strana 1 od 3

RAZGOVOR S MINISTROM OBRANE Berislavom RONČEVIĆEM
O PREUSTROJU ORUŽANIH SNAGA

HRVATSKA ODUSTAJE
OD BORBENIH AVIONA

Hrvatska će ući u NATO-ov sustav kolektivne obrane i razvijat će transportno zrakoplovstvo - HRM se mijenja i preuzima zadaće u okviru Obalne straže - Iz sustava se ove godine izdvaja oko 5000 ljudi - Iz pričuve brišemo oko 70.000 fiktivnih pričuvnika koji u osam godina nikada nisu bili pozvani

piše Snježana DUKIĆ

Premijer Ivo Sanader ovih dana boravio je u SAD-u gdje je prisustvovao svečanosti obilježavanja ulaska u NATO sedam zemalja bivšeg istočnoeuropskog bloka. Znači li ulazak tih zemalja u NATO da se pred Hrvatskom otvara izravan put članstvu u Savezu, pitali smo ministra obrane Berislava Rončevića.
— Osobno procjenjujem da je tako. Hrvatska ima velika očekivanja vezana za što skoriji ulazak u NATO savez. Pristupanje NATO-u kao i Europskoj uniji dva su strateška cilja naše vanjske politike. No, pristupanje NATO-u nije samo stvar MORH-a i Oružanih snaga nego čitave Vlade i upravo to cijelom projektu daje novu kvalitetu.

U NATO-u do 2007.

Kada očekujete da bi se to moglo dogoditi?
— Priželjkujemo što prije, ali objektivno procjenjujemo 2006. ili 2007. godine. Mislim da bismo kroz iduće dvije do tri godine bili spremni za punopravno članstvo. Mi smo u MORH-u napravili rekapitulaciju do sada učinjenog i ocijenili da je najviše problema vezano uz do sada nedefinirani preustroj Oružanih snaga RH. Iskoristili smo i prigodu poslušati dobronamjerne primjedbe NATO-ova izaslanstva koje nas je posjetilo sredinom veljače. Njihove glavne primjedbe svodile su se na pretjerano velik broj pričuvnika i visoku vertikalu zapovijednja, kao i zamjerku da nam je vojska prestatična i vezana uz određeni teritorij.
To vrijeme iskoristit ćemo i za kadrovski preustroj. Napravili smo i plan prijama osoblja koji ćemo uskoro uputiti Vladi, jer preustroj ne znači samo izdvajanje. Mi bismo prioritetno trebali oko 200 visokoškolovanih ljudi primiti u sustav na određenim pozicijama na kojima nam nedostaju. Preustroj MORH-a dakle prvenstveno znači i mogućnost zapošljavanja mladih visokoškolovanih kadrova. Nadam se da će u tome prepoznati priliku za svoju profesionalnu karijeru.
Spomenuli ste da je prioritet ove Vlade ulazak Hrvatske u EU i NATO. Međutim, je li za Hrvatsku članstvo u NATO-u najbolje rješenje ili bi bolja solucija, za koju se mnogi zauzimaju, bila proglašenje neutralnosti po "švicarskom" modelu?
