Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
petak, 16.4.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  tribina
more
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

MORE ISTRAŽUJE U KAKVOM SU STANJU BRODOVI RATNE MORNARICE
SRBIJE I CRNE GORE,
NEKADAŠNJA PLOVILA SFRJ

Kafići u utrobi ruzinave flote

Ono što se nekad zvalo raketnim čamcima sada je sve drugo prije nego ono kako su se zvali kad su izgrađeni koncem 60-ih godina prošlog stoljeća. Naime, već su davno povučeni iz operativnog sastava ratne flote, a doznali smo kako su “pokušaji da se ti potpuno zastarjeli ratni brodovi prodaju jednoj afričkoj zemlji do sada bili bezuspješni”

Piše Ahmet KALAJDŽIĆ

Ratna mornarica Vojske Srbije i Crne Gore trenutačno posjeduje 60-ak ratnih i tzv. pomoćnih brodova, od kojih su najmlađa plovila stara “samo” 13 godina. Raketne fregate na vezuDio te flote, kako smo doznali, nudi se na međunarodnoj tržnici oružja, ali je cijeli postupak privremeno obustavljen zbog zahtjeva članova Vrhovnog savjeta odbrane da se prekine s izravnim pogodbama.
Jugoslavenska, odnosno mornarica Srbije i Crne Gore posljednje je nove brodove u sastav flote uvela još 1990. godine, u vrijeme SFRJ. Od tada ratna se zastava nije svečano podigla na jarbol niti jedne novogradnje. Priznajući da “u cijelosti sastav aktualne flote Ratne mornarice Vojske SiCG kao pokretna imovina bivše države koja je zajednički stjecana i građena sredstvima svih građana nekadašnjih jugorepublika, podliježe procesu sukcesije ex SFRJ”, građani susjedne države kao da se tješe što imaju flotu u stanju rasula i slabih maritimnih sposobnosti. No, ne zaboravljaju dodati kako sukcesiji podliježu sva plovila osim jedrenjaka Jadran koji je, davne, 1933. godine građen za Kraljevinu Jugoslaviju te “potpuno pripada SiCG”!?
Trenutačno, okosnicu flote Ratne mornarice susjedne države čine četiri raketne fregate i pet raketnih topovnjača iz sastava 18. flotile raketnih brodova. Fregate 31 i 32 izgrađene su 1980., odnosno 1982. godine u brodogradilištu Zelenodolsk u SSSR-u i u sovjetskoj terminologiji nose tip-oznaku Koni. Raketna fregata 32 nije u operativnoj uporabi već desetak godina, a s nje su u međuvremenu skinuti mnogi dijelovi te iskorišteni na preostale tri fregate od kojih su fregate 33 i 34 jugoslavenske konstrukcije i s vrlo sličnim naoružanjem, te elektronskom opremom. Te su fregate, recimo i to, izgrađene 1987. i 1988. godine u - Kraljevici.

OGOLJENI RATNI BRODOVI

Raketna fregata 32 u plovidbiPet raketnih topovnjača tipa Rade Končar 401 od kojih je jedna, topovnjača 403 praktički izvan uporabe, a formalno “u generalnom remontu”, u cijelosti su konstruirane i izgrađene krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća u SFRJ pod golemim utjecajem iskustava švedskih brodograditelja. Na tim malim i vrlo brzim plovilima koristi se kombinacija naoružanja i elektronike Švedske i bivšeg SSSR-a te predstavljaju plovila SiCG kao najbliža zapadnim, odnosno NATO standardima. Uz bok topovnjačama su dvije velike podmornice, tipa Sava P 831, te još pet malih podmornica, klase Tisa P 911 i svakako predstavljaju ono što se akreditiranimn vojnim atašeima u SiCG može s ponosom pokazati.

