ili ne znam koji lobi. Svi moji politički protivnici, pogotovo neki, imali su znatno više novca od mene. Što se tiče financiranja moje kampanje, sve je jasno i poznato javnosti, osim nekolicine privatnika koji su rekli da ne žele da se njihova imena objavljuju. Sad tražim da se to pitanje zakonom regulira i da se objave svi oni koji financiraju kampanju. Tko to ne prihvaća, neće moći financirati ničiju kampanju, pa tako ni moju.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.