— Moramo voditi računa o geopolitičkom položaju Hrvatske. Za razliku od Švicarske, ipak imamo drukčije susjedstvo i okruženje i moja je procjena da je nama članstvo u NATO-u bolje rješenje. Članstvo u jednom takvom savezu jamči nam pravo na kolektivnu obranu. U slučaju neposredne ratne ugroze ili agresije na svoj teritorij, Hrvatska bi se mogla pozvati na članak 5. koji kaže da ako je napadnuta jedna članica, smatra se da je napadnut cijeli Savez. U tom slučaju imamo pravo pozvati snage drugih zemalja. Normalno, moramo im osigurati tehničke preduvjete da oni mogu ovamo doći. I to je ta prednost kolektivne obrane, koja se, za razliku od individualne, gdje sve segmente morate osigurati sami, odražava i u smanjenju troškova.
Od posljednjeg posjeta NATO-ova ekspertnog tima Hrvatskoj i njihovih zamjerki učestalo se u javnosti govori o napuštanju dosadašnjeg modela ustroja po teritorijalnom principu i ukidanju korpusa. Što to konkretno znači?
— To znači da ćemo imati najmanje jednu razinu zapovijedanja manje. Imat ćemo Glavni ili Združeni stožer, dok bi nižu razinu činila zapovjedništva postrojbi. Operativnih zapovjedništava korpusa nećemo imati kao ni granska zapovjedništva. Cilj nam je stvaranje manje, operativnije i efikasnije oružane sile, zbog čega se i sustav zapovijedanja mora pojednostavniti. Naglašavam, ovaj preustroj radimo ponajprije radi sebe.
Bi li Hrvatska danas bila bliže NATO-u da prije dvije godine HV nije učinio korak unatrag povratkom na koncept teritorijalnog ustroja korpusa?
— Ne bih se upuštao u ocjene o tome što je bilo prije dvije godine. Bilo kakav prijepor u okviru države o bilo kojem modelu može u međunarodnoj zajednici stvoriti sliku o podijeljenoj ideji i to sigurno nije dobro. Bitno je što je oko modela daljnjeg preustroja, koji je predložila nova garnitura ljudi u MORH-u, postignut načelni dogovor, a prema informacijama koje imam to je dobro prihvaćeno i u NATO-ovim krugovima. Ovdje su sada stvari jasne: i MORH i Vlada i Predsjednik Republike sa svojim ustavnim i zakonskim ovlastima, složili su se oko tog koncepta. Samo je pitanje operativne provedbe u sljedeće dvije godine.
Od Glavnoga stožera OSRH zatražili ste da izradi novi prijedlog preustroja. Tko od stručnjaka radi na novom preustroju i u kojoj je fazi?
— Rade ljudi iz MORH-a, jer Glavni stožer je dio MORH-a. Sami ste rekli da je prije bilo prijepora između Glavnog stožera i bivših ministara. Mi se smatramo jednom kućom, ali svatko ima svoje nadležnosti: Glavni stožer je struka i normalno da se od njega očekuje prijedlog preustroja. Očekujem otvorenu raspravu u okviru Oružanih snaga, a ljudi koji o tome imaju što reći, pozvani su dati svoje mišljenje. Nikada nećemo doći do idealnog rješenja, ali želimo pred Vladu i Predsjednika države izići s objektivno najkvalitetnijim rješenjem.

