Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
petak, 27.2.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  more
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 2 od 4

RAZGOVOR PROF. DR. STANKO URŠIĆ,
STRUČNJAK ZA ZBRINJAVANJE OTPADA (2)

Nije pošteno zadarski otpad
spaljivati u Našicama

U Hrvatskoj ne postoji niti jedna spalionica koja zadovoljava ekološke standarde. Cementare imaju samo filtre za prašinu i ništa više i one u biti ne smiju spaljivati otpad. Zadranima ne smije biti utjeha da bi se takvo neekološko spaljivanje njihova otpada imalo dogoditi u cementarama u Kaštelima ili Našicama, a zasigurno nije ni pošteno, kaže prof. Uršić

piše Ivica NEVEŠĆANIN

Prof. dr. Stanko Uršić, fizikalni kemičar s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i član više državnih komisija za procjenu utjecaja na okoliš, spada među vodeće domaće stručnjake za pitanja zbrinjavanja otpada. On je mišljenja da je Zadar ustupanjem koncesije zagrebačkoj Montmontaži na 15 godina za gradnju postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) komunalnog otpada, vrijednog 7 milijuna eura, kupio, kako kaže, mačka u vreći. Naš sugovornik smatra da je MBO postrojenje zapravo smokvin list iza kojeg se, navodno, krije "spalionički lobi".
Odluku o koncesiji GV je donijelo jednoglasno i Grad bi s Montmontažom ubrzo trebao potpisati ugovor. Rok za gradnju postrojenja je godina dana, njegova lokaciji još nije točno utvrđena, a prije početka radova potrebno je izraditi studiju utjecaja na okoliš te studiju sanacije postojećeg odlagališta. Prema uvjetima iz koncesije, pravo prikupljanja otpada imat će samo "Čistoća", a gospodarenje otpadom u potpunosti je prepušteno Montmontaži.

Zadarski gubici

Prof. Stanko Uršić: Izabrana tehnologija ne zadovoljava ekološke standardeKoji su po vašemu mišljenju ekonomski, tehnološki, ekološki i energetski nedostaci MBO postrojenja?
- Ekonomski: grad gubi desetak tisuća tona biognojiva godišnje, gubi približno isto toliko papira za recikliranje, gubi određenu količinu (stotine tona, najmanje) PET-a (plastična ambalaža) za recikliranje koji može postići cijene i veće od 100 eura po toni pripremljenog materijala. Koliko će izgubiti plaćanjem naknade za "obradu" trebalo bi posebno proučiti budući da će ostali (dosadašnji) komunalni troškovi (i davanja!) najvjerojatnije ostati isti. Tehnološki: kvaliteta tehnologije ovisi bitno o njezinoj koncepciji. Najbolja parna lokomotiva uvijek će biti samo najbolja parna lokomotiva, uvijek lošija od najlošije električne. Ekološki: uništava se golema količina papira, što je suludo. Papir se može do sedam puta reciklirati, zadnji krug daje higijenski papir koji normalno ide u gnojivo.
U svakom krugu uštede su goleme: po toni 1400 kWh električne energije, tisuću tristo puta manje potrošene vode, bitno manje kemikalija nego za novi papir, neusporedivo manje onečišćenje okoliša, ne sijeku se bespotrebno šume. Uništava se golema količina sirovine za biognojivo, što je jednako suludo i neprihvatljivo. Stvaraju se nova teška onečišćenja okoliša (dim, otrovi u dimu uključujući dioksine, živu, talij i kadmij, i još mnogo više otrova u pepelu i šljaki i otpadnim vodama spalionice). Nije utjeha da će to biti, recimo, u Kaštelima ili Našicama, a zasigurno nije ni pošteno. I tu nipošto nije kraj, to je tek dio priče. Energetski: Dovoljno je za početak ovo: energetska ušteda samo kod recikliranja papira znatno nadmašuje sve što se može dobiti spaljivanjem! I to u najkorisnijem energetskom obliku: električnoj energiji!