NIŠTA OD ZARONA

Inače, od malih su podmornica u operativnoj uporabi samo dvije, dok je ostatak - konzerviran, ma što to značilo. Dvije velike podmornice (Drava P 832 i nešto starija Heroj P 821) već su dulje vrijeme u generalnom remontu. Te su podmornice, inače, u cijelosti rastavljene na navozu sinkro-lifta brodograđevnog remontnog zavoda “Sava Kovačević”, odnosno “Arsenala” u Tivtu. Podmornica Uskok P 823 izbrisana je s popisa flote: zbog starosti je rashodovana i s nje je skinuto sve što je imalo uporabljivo te joj bez mogućnosti spasa slijedi rezanje u staro željezo. No, Raketna topovnjača 406 u Baruma naznaka da će je jedna tvrtka kupiti kao turističku atrakciju i ploveći ugostiteljski objekt. Ipak, ni jedna ratna podmornica, doznajemo, trenutačno nije sposobna da zaroni, i to zbog velike dotrajalosti akumulatora koji puno desetljeće uopće nisu mijenjani.
Turisti i namjernici kroz Boku kotorsku mogu i bez kanoćala na vezu u “Arsenalu” vidjeti i pet starih raketnih čamaca, inače sovjetskog tipa Osa I. Ono što se nekad zvalo raketnim čamcima sada je sve drugo prije nego ono kako su se zvali kad su izgrađeni koncem 60-ih godina prošlog stoljeća. Naime, već su davno povučeni iz operativnog sastava ratne flote, a u krugovima dobrih poznavatelja stanja SiCG-ratne mornarice doznali smo kako su “pokušaji da se ti potpuno zastarjeli ratni brodovi prodaju jednoj afričkoj zemlji do sada bili bezuspješni”. No, u listopadu prošle godine je Ministarstvo odbrane SiCG priznalo da su s beogradskom tvrtkom “Kofis” realizirali “postupak neposredne pogodbe” za pet brzih raketnih čamaca.

DREVNA PLOVILA

Ipak, nismo uspjeli doznati jesu li ti brodovi u međuvremni doista i prodani.
Mornarica SiCG posjeduje i dva velika minolovca francuskog tipa Sirius, a u sastavu pograničnih snaga četiri patrolna čamca tipa Biokovo P 171. Minolovci M 152 i M 153 su izgrađeni davne 1957. godine, ali su nekoliko godina prije rata ugradnjom modernijeg sustava za traženje podvodnih mina s ronilicama tipa “PAP 104” rekonstruirani i osuvremenjeni. Recimo i to kako uz ta plovila, “Odred protivminskih brodova RM” čine i dva mala minolovca (britanskog tipa Ham), izgrađena u SFRJ 60-ih godina 20. stoljeća. Uz više malih desantno-jurišnih čamaca tipa 601 i 611, u sastavu ratne flote nalazi se i veliki desantni brod - minopolagač (tip DBM 241, izgrađen 1990. u Hrvatskoj nešto prije osamostaljenja). Tu su i dva (valja reći: stara) desantna splava (tip DST) koji se još samo koriste za tehničke potrebe pri postavljanju i sidrenju plutača te izvedbi nekih pomorsko-tehničkih zahvata. Inače, patrolni čamci tipa Biokovo stari su oko Snimka topovnjača iz boljih dana20 godina, a ratna flota VSiCG posjeduje i više raznih (manjih tipova) patrolnih i motornih čamaca, barkasa i glisera raznih tipova.
Priča se da najveću komercijalnu vrijednost čini dio pomoćnih brodova RM, osobito velika plovna dizalica LDI 18 za koju zapovjedni kadar RM VSiCG ističe da je “jedna od najvećih na tom dijelu Jadrana”. Naši su nas izvori upoznali i s podatkom kako su u floti i tri velika te nekoliko manjih remorkera, dva (nešto suvremenija) tankera za naftne derivate (tip PN 26) te po jedan višenamjenski transportni brod (tip PO 91); stari tanker za vodu (PV 16) i dvije posebno opremljene barkase za izvedbu hidrografskih radova. RM se hvali i s dvije jedrilice-krstašima Tiha i Lavsa, a tu su i bivša Titova motorna jahta Jadranka te školski brod Jadran.

