Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 22.3.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

VAPAJ S PUČINE - VIŠKI APEL UDRUGE VINARA I VINOGRADARA JAVNOSTI I VLADI DA SE ZAŠTITI POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

RASPRODANE KAMENE KUĆE,
NAVALA FUREŠTA ZA PARCELAMA

piše Marko PEČAREVIĆ

Višani drže da su u posljednje dvije godine 45 hektara plodnih oranica vlasnici postali uglavnom furešti VIS - Ocjenjujući stanje zemljišne i poljoprivredne proizvodnje na otoku dramatičnim, u uvjetima kada se ukazuje mogućnost vraćanje u život otočnog pučanstva, iz novoosnovane Udruge vinogradara i vinara otoka Visa stiže apel hrvatskoj javnosti, a posebice vladajućim strukturama za spas jednog od temeljnih otočnih resursa — zemlje i poljodjelstva.
— Otokom Visom marširaju skupine Engleza, Francuza, Talijana, koji mašu ponudama, projektima, elaboratima... Na sve moguće načine želeći doći do svog "komadića" našeg Visa. Na žalost, takvih vrijednih bisera kao što je Vis nema puno ni u Europi pa je logičan veliki interes koji će se svakim danom i pojačavati. Pitanje je hoćemo li imati snage stvoriti uvjete za umjeren, zdrav i održiv razvoj ili će se dogoditi "veliki razvoj" po ugledu na španjolske primjere — stoji u apelu udruge na čelu s predsjednikom ing. Srećkom Rokijem i tajnikom Velimirom Mratinićem.
— Svjedoci smo da su cijene nekretnina, osobito starih kamenih kuća narasle do neba i u nedostatku takvih kuća započela je kupnja dijelova poljoprivrednog zemljišta s namjerom prenamijene u turističku izgradnju po tako visokim cijenama pred kojima poljoprivredna proizvodnja uzmiče, upozoravaju u Udruzi vinara i vinogradara.
Višani drže kako 650 hektara ravnica pogodnih za suvremenu proizvodnju, te još 2200 hektara terasiranog zemljišta, čine neprocjenjivi proizvodni potencijal, što dokazuju već afirmirani i na tržištu dokazani vinari među kojima su Petar i Antonio Lipanović, Nikša i Oliver Roki, Ante Ivičević, Petar i Ivo Sviličić, Srećko Božanić i drugi, te vrsni poljoprivredni stručnjaci agronomi Vinko Mratinić, Jurica Fadić, Toni Bunčić.
— Otok Vis je od Ilira do danas ostao na poljoprivredi i ribarstvu koji su uz prirodne ljepote i temelji unosnog turizma kojega bi trebao nadograđivati samo u skladu s tim vjekovnim tradicijama. Jamstvo je to razumnog i održivog razvoja — vele viški vinogradari i vinari, na korist otočnog stanovništva i elitnih gostiju, a time i radnih mjesta. U interesu je to očuvanja urbanih dijelova otoka u za sada još koliko-toliko izvornom ambijentu, očuvanja krajolika kao ekološke, proizvodne, estetske i civilizacijske vrijednosti. Za razliku od drugih otoka na Jadranu, tvrde u udruzi, Vis je stjecajem povijesnih okolnosti bio izoliran i donekle sačuvan od najezde brzopletog i nepromišljenog "razvoja" apartmanske betonizacije i velikih hotelskih kompleksa.
— Istina, bez interesa kapitala nema napretka — drže u udruzi, ali ako je on bez kontrole i plana, grabi maksimalni profit i u što kraćem vremenu i poguban je za resurse i područja na kojima djeluje. Promet poljoprivrednim zemljištem kao nekretninama, normalan je i poželjan proces, ali on mora biti u svrhu okrupnjavanja posjeda i u interesu istinske namjene — poljoprivredne proizvodnje, drže viški poljodjelski poduzetnici i težaci.
— Ako se započeta devastacija zemljišta nastavi, otok će izgubiti osnovu za poljoprivrednu proizvodnju i obilježja krajolika. Vlasnici turističkih i ostalih kapaciteta bit će novopridošli investitori i tako će domaće stanovništvo biti istisnuto s teško stečenih imanja svojih predaka. Samo neki "sretnici" ostat će kao najamna radna snaga dok vlasnici nađu jeftiniju. Otok Vis korača stazom kojom su prošli mnogi otoci u svijetu, upozoravaju Višani pa će se jednog dana govoriti kako je bio je prelijep, kako je bio hit, ali je nekontrolirano ulaganje kapitala uništilo njegovu osobitost i originalnost i na kraju je ostao nezanimljiv otok, građevinski, ekološki, demografski i kulturno devastiran, upozoravaju viški poljoprivredni proizvođači.
— Gradnja na poljoprivrednom zemljištu se prešutno dopušta. Zbog toga ono postiže astronomske cijene za mjerila poljoprivredne proizvodnje, a to su istodobno smiješno mali iznosi s aspekta građevinskog lobija. Stoga u udruzi preporučuju strogi i učinkoviti nadzor nad korištenjem poljoprivrednog zemljišta uz rigorozne mjere prema divljoj gradnji i tzv. adaptacijama poljskih kućica i "gospodarskih" objekata, te okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i privođenje poljoprivrednoj proizvodnji uz povećanje državnih poticaje.
Viški vinogradari i vinari apel za spas poljoprivrednog zemljišta i poljoprivredne proizvodnje na otoku zaključuju porukom:
— Najveću težinu problema osjetit će buduće generacije čija prirodna bogatstva mi danas nepovratno devastiramo. Time je naša odgovornost još veća. Koliko će ova poruka daleko stići, ostaje vidjeti, međutim, neki skeptici na škoju drže, kako je to "puhanje uz vjetar". Možda ipak nisu u pravu, a prvi rezultati vidjet će se uskoro kod realizacije programa korištenja zemlje u državnom vlasništvu.

