Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
utorak, 13.4.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  automoto
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 4

POVODOM SMRTI ŽELJKA HEGEDUŠIĆA

Otišao je "najstariji slikar"

Koncem devedesetih Hegedušić je prepoznat kao bard hrvatske likovnosti. No, zanemareno je koliko se u poznim godinama, sa svojim novim radovima, pokazao kao neočekivano osvježenje u našem slikarstvu

Željko Hegedušić više nije najstariji živući hrvatski slikar. Točnije, prestao je to biti prošloga četvrtka navečer u zagrebačkoj bolnici Rebro, gdje je preminuo u 98. godini. Sintagmom "najstariji hrvatski slikar", nastalom u zadnjih desetak godina, nastojalo se na pomalo nespretan način odati pijetet stvaraocu koji je djelovao još od dvadesetih godina prošloga stoljeća. No, Željko je dobar dio života ostao u sjeni starijeg i poznatijeg brata Krste Hegedušića, utemeljitelja grupe "Zemlja" i kasnijeg voditelja Majstorske radionice u kojoj su naukovali mnogi naši istaknuti slikari.
Željko Hegedušić je imao retrospektivu u Modernoj galeriji 1971., no dvije retrospektive u devedesetima ozbiljnije su svratile pozornost javnosti i struke na njegov opus. Retrospetiva grafike u Kabinetu grafike HAZU 1996. dala je prigodu da se Hegedušićevo stvaralaštvo sagleda u kontekstu nadrealizma. Dvije godine kasnije izlazi monografija o slikaru Mladenke Šolman, ali punu promociju Hegedušića široj javnosti predstavljala je retrospektiva u Klovićevim dvorima 1999.
Na dva kata muzejskoga prostora bilo je izloženo nekoliko stotina crteža grafika i slika ovog autora.
Upitan da objasni svoju poetiku, likovni bard je odgovorio: - Ja samo farbam!/Milivoj KEBERPremda nadrealizam na hrvatsku umjetnost nije imao utjecaja kao u nekim drugim dijelovima bivše Jugoslavije, Željko Hegedušić se smatra rodonačelnikom nadrealističke poetike u hrvatskom slikarstvu, grafici i crtežu. "Šetnja-Pigalle" (1931.) drži se prvim poznatim nadrealističkim crtežom u našoj likovnosti.
Kao što ni mnogi francuski kolege nadrealisti nisu krili svoj društveni angažman, tako i Hegedušić u prizorima iz provincijskih gradića u polje slike unosi život viđen očima angažiranog umjetnika. Ne treba zaboraviti da prvo "gostovanje" u hrvatskom slikarstvu ostvaruje 1932. u sklopu izložbe lijevo orijentiranih "zemljaša". Krajem tridesetih u njegovu paletu ulazi tada dominirajuća koloristička modelacija. Od 50-ih godina počinje se služiti grafičkim i kombiniranim crtačkim tehnikama s naglašenim utjecajima nadrealizma. Na njegovim platnima uvijek je važan ambijent, a ostvaruje širok spektar ugođaja, od djetinje zaigranosti do tragičnih osjećanja. Naglašen je u to vrijeme organski pristup u odabiru obličja (kosti, insekti, flora) koje povezuje u maštovite odnose. Šezdesetih godina vezuje se uz pitanja materičnosti likovnog djela, a u to vrijeme ljudski lik počinje dominirati slikama sublimirajući u sebi složenu simboliku. Koncem devedesetih Željko Hegedušić je prepoznat kao bard hrvatske likovnosti, pa je u skladu s tim i odlikovan Redom Danice s likom Marka Marulića. No, zanemareno je ostalo koliko se zadnjih deset godina, u godinama kad umjetnici, ako ih dožive, mogu samo računati na lovorike stare slave, sa svojim novim radovima pokazao kao neočekivano osvježenje u našem slikarstvu. Hegedušić je bio iskusni likovni erudit, ali njegovi zadnji radovi svoju svježinu su ponajprije dugovali gotovo mladenačkoj zaigranosti i nonšalanciji, na čemu su mu mogli pozavidjeti i mnogi deklarirani "antiumjetnici".
Energija i polet ni u 21. stoljeću nisu napuštali umjetnika i njegove slike. Godine 2001. sudjeluje na likovnoj koloniji u Rovinju zajedno sa mladim umjetnicima. Iste godine Hegedušić ima izložbu u Velikoj Gorici, na kojoj je više od polovice slika nastalo te godine. Dječju zanesenost u stvaranju kombinirao je sa suvremenim asocijacijama, pa je jedna od slika s djetetom koje širi ruke prema zamaskiranom liku nazvana "Bin Laden". Upitan tom prilikom da definira svoju poetiku, novinarima je odgovorio: - Ja samo farbam!

Sandi VIDULIĆ
 
Još u rubrici:
 


U SPOMEN PROF. DR. VJEKOSLAV OMAŠIĆ (1923.-2004.)
Historiograf Kaštela


OBILJEŽAVANJE 300 GODINA OD ROĐENJA ANDRIJE KAČIĆA MIOŠIĆA
Tri stoljeća autora Pismarice


IZLOŽBA DAMIRA TRAJČEVIĆA U SPLITSKOM FOTOKLUBU
Pomozi pa reci - bronhoskop


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/4