Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 22.3.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 2

REZULTATI POSLOVANJA NAJVEĆIH DOMAĆIH BANAKA OTKRIVAJU
ZAŠTO SU IH POKUPOVALI STRANCI

Hrvatska, raj za strane banke

Hrvatska je, kao ostala tranzicijska tržišta, pravi raj za strane bankare: kamate su skoro dvostruko veće nego u matičnim zemljama, konkurencija slaba... Ne treba čuditi što su strane banke rado pokupovale najveće domaće, već bi trebalo čuditi zašto im je prodano toliko domaćih banaka

Rezultati poslovanja talijanskog Unicredita i austrijske Erste Bank ponajbolje oslikavaju razloge zbog čega su najveće hrvatske banke pokupovali stranci. Grupa Unicredito, vlasnik Zagrebačke banke, ostvarila je prošle godine neto dobit od devet, dok je njezina divizija Nova Europa (banke u Slovačkoj, Poljskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, te fondovi u Turskoj i Češkoj) ostvarila porast neto dobiti od 45 posto. Austrijska bankarska grupacija Erste Bank, vlasnica Erste & Steiermarkische bank i Riječke banke u Hrvatskoj, ostvarila je, prema riječima Andreasa Treichla, izvršnog direktora Erste Banke, porast neto dobiti od 38 posto prvenstveno zahvaljujući snažnom doprinosu istočnoeuropskih podružnica.
Podsjetimo, od 43 banke u Hrvatskoj njih 20 je u stranom vlasništvu, a njihov udjel u ukupnoj bankarskoj aktivi iznosi oko 90 posto. Prema analizi Hrvatske narodne banke, tržištem dominira šest bankarskih grupa, na koje otpada čak 83,5 posto ukupne aktive. Prva strana banka ušla je u Hrvatsku 1994., a krajem 1999. i početkom 2000. druga, treća i četvrta najveća banka po ukupnoj aktivi prodane su inozemnim strateškim ulagačima.
Prema istraživanju pod nazivom "Strane banke u Hrvatskoj: iz druge perspektive", što ga je u ožujku i travnju 2002. proveo Evan Kraft, direktor Odjela za statistiku HNB-a, glavni motiv ulaska stranih banaka na hrvatsko tržište bile su visoke kamatne marže. To je u provedenoj anketi bio odgovor svih 20 stranih banaka u Hrvatskoj. Sljedeći razlog koji su naveli kao gotovo jednako važan bio je potraga za novim klijentima i neiskorišteni kreditni potencijal hrvatskog stanovništva i poduzeća. Konkurencija na matičnom tržištu stranih banaka rangirana je na ljestvici razloga za ulazak na hrvatsko tržište nešto niže, a praćenje klijenata iz matične države još niže.

Unosni klijenti

Visoke kamatne marže, neiskorišteni kreditni potencijal stanovništva i poduzeća..., privukli su inobankeMeđutim, istraživanje provedeno godinu dana poslije govori kako je razlog ostanka tih banaka na hrvatskom tržištu potraga za novim klijentima. Odmah nakon toga dolazi neiskorišteni potencijal, prije svega stanovništva, a zatim i poduzeća. Zatim slijedi konkurencija na matičnom tržištu, pokazujući da konkurentski pritisak postaje sve važniji, te geografska blizina, što je vjerojatno važno za banke s regionalnim strategijama širenja, ističe Evan Kraft. Praćenje klijenata iz matične države je više rangirano u novom nego u starom istraživanju, no to se i dalje smatra mnogo manjom motivacijom u usporedbi s ostalim motivima. Kraft ističe kako bi povećana vanjska trgovina i inozemna izravna ulaganja povećali značenje tog razloga za ostanak.
Strane banke naglašavaju, navodi se u istraživanju, da su u doba ulaska na hrvatsko tržište bile uglavnom orijentirane na pojedince unosnih slobodnih zanimanja, mala i srednja poduzeća, stanovništvo i domaća dionička društva s prvorazrednim dionicama, a njima još treba dodati mikropoduzeća i obrtnike. Istraživanje iz ožujka prošle godine govori kako će u budućnosti strane banke veliko značenje pridavati lizingu i trgovanju vrijednosnim papirima, što se danas i te kako potvrđuje.

Masne kamate

Upravljanje mirovinskim fondovima, trgovanje devizama i kreditiranje države i javnih poduzeća također su visoko ocijenjeni, kao i upravljanje imovinom i brokerski poslovi. Što se tiče detaljnije ocjene pojedinih bankarskih proizvoda, visoko uspješni proizvodi su financijski lizing, usluge osobnog bankara, revolving kreditne kartice i upravljanje mirovinskim fondovima. Strani bankari kao glavne razloge za neuspjeh u poslovanju bankarskih proizvoda navode većinom nepostojanje tradicije, nedostatak potražnje i neupućenost klijenata, a kao razlog za uspjeh kvalitetu usluga, prilagodba klijentu i više kamatne stope.
Kad se sve ovo zbroji i oduzme, nije teško zaključiti kako je hrvatsko, kao i sva druga tranzicijska tržišta, pravi raj za bankare. Kamate na bankarske proizvode su još uvijek skoro duplo veće nego u matičnim zemljama, konkurencija u matičnim zemljama je mnogo veća i okrutnija nego u tranzicijskim zemljama, a tranzicijsko tržište, i stanovništvo i gospodarstvo, još uvijek predstavlja velik potencijal. Stoga nas niti malo ne treba čuditi što su strane banke tako rado pokupovale najveće hrvatske banke ili što su osnovale svoje "podružnice" u našoj zemlji. Trebalo je samo pokupiti vrhnje konjunkturnog bankarskog tržišta. Mnogo više bi nas trebalo čuditi zbog čega su domaće banke prodane strancima u tako velikom omjeru.

Frenki LAUŠIĆ
 
Još u rubrici:
 


SA SKUPŠTINE GOSPODARSKO-INTERESNOG UDRUŽENJA
PROIZVOĐAČA PIĆA HRVATSKE
Pada proizvodnja alkoholnih pića


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/2