   

Betonizacija Tihobrače polja

U udruzi prosuđuju kako je u posljednje dvije godine oko 30 hektara plodnih oranica promijenilo vlasnike, a još najmanje 15-ak hektara je u postupku kupoprodaje, a novi su vlasnici uglavnom "furešti".
Tako je primjerice 80 posto zemlje na području Tihobrače polje (Napoje), idealnog za proizvodnju malog plavca, prodano uglavnom novim vlasnicima izvan škoja.

Vina 10 posto od mogućnosti

Gotovo od pamtivijeka vinova loza bila je jedina komercijalna kultura na škoju, tako da se moglo govoriti o monokulturi. Tako je 1890. godine pod vinogradima bilo 2701 hektar, a proizvodilo se 1240 vagona vina, a 2003. godine na samo 250 hektara vinogradari su u svoje konobe uskladištili 300 vagona vina, odnosno oko 10 posto stvarnih mogućnosti. Uz razumnu politiku prema zemlji i vinogradarstvu, u nekoliko idućih godina mogla bi se povećati proizvodnja od 500 do 1000 vagona vina, jer iz udruge uvjeravaju kako vinogradarstvo na Visu nema alternative. Tako ing. Srećko Roki kaže kako vrijednost bruto produkta maslina na površini od jednog hektara s prosječnim urodom od 20 kilograma po stablu, ravno je tek vrijednosti položajne rente na jednom hektaru vinograda, pa je tako loza višestruko isplativija od primjerice masline koja se može saditi na terenima koji su manje isplativi za lozu.

 
Još u rubrici:
 


USPJEŠNA RASPRODAJA IMOVINE NEKAD VELIKIH ZADARSKIH PLODINA
Namireni svi radnici i šest tvrtki vjerovnika


UBRZANO SE RADI NA REKONSTRUKCIJI LIČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE
"Nagibnjacima" sigurno od polovice lipnja


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3