Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
srijeda, 31.3.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  stella
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 1

DALMACIJA OD PRAPOVIJESTI DO 1918. (6)

U vihoru mletačko-turskih ratova

Dalmacija najteže strada u mletačko-turskim ratovima, Ciparskom (1571.), Kandijskom (1645.-1669.) za otok Kretu i Morejskom (1684.-1699.) za poluotok Peloponez. Najgori od svih je Kandijski, koji u Dalmaciji najviše pogađa Makarsko primorje. Učestala su turska nasilja: ometaju se vjerski obredi i oštećuje imovina, muče redovnice i biskupe, otima konje na putu i premlaćuje klerike do pogubljenja

piše Bože MIMICA

Potkraj 15. stoljeća započinje najteže razdoblje dalmatinske povijesti pod mletačkom vlasti. Nakon pada Bosne (1463.) Turci izbijaju na granice Dalmacije, pljačkaju i pustoše čitave oblasti u vrijeme rata s Mlečanima (1490.-1502.). Po osvajanju Makarske, sve silovitije pustoše dalmatinska sela na mletačkim posjedima, a njihove stanovnike hvataju i odvode u ropstvo ako nisu na vrijeme uspjeli pobjeći u primorske gradove ili na otoke.
Godine 1468. provaljuju u šibensko polje i potpuno ga opustoše i spaljuju. O razmjerima tog uništenja potresno svjedoči šibenski humanist Juraj Šižgorić (1420.-1500.). U provali najteže strada selo Sitno, odakle Turci u ropstvo odvode 150 ljudi i plijene 600 grla stoke. Većina preživjelih bježi u primorska naselja i na otoke, a neki i preko mora.

Turske provale

Godine 1500. turske čete provaljuju preko hrvatskog teritorija do gradova Splita, Šibenika, Zadra, Nina i Trogira ostavljajući iza sebe pustoš i zgarišta. Zbog toga iz Dalmacije učestaju očajnički pozivi za pomoć mletačkoj vladi, papama, ugarskom kralju i drugim vladarima. No, Venecija ne obraća pozornost na žalbe Dalmatinaca nego čak tih godina smanjuje vojne troškove u Dalmaciji. Premda Turci i nakon sklapanja mira s Mlecima (1502.) prodiru na područja dalmatinskih gradova, mletačka vlada podvrgava prilike u Dalmaciji pragmatičnim smjernicama svoje vanjske politike. Veneciji je mir s Turskim carstvom važniji od protuturskog otpora u dalmatinskom zaleđu.
Poslije turskog osvajanja Neretve (1440.), Herceg-Novog (1482.) i Makarske (1497.) ograničio se mletački posjed u Dalmaciji na gradove Zadar, Nin, Novigrad, Trogir, Split i Omiš s otocima. Između priobalnih gradova održalo se niz sela, vezanih za dalmatinske komunalne zajednice (Sukošan, Filip Jakov, Biograd, Pirovac, Tijesno, Vodice, Primošten, Rogoznica i Kaštela). Neka naselja imaju obzidana pribježišta okružena zidom ili građena tako da kuće prema kopnu služe i za obranu. Druga naselja štitio je pogodan smještaj na otočićima (Rogoznica, Primošten) ili dijelovi otoka u neposrednoj blizini obale (Tijesno na Murteru).

Epidemije i glad

No, ni ta prirodna zaštita nije ih poštedila od turskih provala. Turski konjanički odredi sustavno iz središnje Bosne upadaju u Hrvatsku i Dalmaciju ne obazirući se na dogovorene granice, zaobilaze utvrđene gradove, uništavaju njihovu okolicu, spaljuju šume, gaze usjeve, sijeku voćnjake i vinograde i, što je najgore, rastjerivaju, ubijaju i odvode u ropstvo seosko stanovništvo.
Kako nijedno zlo ne dolazi samo, turske provale nerijetko prate gladne godine i epidemije kuge i kolere. Turci prodiru prema jadranskoj obali, zauzimaju Neretvu, zatim gornji dio Makarskog primorja do Zaostroga (1492.) a donje Primorje vjerojatno do 1499. godine. Zahvaljujući superiornom načinu ratovanja, nakon pada Klisa i Poljica u ratu s Mlečanima (1540.) dobivaju izlaz na more.
Dalmacija najteže strada u mletačko-turskim ratovima - Ciparskom (1571.), Kandijskom (1645.-1669.) za otok Kretu i Morejskom (1684.-1699.) za poluotok Peloponez. Najgori od svih bio je Kandijski, koji u Dalmaciji najviše pogađa Makarsko primorje. Učestala su turska nasilja, osobito u eri slabljenja središnje vlasti. Lokalni moćnici često tiraniziraju kršćansko pučanstvo, osobito redovnike i samostane. Najčešća se nasilja odnose na ometanje vjerskih obreda i oštećenje imovine, mučenje redovnika i biskupa, otimanje konja na putu i premlaćivanje klerika do pogubljenja.

Okrutna ubojstva

Po pouzdanim izvorima u Makarskom je primorju tada mučenički ubijeno 14 redovnika i 29 svjetovnjaka. Najteži zločin dogodio se 1658. godine u Bristu, rodnom mjestu Andrije Kačića Miočića, gdje Turci na okrutan način ubijaju 27 mještana. Bježeći od Turaka, Brišćani se sklanjaju u jednu špilju nad selom, a ostali su se razbježali. Turci ih pronlaze, ali im ne mogu ništa. Stoga su na ulazu u špilju zapalili vatru i dimom ih sve ugušili. Brojni su takvi i još okrutniji primjeri turskoga nasilja. Fratri se brane različitim sredstvima - skraćivanjem ulaznih vrata da ne mogu turski konjanici ulaziti u crkvu, podmićivanjem, plaćanjem raznih nameta, žalbama višim vlastima, a nerijetko i oružjem.
Istini za volju, bilo je katkad i s kršćanske strane teških incidenata. Po jednoj verziji Turci se u Klisu 1648. predaju mletačkom generalu Foscolu, koji im dopušta napustiti grad s obiteljima. Pri napuštanju tvrđave poljički, vlaški i drugi ratnici sasjekli su zloglasnog neprijatelja kršćanske raje Mustafa-agu Barakovića. U nastalome metežu navali Foscolova vojska na ostale Turke i njihove obitelji te ih ubije oko 300, a 200 ih odvede u ropstvo.
Drugu verziju tog događaja prikazao je šibenski povjesničar Frano Divinić (1607.-1672.). Po njegovu iskazu, nakon dugotrajne opsade i pregovora Turci pristaju na predaju uz uvjet da im se s obiteljima dopusti slobodan odlazak preko Sinja i Kamenice u tursko Livno. Foscolo prihvaća uvjet, ali se pri odlasku dogodila tragedija. Skupina krajišnika dočeka kolonu izbjeglica i raspori ih noževima, uvjerena da su progutali velike količine zlata i da ih u trbusima žele prenijeti na turski teritorij. Taj strašni zločin može se iz današnje perspektive objasniti jedino podivljalošću siromašnoga naroda u stalnim okršajima s Turcima koji su prelazili granicu i pustošili.

(nastavlja se)
 
Još u rubrici:
 


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/1