strana 2 od 3

UGLEDNI LONDONSKI The INDEPENDENT
O STANJU U HERCEGOVAČKOM SREDIŠTU

STARI MOST NE MOŽE OŽIVJETI
STARI MOSTAR

Nakon 12 godina i (potrošenih) 7,5 milijuna funta, mostarski Stari most - uništen u bosanskom ratu - ponovno je izgrađen. No, je li prekasno da se premosti jaz između muslimanske i hrvatske zajednice u tome gradu?"
Ovako glasi sažetak iz podnaslova opširnog članka koji je 17. travnja u utjecajnom londonskom dnevniku The Independent napisao Marcus Tanner, jedan od onih koji značajno uobličuju zapadna stajališta o zbivanjima u Hrvatskoj i BIH. Riječ je, naime, o uredniku redakcije za Balkan u britanskom Institutu za izvješćivanje o ratu i miru (IWPR) i piscu knjige "Hrvatska - nacija stvorena u ratu".
Brian Gallagher, jedan od malobrojnih britanskih publicista koji s razumijevanjem piše o Hrvatskoj i Hrvatima, posebno onima u BiH, preporučuje ovaj članak kao "relativno govoreći, jedan od najuravnoteženijih napisa o Hrvatima u BiH". Jer, kaže, u njemu se "spominju bošnjački napadi na Hrvate u Srednjoj Bosni", "pošteno izražava hrvatsku zabrinutost zbog Ashdownova mostarskog rješenja", te je prema njemu čak i "pomalo sumnjičav". Koliko je ova ocjena o "iznošenju hrvatskog viđenja" opravdana?
U priči o današnjem Mostaru, uz opširna prisjećanja na prošlost, Tanner govori o početku devedesetih i "tutnjavi nadolazećeg rata koja dopire iz Srbije", "jami punoj trupla koja su ustrijelili Srbi tijekom nekoliko mjeseci okupacije", a koja je vidio u Mostaru. "Srbi, koji su u proljeće 1992. pregazili najveći dio Bosne", kaže, "prouzročili su najveća razaranja".
Priča se zatim usredsređuje na stari most i njegov usud, najprije na stanje u kojem ga je zatekao u rujnu 1992. godine, nakon što je HVO već oslobodio grad od srpskog okupatora. "Most je izgledao urušeno i jadno", piše Tanner. "Tijekom srpskog granatiranja grada na početku sukoba već je zadobio nekoliko udaraca, a Srbi su također zapalili i mnogobrojne male gostionice i prodavaonice natiskane na objema stranama mosta."
Ali, člankopisac više puta ističe da je "hrvatski zapovjednik naredio tenku da zapuca po rasklimanim i napuklim ostacima mosta", iako o toj stvari - kao što lani u listopadskom broju mostarskih Motrišta svjedoči i analizira Božo Goluža, a i drugi hrvatski autori - postoji niz bitnih prijepora i sumnja o vanjskoj režiji rušenja, kao i jedno nedovršeno domaće suđenje (koje će, na žalost, imati i svoj drugi čin u Haagu).
Štoviše, za Tannera je sudbina mosta metafora ratnog usuda bosanskohercegovačkih Muslimana. "Dvije bosanske 'kršćanske' zajednice osvetnički su se okomile na islamsko naslijeđe u svojoj sredini", piše on u tipično britanskoj maniri izjadnačavanja krivnje i potpunog ekskulpiranja Muslimana. "Tvrdokorni srpski i hrvatski nacionalisti odlučili su da ono, kao simbol povijesne nazočnosti slavenske muslimanske zajednice u Bosni, mora nestati."
Istina je, kao što napominje Gallagher, da navodi i kako su u Mostaru "na zapadnoj obali bivše muslimanske kuće odavno naseljene Hrvatima koji su pobjegli pred muslimanskim napadima u srednjoj Bosni".
"Ovaj je grad nepovratno promijenjen u odnosu na početak devedesetih", piše Tanner o sadašnjim prilikama. "Mostar sada ima hrvatsku većinu. Zapadni dio grada sada je bogatiji nego što je bio, daleko bogatiji od istočnog", dodaje. Ima čak i "uspješnih tvornica što je rijetka pojava u gospodarskoj pustinji poslijeratne Bosne".
Člankopisac uočava da su Hrvati iz zapadnog dijela grada nezainteresirani za njegov istočni dio. "Ako uopće i zakorače novim mostom, bit će to na način začuđenih turista", piše Tanner. Općenito, kaže on, mostarski Hrvati "odlučno gledaju na zapad, prema Hrvatskoj, zemlji iz koje dobivaju televiziju i novine, u kojoj drže svoj novac, u koju šalju glavninu svog izvoza i koju vide kao svoju domovinu".
O Ashdownovu mostarskom rješenju govori kao o "složenom sustavu etničke 'ravnoteže'", koji hrvatski političari gledaju "sa sumnjom". Tanner pak sumnja u mogućnost obnove pokidanih veza. "Živio novi-stari most", zaključuje Tanner. "Ali on neće oživiti stari Mostar."

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.