Kraći lanac zapovijedanja

Koji su to novi reformski procesi koje OSRH treba u iduće dvije i pol godine provesti da bi postao kompatibilan NATO sustavu?
— Vojska mora biti mobilna, a naoružanje i vojna oprema kompatibilni NATO-ovim standardima. Poseban naglasak treba staviti na sposobnost prilagodbe pripadnika Oružanih snaga RH NATO sustavu zapovijedanja i vođenja. Upravo stoga prijeko je potrebno znanje engleskog jezika. Prilagodba nužno uključuje promjenu načina razmišljanja svakog pojedinca. Želimo da svaki građanin, koji iz svoje plaće ili mirovine izdvaja novac u državni proračun, zna da je svaka kuna namijenjena vojnom proračunu potrošena na najsvrhovitiji način. Ovo što sam posljednje spomenuo zapravo bi trebalo biti biti na prvome mjestu. NATO od nas samo traži da se držimo obveza koje smo preuzeli. Poruka je: razvijajte se onom dinamikom za koju procjenjujete da je možete pratiti, ali kad jednom nešto potpišete i kad jednom kao članica Saveza preuzmete obveze, onda se toga morate i držati.
Imamo li dovoljno kvalitetnih ljudi koji su spremni prihvatiti takve izazove?
— Ima puno mladih ljudi željnih dokazivanja i ono što im ja želim dati upravo je šansa da se pokažu. Možda su do sada zbog ovoga ili onoga razloga bili po strani. Pa i Studiju o profesionalizaciji odlučili smo napraviti na razini MORH-a. Cijenim visoku znanost, ali većina relevantnih podataka koji trebaju za izradu jedne takve studije nalaze se u MORH-u. Dakle, ova kuća može dati odgovor kakva je to profesionalna vojska koja treba Hrvatskoj i koliko će koštati, a Vlada će odlučiti može li to hrvatsko gospodarstvo pratiti. Rok za izradu studije je 30. lipnja, do kada ćemo definirati sva pitanja profesionalizacije, služenja vojnoga roka te daljnje popune OSRH.
Kako mislite riješiti problem preglomazne pričuve koja sada postoji samo na papiru?
— Novi preustroj predviđa brisanje "B" pričuve, oko 70 tisuća fiktivnih pričuvnika, koji osam godina nisu pozvani ni na kakvo postrojavanje, a kamoli na nekakvu suvislu vojnu vježbu. To ćemo pitanje prioritetno riješiti i izbaciti pričuvu iz naših ustrojbenih knjiga.
Gdje se u novom preustroju nalazi Domovinski rat?
— Uvijek govorim da je Domovinski rat najsvjetlija točka novije hrvatske povijesti, ali mi moramo ići dalje. Ljudi koji su iznijeli Domovinski rat, otišli su u životnu dob kada kao vojnici, dočasnici ili časnici prelaze NATO-ove standarde i znaju da kao takvi neće moći ostati u sustavu MORH-a i OSRH-a. Oni su toga svjesni i daju punu potporu daljnjem preustroju.
Koliko bi ove godine ljudi trebalo biti izdvojeno iz sustava?
— Ako bude usvojen plan izdvajanja na Vladi, planiramo izdvojiti nešto malo manje od pet tisuća ljudi, oko 3800 djelatnih vojnih osoba i tisuću državnih službenika i namještenika. Ovo je malo veći ovogodišnji zahvat izdvajanja državnih službenika i namještenika zato što brisanjem tzv. B pričuve proporcionalno se mora smanjivati broj izvršitelja po uredima za obranu. Pred nama su sada nepopularne mjere. Ja sam toga svjestan, ali nisam došao ovdje biti popularan, nego sam došao napraviti ono što mi je dužnost: napraviti reformu, ali cjelovitu i s dugoročnim razvojem.
Zračnu obranu Slovenije ovih je dana preuzelo talijansko ratno zrakoplovstvo. U kojem će se pravcu razvijati Hrvatsko ratno zrakoplovstvo? Ima li ono budućnosti ili ćemo potput Slovenije morati zatražiti zaštitu "jačeg susjeda"?
— Hrvatska će ući u sustav kolektivne obrane i ne očekuje se od Hrvatske kao partnera u NATO-u da snažnije razvija borbeno zrakoplovstvo. Razvijat ćemo segment transportnog zrakoplovstva, sustav izviđanja, borbenu potporu i protupožarnu zaštitu, ali borbeno kakvo smo imali u uvjetima individualne obrane, više ne. To će osloboditi mogućnost rasporeda financijskih sredstava za druge potrebe i ljudi iz HRZ-a jednostavno moraju shvatiti nužnost tih promjena.

Zbogom MIG-ovima

Znači, ukidate MIG-ove?
— MIG je model zrakoplova koji je star 35 godina. Opravdanost ulaganja u modernizaciju takvog modela zrakoplova ne bih želio dodatno komentirati.
A kakva je budućnost Hrvatske ratne mornarice?
— I ona će doživjeti transformaciju, jer očekivano pred njom više nisu klasične borbene zadaće. Zaštita hrvatskih interesa na Jadranu uloga je u kojoj vidimo daljnje postojanje naše mornarice. U završnoj fazi izrada je projekta međuresorske skupine vezano uz Obalnu stražu, u sklopu koje će i HRM preuzeti određene zadaće.
Stojite li, u svjetlu posljednjih izjava srbijanske politike i generala koji izjednačuju akciju Oluja s nedavnim događajima na Kosovu, i ponovnih aspiracija na hrvatski teritorij, i dalje pri izjavi da ne postoji opasnost od oružanih sukoba na ovim prostorima i da će Hrvatska vojska pomoći Vojsci SiCG?
— Hrvatska želi dobrosusjedske odnose sa svim državama, što uključuje i Srbiju i Crnu Goru. Mi nudimo dobrosusjedstvo, ali ga nikomu ne možemo nametnuti. Ako oni zatraže našu pomoć, i dalje stojim kod izjave da ćemo im pomoći. Mi smo jasno rekli da želimo biti faktor stabilnosti u ovom dijelu Europe. Naš je prijedlog da pomognemo Vojsci SiCG na području obrambene politike i planiranja, te tranziciji osoblja. Normalno da to neće doći u obzir ako bi izjave načelnika Glavnog stožera Vojske SiCG dobile ton službene politike susjedne zemlje. Europa je osuđena na mir i to moraju prihvatiti svi.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.