NAORUŽANJE IZ SSSR-a

Generalna osobina većine ratnih brodova SiCG su naoružanje i uporaba elektronike uglavnom ruskog podrijetla. Najzvučniji su izuzetak brodski topovi kalibra 57 i 40 milimetara proizvod “Boforsa” iz Švedske, a topovi kalibra 20 milimetara su domaće, SiCG-proizvodnje. Valja podsjetiti kako je Ratna Ovo je nekadašnji razarač “Split”mornarica pred raspad SFRJ pokušala modernizirati naoružanje. No, unatoč nabavi švedskih protubrodskih raketa RBS-15 (kao jednih od najboljih srednjeg dometa), ni jedan brod njima nije i - naoružan.
U naoružanju ovih brodova osim iz nekadašnjeg SSSR-ova vojnog arsenala ratna flota SiCG ima dvocijevne topove kalibra 76 mm, dvocijevne i šestocijevne topove kalibra 30 mm, te protupodmorničke raketne bacače RBU 1200. Raspolažu i s protubrodskim raketama S-N-2, te protuavionskim SA-N-4, kao i projektilima “Strela” i “Igla”, a imaju i više samohodnih obalnih protubrodskih raketnih sustava (također sovjetskog) tipa “Rubež”.

   

PROPALA PRODAJA

Odluku o prodaji “viška” brodova i plovnih sredstava RM donio je već bivši ministar obrane SiCG Velimir Radojević 22. travnja 2002. godine. Nakon dvije neuspjele javne dražbe dogovorena je neposredna pogodba s beogradskim poduzećem “Kofis” (koja se duže bavi preprodajom oružja) oko izvoza pet brzih raketnih čamaca. Međutim, iz naših BG-izvora doznali smo da je kupac s Bliskog istoka kupovinu uvjetovao isporukom i četiri raketna sustava, što opet u Generalštabu VSiCG “u situaciji u kojoj jesu” nisu smjeli riskirati kao mogući povod međunarodnih sankcija. Doznali smo i to da je Radojevićev nasljednik (i nedavni protukandidat Vojislavu Koštunici za premijera Srbije) Boris Tadić poništio taj ugovor, ali se ipak ne zna kako će se sve okončati jer se “Kofis” kvalitetno zaštitio klauzulama u ugovoru.

“SPLIT” JOŠ PLOVI

Prema podacima koje smo dobili iz naših pouzdanih izvora, raketna fregata “Split” kojoj je pogotcima hrvatskih topnika teško oštećen krmeni dio pri povlačenju iz voda hrvatskog Jadrana početkom rata 1991. godine još uvijek se nalazi u operativnoj uporabi Ratne mornarice Vojske SiCG.
U međuvremenu je, uvjeravani smo, “Split” popravljen tako da ga se uopće ne može prepoznati. Iako je bilo ideja da se tom ratnom plovilu dâ ime “Beograd”, brod još uvijek nije dobio novo ime. Trenutačno brod plovi samo pod kodnim brojem “31”, a prošle je godine u tivatskom “Arsenalu” u njega ugrađen i zapovjedno- informatički sustav “Horizont” kojeg su SiCG-stručnjaci za informatiku izradili na temelju “Microsoftova” softwarea. Brod “31” je jedan od rijetkih koji je još u operativnoj uporabi i tamošnji ga stručnjaci, čuli smo, posebno cijene zbog maritimnih svojstava i činjenice da je jedno od rijetkih ratnih plovila koji još uopće može ploviti po tzv.teškom, odnosno snažnije uzburkanom moru.
Istaknimo još i to da je “Split” popravljen i skidanjem dijelova s bivšeg broda-blizanca “Kopera” koji je odavno izvan uporabe. Ratni brod “Koper” je i formalno, nakon što mu je nedavno izgorio pomoćni pogonski stroj, izbrisan iz registra ratne flote SiCG. U Boki smo doznali i to kako su dijelovi s “Kopera” maksimalno iskorišteni a posljednji su put skidani prošle godine za potrebe ispunjenja narudžbe za obavljanja remonta na dva libijska broda- blizanca navedenih brodova.

 
Još u rubrici:
 


RONJENJE NA DAH APNEA ACADEMY OVOG LJETA I U SUTIVANU
Ekstremno ronjenje u Bračkom kanalu!


JOŠ U PRILOGU MORE

 


Prilozi:
 


Reflektor - četvrtak



Burza - petak



Spektar - subota



Nedjeljna - nedjelja



Pomet - nedjelja

 

 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3