Kriminalna neodgovornost

Koncept rješenja zbrinjavanja komunalnog otpada Grad je naručio od austrijske konzultantske tvrtke koja preporučuje MBO metodu kao danas u svijetu najprihvatljiviji i najrasprostranjeniji način obrade otpada. Što se tiče zbrinjavanja nusprodukta prerade otpada, odnosno RDF materijala koji čini 35 posto, u konceptu se navodi da "postojeća zaštita i tretiranje otpadnih dimnih plinova koje svaka cementara ima, u potpunosti zadovoljavaju sve važeće europske norme prilikom upotrebe alternativnoga goriva iz komunalnog otpada".
- Ako doista tvrde kao što Vi kažete, onda je to jedna od najbesramnijih i najogavnijih laži koje sam čuo u zadnjih desetak godina uopće. To je ujedno kriminalna neodgovornost i drskost koja se ne može pravdati čak niti neznanjem. Činjenično je stanje sljedeće: U Hrvatskoj ne postoji niti jedna spalionica koja bi mogla zadovoljiti te standarde, a kamoli cementara! Cementare imaju filtre za prašinu (za dio, istina u masi veći, ali to nije cijela priča!) i - ništa, apsolutno ništa više!
Izračuni rađeni na osnovi sadašnje proizvedene količine otpada i uspješnosti naplate njegova odvoza kazuju da će Zadrani po toni otpada plaćati 61,40 eura.
- Visina cijene procjenjuje se po onome što se za nju dobiva. Ne znam kako će grad raspodijeliti teret od oko dva i pol milijuna eura ili više godišnje na svoje žitelje. Svakako, starica koja ima tristo kuna mirovine neće ih jednako osjećati kao vlasnik jahte od tristo tisuća eura. Osobno, kad bih se trebao izjasniti, ne bih volio ni da mi daju taj 61 euro, a kamoli da moram plaćati za nešto što će, gledano u cjelini, biti ekološka šteta.

Otpad i smeće

Koji je način prikupljanja otpada, a koja tehnologija prerade otpada, po Vama ekološki i gospodarski prihvatljiva za grad veličine Zadra koji godišnje proizvodi 60.000 tona komunalnog otpada?
- Ako se hoćete odgovorno ekološki pa onda i ekonomski ponašati, onda postoji samo ona mogućnost koja je zadana ekologijom samom. Fatalni korak koji dovodi do pojave problema otpada jest onaj neekološki i necivilizacijski i konačno neodgovorni, dakle, nemoralni korak kada ostatke tvari (i stvari) pomiješate u kaotičnu smjesu koju zovemo smeće. Smeće postoji samo kao posljedica naše neciviliziranosti i neodgovornosti. Smeće više nikad ne možete vratiti u funkciju, već samo u svakom daljem koraku umnažate probleme, ekološke, zdravstvene, okolišne, ekonomske, prostorne i sve ostale. Ako smeće ne stvarate, već odvojeno prikupite svaku vrstu ostataka, jednostavan je tehnički posao vratiti te tvari ponovno u uporabu (reciklirati). Za sve već postoje postupci i tu nema nikakvih posebnih problema. Još ću samo nadodati da u slučaju ekološki dosljednog ponašanja deponij više i ne trebate, osim približno desetine za privremeno deponiranje inertnog malog ostatka. Naravno, za sve to potrebno je uspostaviti suvisli, ekološki zasnovan sustav (odvojenog prikupljanja i distribucije) i provoditi odgovarajući program, no to i nije osobito teško i apsolutno se isplati.

   

Spalionički lobi

- Interes je svake industrije prodati proizvod. To je još više interes ako se radi o retrogradnoj, zaostaloj tehnologiji iz sedamdesetih, bez obzira na to koliko "ušminkanoj" tehničkim poboljšanjima. U sedamdesetim ekološka je znanost, ali i javnost, mnogo manje znala o "vrlinama" spalionica nego danas i tad su uhvatile korijen pa će se još neko vrijeme žilavo boriti. Azbest je "optužen" devedesetih godina devetnaestog stoljeća i trebalo je sto godina da ga se izbaci. U Europi još sada, prema službenim procjenama, 350.000 ljudi čeka smrt kao posljedicu problema s azbestom. Interes lobija oko spalioničke industrije su visoke provizije, prema onom što se može čuti, i do 30 posto, ovisno o postrojenju i ostalom, kaže prof. Uršić.

 
Još u rubrici:
 


BITKA ZA ZADARSKU MLADEŽ ILI POSLOVNI PROSTOR?
Centar za mlade u DHM-u!


TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ZADRA KONAČNO S NOVIM VODSTVOM
Zadar nespreman za autocestu i novi gat!


ZADAR DANAS

 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 2/4