Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
subota, 27.3.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  tribina
sd magazin
pomet
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 2 od 3

RAZGOVOR: dr. DRAŽEN SUSIĆ, STRUČNJAK ZA ZBRINJAVANJE
I GOSPODARENJE OTPADOM

Zadarski model zbrinjavanja otpada
je samo početak

Moderno zbrinjavanje otpada stoji više nego skupljanje u vrećicama, bacanje uz kontejnere i odlaganje smeća na smetištima uz rijeke, more, u škrape. Prijeko su potrebni sanacija sadašnjeg odlagališta i gradnja nove sanitarne kasete, uvođenje svih edukacijskih i ostalih mjera za uvođenje primarnog odvojenog skupljanja

Nakon što je Slobodna Dalmacija objavila razgovor s nezavisnim stručnjakom prof. dr. Stankom Uršićem o prednostima i slabostima tehnologije za zbrinjavanje komunalnog otpada u Zadru, na njegove je stavove, iako nigdje nije bio spomenut, reagirao dr. Dražen Susić, i to, što je još neobičnije, u Zadarskom listu, gdje je ustvrdio da dr. Uršić nije stručnjak za teme zbrinjavanja i gospodarenja otpadom.
Dr. Susić je doktorirao fizikalnu kemiju u Münsteru, kao kemičar radio je u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, a poslije kao menadžer u najvećim europskim farmaceutskim kućama na području laboratorijske dijagnostike i analize zraka, vode i tla. Od 1990. intenzivno se bavi ekologijom kao konzultant velikih tvrtki na području zbrinjavanja otpada, a nakon što nije prošao kao protukandidat Ive Banca za mjesto ministra zaštite okoliša, postao je njegov savjetnik. Iako smo ga pitali za koje tvrtke radi, nije o tome želio govoriti, a na Internetu se može pronaći da dr. Susić radi u Beču, gdje inače živi, za tvrtku Saubermacher.
 Deponij kod Dikla bi trebao biti prekriven prerađenim otpadom iz novog pogonaIstog dana kada je izišlo Vaše reagiranje u Zadarskom listu, našu su redakciju nazvali iz gradske uprave pitajući nas kada ćemo mi objaviti Vaše reagiranje, koje, na žalost, naše dopisništvo nikad nije dobilo. Jesu li Vas gradske vlasti Zadra konzultirale prigodom izbora tehnologije MBO za zbrinjavanje komunalnog otpada? Na žalost, nisu, a da jesu, predložio bih im sljedeće: uvođenje hitnih mjera za minimalizaciju i inertizaciju otpada koji se odlaže na njihovu odlagalištu; u okviru takvog postrojenja tehnologiju koja iz otpada proizvodi korisne materije kao kompost ili stabilat, GIO (gorivo iz otpada); konzerviranje, tj. baliranje GIO frakcije za buduće korištenje kao energenta u cementarama; u mogućim okvirima sanaciju odlagališta i gradnju nove sanitarne kasete, uvođenje svih edukacijskih i ostalih mjera za uvođenje primarnog odvojenog skupljanja papira i stakla i, eventualno jednog dana, plastike i metalnog otpada ako za to postoje gospodarstveni i ostali uvjeti.
To je model koji je u različitim formama MBO-a prisutan i afirmiran u čitavom svijetu pa nema razloga da ne bude uveden i u Hrvatskoj. Sretan sam i veseli me da je konačno jedan grad u Hrvatskoj prihvatio model zbrinjavanja otpada koji je moguće realizirati u kraćem vremenu i koji se vrlo fleksibilno prilagođava svim sadašnjim i budućim prilikama na terenu.
Priznali ste da lobirate za strane kompanije koje namjeravaju u Hrvatskoj uređivati sanitarne deponije, a s druge strane dr. Uršiću, koji za sebe kaže da je nezavisan stručnjak, osporavate stručnost. On Vas pak u reagiranju naziva lobistom stranih kompanija i trgovcem koji "namjerno ili iz neznanja" izvrće ekološka načela.
— Stojim i dalje iza svih mojih izjava. Dokaz da su pravilne jest uspješna privatizacija gospodarenja otpadom u svim zemljama EU-a i onima koje ove godine ulaze u Uniju. Izjave gospodina Uršića dokazuju da, na žalost, živi u prošlosti, a što se tiče njegova neznanja, može se napisati i knjiga o njegovim nebulozama o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti različitih metoda zbrinjavanja otpada.
Kao kvalitetan primjer zbrinjavanja otpada navodite Austriju gdje se više od 50 posto komunalnog otpada preradi, a preduvjet za to je konzekventno odvojeno prikupljanje otpada. Prema studiji koju je za Grad Zadar izradila austrijska konzalting kuća MIKOV, najveći dio korisnih tvari iz zadarskog otpada završit će u peći (selekcioniranje u Zadru će biti 20 posto)?
— Ne poznajem tvrtku MIKOV, niti sam za nju ikada radio. Jedino što treba još naglasiti jest činjenica da samo velike aglomeracije stanovništva i bogate sredine, kao i savršeno organizirano gospodarstvo, mogu sebi priuštiti troškove konzekventne primarne selekcije i reciklaže otpada, kao i spaljivanje ostatnog otpada u spalionicama otpada (Beč i drugi veliki gradovi u Europi). Sve ostale sredine pa i u Austriji koriste cementare za spaljivanje GIO. Koliko je Hrvatska zaostala iza Austrije govori činjenica da se na njezinu teritoriju odlaže 90-100 posto težinskih udjela komunalnog otpada, pretežno opterećenog i industrijskim, građevinskim, opasnim pa čak medicinskim (i infektivnim) otpadom.
U Hrvatskoj nijedna tvrtka ne udovoljava tehnološkim i ekološkim uvjetima za korištenje otpada kao goriva?
— Spalionicu otpada sebi može možda "priuštiti" samo Zagreb, i to, nadam se, najmoderniju (piroliza?) i najjeftiniju. Svi ostali u Hrvatskoj moraju prirediti fizikalno i energetski optimiranu frakciju GIO i spaliti ga u cementarama. Već godinama energično zastupam mišljenje da se naše cementare moraju pridržavati EU normi kod sprječavanja štetnih emisija dimnih plinova. Spalionice u Beču rade u središtu grada i iz njihovih dimnjaka izlazi samo vodena para. To isto vrijedi i za cementare u Austriji koje već godinama spaljuju i otpad.

Ivica NEVEŠĆANIN
   

Monopol lokalnih komunalnih poduzeća

Pozivajući se na zapadna iskustva, rekli ste da su nakon privatizacije gospodarenja otpadom cijene upola niže nego tamo gdje otpad zbrinjava država. Uvođenjem MBO metode u Zadar troškovi zbrinjavanja otpada, kao i cijene po kućanstvu, znatno će porasti.
— Moderno zbrinjavanje otpada stoji više nego skupljanje u vrećicama, bacanje uz kontejnere i odlaganje smeća na smetištima uz rijeke, more, u škrape, na Biokovu itd.
Na Hrvatima je hoće li ekološki gledano spadati u nerazvijene ili razvijene zemlje svijeta i žele li stvarno ući u EU. Međutim, treba reći da i sadašnje cijene odvoza smeća i njegova besplatnog odlaganja širom Hrvatske zahtijevaju kvalitetniju uslugu. Razlog što je nije bilo jest ponajprije monopol koji su do sada uživala komunalna poduzeća pretežno u vlasništvu lokalnih samouprava.

 
Još u rubrici:
 


SKUPŠTINA ZADARSKE ŽUPANIJE RASPRAVLJA O RADU SAMOUPRAVE
Zasluge za razvoj - državi ili samoupravi ?


NA PRVOJ GODIŠNJICI OBNOVE ZADARSKOG SVEUČILIŠTA
Počasni doktorat msgr. Simeonu Duki


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 2/3